Connect with us

Svijet

NA IVICI RATA ILI MIRA! Iran i SAD danas odlučuju, sve mora biti gotovo odmah

Iran i Sjedinjene Američke Države razmatraju plan za prekid sukoba koji bi mogao stupiti na snagu već danas, ali Teheran istovremeno odbija ultimatum koji je postavio Donald Tramp i upozorava na moguće nove napade.

Prema informacijama iz više izvora, prijedlog za okončanje sukoba izrađen je uz posredovanje Pakistana i tokom noći razmijenjen između Teherana i Vašingtona.

Riječ je o dvostepenom modelu koji podrazumijeva hitno primirje, nakon čega bi uslijedio sveobuhvatni sporazum koji bi trajno regulisao odnose i bezbjednosnu situaciju u regionu.

Plan, koji se neformalno naziva „Islamabadski sporazum“, predviđa i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, jedne od ključnih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa.

„Sve mora biti danas“

Izvori uključeni u pregovore navode da postoji snažan pritisak da se ključni elementi sporazuma usaglase u najkraćem roku.

„Sve mora biti dogovoreno danas“, navodi jedan od izvora, ističući da bi prvi korak bio formalizovan kao memorandum o razumijevanju, uz posredovanje Pakistana kao glavnog kanala komunikacije između dvije strane.

U diplomatskim krugovima pominje se i mogućnost 45-dnevnog primirja koje bi predstavljalo prelaznu fazu ka trajnom rješenju.

U tom periodu, strane bi imale između 15 i 20 dana da finalizuju širi sporazum, koji bi mogao uključivati i pitanja nuklearnog programa, sankcija i bezbjednosnih garancija.

Iran razmatra plan, ali odbija uslove

Teheran je potvrdio da je primio prijedloge za primirje i da ih razmatra, ali istovremeno odbija da prihvati rokove i pritiske iz Vašingtona.

Iranski zvaničnici jasno poručuju da Ormuski moreuz neće biti otvoren u zamjenu za privremeni prekid vatre, već isključivo u okviru trajnog i sveobuhvatnog sporazuma.

Naglašavaju i da očekuju garancije da neće biti novih napada od strane SAD-a i Izraela, kao i kompenzaciju za štetu nastalu tokom sukoba.

Trampov ultimatum i prijetnje

Predsjednik SAD Donald Tramp posljednjih dana pojačava pritisak na Iran, postavljajući rok za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Istovremeno, iz Vašingtona dolaze upozorenja da bi, u slučaju odbijanja, mogli uslijediti napadi na ključnu infrastrukturu Irana, uključujući energetske i transportne objekte.

Takva retorika dodatno podiže tenzije i izaziva oštre reakcije iz Teherana, gdje zvaničnici upozoravaju da bi napadi na civilne ciljeve mogli predstavljati kršenje međunarodnog prava.

Ubijen šef obavještajne službe

Dok se vode pregovori, sukob na terenu ne jenjava.

Iranska Revolucionarna garda potvrdila je da je u napadu ubijen šef njihove obavještajne službe, jedan od najviših bezbjednosnih zvaničnika u zemlji.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o visokom komandantu koji je imao ključnu ulogu u bezbjednosnom aparatu Irana.

Izrael je preuzeo odgovornost za napad, navodeći da je riječ o jednoj od najvažnijih meta u dosadašnjem toku sukoba.

Napadi širom regiona

Istovremeno, sukob se širi i na druge dijelove Bliskog istoka.

U napadima je bilo poginulih i povrijeđenih u više zemalja, uključujući Iran, Izrael i Liban, dok su pojedine države regiona prijavile presretanje projektila i dronova.

U Izraelu su pogođeni stambeni objekti, dok su u Iranu zabilježeni napadi na civilnu infrastrukturu.

Prijetnje s obje strane

Retorika između Teherana i Vašingtona dodatno se zaoštrava.

Tramp je zaprijetio novim udarima, uključujući napade na elektrane i mostove, dok Iran upozorava da će odgovoriti „mnogo razornijim i širim napadima“ ukoliko se nastave udari na civilne ciljeve.

Upozorenja sa obje strane dodatno pojačavaju strah od šireg regionalnog sukoba, dok istovremeno traju intenzivni diplomatski pokušaji da se postigne makar privremeni prekid vatre.

Nezavisne novine

Svijet

Tramp otkrio detalje razgovora s Putinom: ŽELI KRAJ RATA

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je početkom sedmice obavio „odličan“ telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, istakavši da ruski lider želi postići dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

“On želi da postigne dogovor, a ako i Volodimir Zelenski želi da postigne dogovor, to bi bilo veoma dobro”, rekao je Tramp novinarima prije odlaska na nacionalnu konvenciju Republikanske stranke u Dalasu.

Prema navodima agencije Rojters, razgovor Trampa i Putina uslijedio je nakon diplomatske misije američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera, koji su prethodno boravili u Moskvi i Kijevu razgovarajući o mogućim prijedlozima za završetak rata.

U mirovne napore uključio se i direktor CIA-e Džon Retklif, koji se prošlog mjeseca sastao s ruskim obavještajnim zvaničnicima u Moskvi kako bi ih podstakao na pronalaženje rješenja za sukob.

Govoreći o preprekama za postizanje mira, Tramp je ocijenio da problem predstavlja duboko nepovjerenje između dvojice lidera.

“Zastoj izazivaju dvojica ljudi koji se međusobno mrze”, rekao je Tramp, aludirajući na Putina i Zelenskog, te dodao da upravo to vidi kao najveću prepreku za postizanje dogovora.

Nastavi čitati

Svijet

BLISKI ISTOK NA KORAK OD EKSPLOZIJE! Šta se dešava iza zatvorenih vrata Vašingtona i Teherana?

Tenzije na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon što je američkim projektilom pogođen iranski naftni tanker kod ostrva Harg, dok su istovremeno najavljene nove sankcije izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, a Velika Britanija pooštrila je mjere protiv Irana.

Iran i Amerika ponovo su na ivici nove eskalacije nakon što su američke snage uništile pet iranskih naftnih tankera, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila da je napala dva američka broda i više tankera u Ormuskom moreuzu.

Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su američke snage uništile pet iranskih tankera iz takozvane flote u sjenci, navodeći da je akcija odgovor na dva pokušaja Irana da balističkim raketama napadne američke ratne brodove, prenosi Tanjug.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da će Amerika nastaviti da napada iranske tankere svaki put kada Iran pokuša da napadne američke ratne brodove, prenosi Euronews.

“Iran nastavlja da pokušava da napadne američke ratne brodove i svaki put kada to urade ili pokušaju da urade, izgubiće tankere”, rekao je Rubio.

IRGC je potom saopštio da je njegova mornarica napala dva američka broda i osam tankera za naftu u Ormuskom moreuzu, tvrdeći da je riječ o odgovoru na američke napade, prenosi Tanjug.

Iranska strana navela je i da su njene snage napale još 10 brodova koji su pokušavali da prođu kroz, kako tvrdi Teheran, “zabranjenu i nebezbjednu zonu”.

U međuvremenu, napetosti se šire i na druge dijelove regiona. U južnom Libanu izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba i podigle izraelsku zastavu, dok su u napadima Huta na Saudijsku Arabiju u utorak povrijeđene najmanje 73 osobe.

“Zona isključenja”

Iran je istovremeno najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj strateški pomorski prolaz.

Američke snage su, prema navodima američkih zvaničnika, prethodno napale više iranskih tankera nakon novih pokušaja raketnih napada na američke ratne brodove.

Time je sukob ponovo dobio direktnu pomorsku dimenziju, uz sve veći rizik za međunarodni pomorski saobraćaj.

Iran najavio uspostavljanje nove
Iran najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” blizu Ormuskog moreuza Foto Tanjug/AP

Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte, pa svako ozbiljnije ograničavanje plovidbe kroz taj prolaz može imati posljedice i daleko izvan Bliskog istoka.

Napetosti dodatno podižu i nove američke sankcije usmjerene na dijelove iranske avio-industrije. Mjerama je obuhvaćeno više od dvije desetine komercijalnih i privatnih avio-kompanija, kao i strani pružaoci usluga u vazdušnom transportu tereta.

Velika Britanija je takođe pooštrila sankcije Iranu, uključujući nova trgovinska ograničenja i ovlaštenja za ciljanje brodova, dok su London i još 11 zapadnih zemalja najavili nove mjere protiv izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Napetosti širom regiona

Istovremeno sa novim sukobom Irana i Amerike, izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba na jugu Libana i podigle izraelsku zastavu na jednom od brda.

Taj potez dodatno je povećao napetosti na prostoru na kojem već postoji rizik od širenja sukoba između Izraela i Hezbolaha.

Napetosti su porasle i na jugu Arabijskog poluostrva. U napadima Huta iz Jemena na Saudijsku Arabiju povrijeđene su najmanje 73 osobe, saopštila je koalicija koju podržava Rijad.

