Connect with us

Politika

MOŽE LI ČOVIĆ IZGLADITI SITUACIJU? Sastanak HDZ-a sa SNSD-om i “trojkom”

Sastanak lidera stranaka iz vladajuće strukture, a koji bi na inicijativu prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića trebalo da bude održan naredne sedmice, odrediće smjer u kojem će partneri da nastave na zajedničkom nivou vlasti, a malo ko vjeruje u veći iskorak i pomirenje.

Netrpeljivost i razmimoilaženje u stavovima između SNSD i stranaka “trojke” dovele su do inicijativa za smjene ministara za koje su i jedni i drugi glasali u skladu sa dogovorom o formiranju vlasti u kojoj je i HDZ.

Međutim, problemi su kulminirali početkom godine što se odrazilo na odnose u Parlamentu i Savjetu ministara BiH prvenstveno na relaciji između SNSD -a i “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke.

SNSD je uputio inicijativu za smjenu ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je lider NiP-a.

Glasovima bošnjačkih stranaka, među kojima je i “trojka” te opozicije iz Srpske, sa mjesta člana Kolegijuma Predstavničkog doma smijenjen je SNSD-ov Nebojša Radmanović, a zatim je “;trojka”zatražila smjenu ministra iz redova iz SNSD-a, Staše Košarca i Srđana Amidžića koji vode resore spoljne trgovine i ekonomskih odnosa te finansija i trezora.

I dok iz “trojke” prvenstveno Konaković, ističe da su precrtali SNSD kao partnera i da su spremni da razgovaraju sa opozicionom blokom iz Srpske, Čović koji je ostao uz SNSD pokušava da spasi što se spasiti može.

On je potvrdio da će, nakon što je razgovarao sa predstavnicima “trojke”krajem iduće sedmice pokušati okupiti sve koji su i dalje zvanično partneri u vlasti.

Čović koji je i predsjedavajući Doma naroda u Parlamentu BiH smatra da bi raspakivanje vlasti odvelo BiH u još dublju krizu.

– Moramo razumjeti ambicije svih, ali i pokušati popraviti određene probleme, ali da ne izgubimo korak ka Evropi – naveo je Čović.

Smatra da je vrijeme da se realno sagleda politički trenutak te dodao da će razgovarati sa svima.

Prije sastanka, kako je rekao, HDZ će razgovarati i sa svim drugim političkim opcijama te da se pokuša napraviti izlaz iz postojeće političke krize.

– Partneri se ne ostavljaju na cjedilu, misleći na SNSD, na poseban način. Kada je teško treba naći rješenje. Mi definitivno nastavljamo dalje, sagledaćemo sve da vidimo kakav je prostor za saradnju. Što se tiče HDZ-a, mi ne podržavamo nijednu smjenu. Nestrpljivost na političkoj sceni neće donijeti ništa dobro – naglasio je Čović i podsjetio da su ciljevi HDZ-a jasni – osigurati da BiH normalno funkcioniše, da u miru rješava sve svoje probleme, stabilan ekonomski i socijalni sektor, rješavanje legitimnog pitanja Hrvata te evropski put BiH.

Oglasio se i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

On je u petak poručio da nema očekivanja od sastanka koji je sazvao Čović, s obzirom na situaciju sa “trojkom” i njihovim zahtjevima za smjenama kadrova na nivou BiH.

– Oni su koristili svoje mehanizme, a mi ćemo svoje. Što gore, to bolje je situacija koja im odgovara. SNSD i HDZ su pobjednici izbora. U FBiH gubi “trojka” i misle da će u konfliktu s nama napraviti rejting – rekao je Dodik i ukazao na mnogi osporavaju mehanizme koje ima SNSD u Klubu Srba u Domu naroda, a zaboravljaju da delegati SDA deset mjeseci nisu dolazili na sjednice.

– SNSD će se ponašati odgovorno prema Srpskoj. SDS i PDP će učiniti sve da udovolji Sarajevu – rekao je Dodik na konferenciji u Banjaluci.

