Svijet
MRAČNA PROGNOZA ILONA MASKA: Evo šta bi moglo da se desi do kraja 2026. godine
Ilon Mask najavljuje mogućnost ostvarivanja opšte vještačke inteligencije do kraja 2026. godine, dok stručnjaci imaju različita mišljenja o ovom vremenskom okviru.
Ilon Mask je ponovo privukao pažnju javnosti, prije svega tehnološke zajednice, tvrdnjama da bi opšta vještačka inteligencija (AGI) mogla biti ostvarena već do kraja 2026. godine. Ova predviđanja dolaze u trenutku intenzivnog globalnog nadmetanja u razvoju najnaprednijih AI modela – međutim, među stručnjacima i akademskom zajednicom ne postoji konsenzus o vremenskom okviru za to.
Mask, koji vodi svoju AI kompaniju xAI, u nekoliko nedavnih javnih nastupa izjavio je da bi njegova firma mogla da bude među prvima koja će razviti sistem sa opštom vještačkom inteligencijom već 2026. godine. Prema izvještajima, piše DigWatch, Mask je istakao da industrija prolazi kroz “kritičnu fazu” u naredne dvije do tri godine, tokom koje će se odlučiti ko će biti lider u ovoj oblasti – što uključuje i agresivno širenje infrastrukturnih kapaciteta, poput GPU klastera za treniranje modela.
U kontekstu tih izjava, Mask se oslanja na brz napredak hardvera i računarske snage, što bi moglo omogućiti nagle skokove u sposobnostima AI modela. Ipak, ni on sam ne definiše preciznu mjeru za AGI, odnosno trenutak kada AI sistem postaje zaista opšti poput ljudske inteligencije, što je predmet šire, dugotrajnije i dublje rasprave unutar AI zajednice.
Različite vizije unutar industrije
Predviđanja o tome kada bi AGI mogao postati stvarnost značajno se razlikuju među vodećim stručnjacima i institucijama:
Jedna analiza više od 4.900 istraživača pokazuje da većina projekcija predviđa da bi visoko razvijena mašinska inteligencija mogla biti ostvarena bliže sredini 21. vijeka (oko i nakon 2040–2060. godine), uz veliki raspon procjena i neizvjesnost u vezi sa definicijom i metodologijom.
S druge strane, neki lideri industrije ostaju relativno optimistični: na primjer, Demis Hasabis, direktor DeepMind-a (Google-ove AI podružnice), izrazio je mišljenje da bi AGI mogao stići u narednih 5–10 godina i doneti “radikalnu promjenu u društvenim strukturama”.
Ove divergentne perspektive ilustruju da i među ekspertima postoji veliki nesklad u pogledu očekivanog razvoja i vremena kada će moćni AI sistemi dostići nivo sličan ljudskoj inteligenciji.
Postoji i značajna grupa istraživača i AI stručnjaka koji upozoravaju da su Maskova i slična predviđanja previše optimistična. Istaknuta rasprava među istraživačima ukazuje na to da AGI i dalje ostaje koncept bez jedinstvene i jasne definicije, što otežava konkretno određivanje vremena njegove pojave.
Pored toga, piše Financial Times, akademske i bezbjednosne zajednice pokrenule su inicijative poput „Pause Giant AI Experiments“, međunarodne otvorene peticije kojoj su se pridružili brojni vodeći stručnjaci i preduzetnici, uključujući i Maskovo ime, upravo zato što smatraju da razvoj AI-ja treba pažljivo i odgovorno upravljati prije nego što se dostignu sistemi sa potencijalno eksponencijalnim uticajem na društvo.
Šta ove prognoze znače u praksi
Laici često mogu zaključiti iz ovakvih izjava da je AGI praktično pred vratima — međutim, stvarnost je složenija. Većina istraživanja sugeriše da, iako AI sistemi sve više preuzimaju zadatke koje su ranije obavljali ljudi, prelazak na potpuno opštu inteligenciju koja se može samostalno prilagođavati i rješavati širok spektar problema i dalje zahtijeva temeljne inovacije u arhitekturi, algoritmima i infrastrukturi.
Na primjer, više istraživanja ukazuje na to da se vjerovatnoća da mašina dostigne istinsku opštu inteligenciju prije 2030. godine povećava, ali većina projekcija i ozbiljnih stručnih procjena pomjera taj horizont znatno dalje, ili ističe da bi većina funkcionalnih AI sposobnosti (npr. automatizacija velikog dela ljudskih zadataka) mogla biti ostvarena tek nakon 2040. godine.
Širi društveni uticaj
Bez obzira na konačan datum pojave AGI-ja, razvoj naprednih AI sistema već sada ima konkretne posljedice po tržište rada, ekonomiju i društvene strukture. Neki stručnjaci predviđaju da će AI sistemi u narednim godinama intenzivirati automatizaciju mnogih rutinskih i intelektualnih zadataka, što može dovesti do značajnih promjena u zapošljavanju i načinu rada.
Maskova predviđanja da bi opšta vještačka inteligencija mogla biti ostvarena već 2026. godine privlače veliku pažnju i utiču na diskurs u industriji, ali istovremeno ne predstavljaju naučni konsenzus. Među vodećim istraživačima postoji širok spektar procjena – od relativno optimističnih do onih koji smatraju da će AGI postati realnost tek decenijama kasnije – i to, ukoliko uopšte bude u obliku koji se danas zamišlja.
Svijet
VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.
Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.
Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.
“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.
“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.
Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.
Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.
Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.
Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.
Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.
On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.
Svijet
“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.
Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.
“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.
Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.
“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.
On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.
Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.
Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.
“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.
Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.
Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.
On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.
Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.
On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.
Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.
Svijet
IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu
Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.
Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.
Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.
IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.
Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.
Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.
Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Horoskop3 dana agoZVIJEZDE DANAS DONOSE IZNENAĐENJA: Provjerite šta vas očekuje 14. jula!
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo2 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo2 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