U međuvremenu, Jordan je saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana presrela 18 od 20 balističkih raketa lansiranih sa teritorije Irana.

 Napetosti se šire i na druge dijelove regiona. Foto Tanjug/AP
Napetosti se šire i na druge dijelove regiona. Foto Tanjug/AP

Preostale dvije rakete pale su u nenaseljena područja, a prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.

Nova razmjena napada pokazuje koliko je situacija na Bliskom istoku ponovo nestabilna.

Direktni američko-iranski sukob na moru, uz istovremene napetosti u Libanu, Jemenu, Saudijskoj Arabiji i Izraelu, povećava rizik da se sukob proširi na više frontova.

Posebno osjetljiva ostaje situacija u Ormuskom moreuzu, gdje bi nastavak napada mogao ugroziti sigurnost brodova i dodatno poremetiti globalno snabdijevanje energentima.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SLAVI POBJEDU AFD-a U NJEMAČKOJ: „Konačno su se umorili od užasnih imigracionih pravila“

Američki predsjednik Donald Tramp pozdravio je istorijski rezultat Alternative za Njemačku u Saksoniji-Anhalt, gdje je stranka osvojila više od 43 odsto glasova i ubjedljivo završila prva. Tramp tvrdi da je rezultat posljedica nezadovoljstva građana migrantskom politikom.

Američki predsjednik Donald Tramp otvoreno je pozdravio izborni uspjeh njemačke Alternative za Njemačku (AfD), nakon što je ta stranka na izborima u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt ostvarila ubjedljivo najbolji rezultat.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je AfD imao „zaista sjajno veče“ i povezao njegov izborni uspon sa nezadovoljstvom Nijemaca zbog migrantske politike.

„Populistička stranka u Njemačkoj je upravo imala zaista sjajno veče. Konačno su se umorili od apsolutno užasnih imigracionih pravila i propisa koji su toliko naštetili Njemačkoj. U usponu su i više to neće trpjeti“, napisao je Tramp.

AfD napravio istorijski rezultat

AfD je na izborima održanim 6. septembra osvojio oko 43,8 odsto glasova, čime je više nego udvostručio rezultat iz 2021. godine.

Drugi je bio CDU kancelara Fridriha Merca sa oko 17,2 odsto, što predstavlja ogroman zaostatak za prvoplasiranom strankom.

Rezultat predstavlja jednu od najvećih izbornih pobjeda AfD-a od osnivanja stranke i novi znak njenog snažnog uspona na istoku Njemačke.

AfD je osvojio najviše glasova, ali nije osvojio apsolutnu većinu potrebnu za samostalno formiranje pokrajinske vlade. Ostale relevantne stranke i dalje odbacuju saradnju sa AfD-om, što znači da će formiranje nove vlasti zahtijevati pregovore i potencijalno neuobičajenu koaliciju.

Tramp: „Više to neće trpjeti“

Tramp je rezultat u Saksoniji-Anhalt predstavio kao posljedicu promjene raspoloženja njemačkih birača.

Njegova poruka praktično je direktno povezala izborni uspjeh AfD-a sa pitanjem migracija, koje je posljednjih godina postalo jedno od centralnih političkih pitanja u Njemačkoj.

Američki predsjednik je i ranije podržavao evropske desničarske i populističke pokrete, a AfD je posljednjih godina postao jedna od najjačih opozicionih političkih snaga u Njemačkoj.

Istovremeno, njemačke vlasti i politički protivnici AfD-a upozoravaju na njegovu radikalnu političku orijentaciju. Pokrajinski ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhalt klasifikovan je od strane tamošnjih službi za zaštitu ustavnog poretka kao „potvrđeno ekstremno desničarski“, što stranka odbacuje.

Najveći test za njemački politički sistem

Izborni rezultat AfD-a predstavlja veliki izazov za tradicionalne njemačke stranke.

CDU, SPD, Zeleni i druge stranke suočavaju se sa pitanjem kako formirati funkcionalnu vlast bez saradnje sa strankom koja je osvojila ubjedljivo najviše glasova.

Istovremeno, rezultat pokazuje koliko je AfD uspio da proširi biračku bazu, posebno u istočnim dijelovima zemlje.

Trampova reakcija dodatno daje međunarodnu dimenziju izborima u Saksoniji-Anhalt: dok on pobjedu AfD-a predstavlja kao pobunu protiv migrantske politike, njemačke etablirane stranke suočavaju se sa sve težim zadatkom da odgovore na rast podrške krajnjoj desnici bez rušenja dosadašnjeg političkog konsenzusa.

Nastavi čitati

Aktuelno