Lider NiP-a Elmedin Konaković u petak nije odgovarao na pozive, kao ni prvi čovjek SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Politički analitičar iz Mostara Danijel Vidović smatra da politički akteri koji su na neki način inicirali ovu krizu s jedne strane, stranke “trojke”, s druge strane SNSD, dok se HDZ pozicionirao kao neka vrsta medijatora budući da imaju kvalitetne odnose i sa jednom i drugom političkom grupacijom.

– HDZ pokušava da sastavi, odnosno pomiri partnere koji su dio vladajuće većine, ali čini mi se da, kako stvari stoje, to nije realno. S druge strane, nemamo ni obrise nove potencijalne parlamentarne većine te dolazimo do zaključka da je BiH u nekoj vrsti političke konfuzije koja nije pogodna ni za kvalitetne političke ni evropske iskorake – ocijenio je Vidović za “Glas” dodavši da za sada nije vidljiv izlaz iz ove političke neizvjesnosti.

Skupština o Sudu BiH
Milorad Dodik, koji je i predsjednik Republike, rekao je da će predložiti održavanje sjednice Narodne skupštine na kojoj bi se donio stav o zakonu o Sudu BiH.
– Ja sam pregovarao o tome i savršeno znam o čemu se radi. Znam zbog čega je važno da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjaluci – rekao je Dodik i ukazao na, kako je rekao, štetnost stavova predstavnika SDS-a i PDP-a koji govore da sve osim Istočnog Sarajeva kao sjedišta apelacionog odjeljenja govori o tome da neko ne želi da se razvija taj dio Srpske.

Related Topics:

Politika

“ZASLUŽIO TRI ORDENA BANA JELAČIĆA” Vukanović uputio oštru poruku Dodiku (VIDEO)

Dodik je odradio toliko stvari za Hrvatsku da može da dobije orden Bana Jelačića. Trebaju mu tri takva ordena.

Ovo je izjavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović. On je, gostujući u programu Fejs televizije, između ostalog, ustvrdio da je Branko Blanuša pobijedio na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, kao i da lider SNSD Milorad Dodik to zna.

– Zna šta će se desiti ako se otvore vreće. Već prijete nestabilnostima ako se ponove izbori – izjavio je Vukanović.

Dodao je da se on iz Trebinja ne može boriti za BiH ako to neće da rade političari iz Sarajeva.

– Mi smo nosili težak krst. Kad je Dodik prijetio sukobima, kad se osjetila napetost, upalio sam auto došao u Sarajevo i rekao: “Sve je mirno, ne brinite”. Mi smo tad odigrali časnu ulogu. Da je neki ludak zapucao sa Trebevića u tom periodu, nastao bi haos! To što smo mi pristojni i nismo mafijaši kao Dodik, oni to vide kao slabost – naveo je Vukanović.

Na pitanje zašto je Dodiku bitno da Hrvati dobiju treći entitet, Vukanović je odgovorio da je lider SNSD “sluga i Beograda i Zagreba”.

– Čović će preko Milanovića i Plenkovića krenuti po svijetu i reći: “Došli su iz SDP blaži Bošnjaci koji govore da smo “ustaška kopilad”. Morate nam dati treći entitet”. Iskoristiće veze i diplomatiju da sebe predstave kao žrtve. Čović i HDZ nemaju šta da rade u Savjetu ministara. Platiće cijenu Dodik govori šta Čović misli. To je za Srbe suicidno – tvrdi Vukanović.

On je govorio i o izbornim krađama na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

– Ima još većih krađa na drugim biračkim mjesta za koje CIK nije tražio da se otvore kutije. Šta je Dodiku da da po milion evra svakom članu CIK? Za njega je novac neograničen resurs. Mi se borimo kopljima protiv tenkova! Bošnjaci, koje je Dodik najgore izvrijeđao, kažu da nema razlike između Dodika i Vukana – rekao je Vukanović.

Na pitanje da će on li biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2026, Vukanović je odgovorio: “Duga je godina, vidjećemo“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”

Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.

Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.

– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.

On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.

– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.

Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?

– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.

Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.

– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.

Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.

Nastavi čitati

Politika

I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”

Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno