Connect with us

Društvo

NA PONOS SRPSKE! Mladi hirurg iz Prijedora na međunarodnoj sceni poznat po operacijama gigantske kile

Radovi hirurga Stanka Baće /44/ iz Prijedora o dvije izrazito složene i zahtjevne operacije gigantske kile, objavljeni su u “Kjur Ju-Es”, jednom od najrespektabilnijih nekomercijalnih hirurških časopisa u svijetu i otvorili su vrata međunarodne scene mladom stručnjaku prijedorske bolnice.

Baćo je pojasnio da je riječ o metodi koja je i na Zapadu još nova i nepoznata, rijetko se primjenjuje i rezervisana je za najkompleksnije, gotovo nerješive kile, te da je teško uraditi neku veliku i spektakularnu operaciju pored banjalučkog UKC-a koji je i blizu Prijedora i ima najbolje stručnjake.

-Ova metoda u BiH nikada ranije nije primjenjivana. I u najrazvijenijim zemljama radi se samo u specijalizovanim centrima. Čak i iz UKC-a pacijenti sa ovakvim kilama najčešće budu upućeni u Srbiju gdje tu vrstu zahvata radi samo tim profesora Marinka Žuvele – rekao je Baćo Srni.

On je naveo da su se ranije velike kile radile tehnikom “ramirez” odnosno prednjom komponentnom separacijom, ali da je njen nedostatak veliki broj komplikacija, stoga je razvijena nova metoda – zadnja komponentna separacija, a potom i TAR metoda, koja je u ovom slučaju primijenjena.

– Pacijent E.D. je gigantsku kilu dobio kao posljedicu komplikacija prethodne dvije operacija u našoj bolnici – zapetljaja crijeva i pucanja rane od tog zahvata. Nakon što su ga iz Banjaluke uputili u Beograd i tamo saznao da bi ga operacija koštala oko 10.000 KM, raspitivao se i dobio preporuku za nas – objasnio je Baćo.

Operacija je trajala šest časoava, a asistirao je kolega Miloš Mitrić, jedan od najmlađih specijalista u prijedorskoj bolnici. Pripremali su se čitajući stručnu literaturu, koristeći inostrane izvore i prateći svjetske kongrese hirurgije, posebno tragajući za slučajevima koji izgledaju nerješivi.

– Pacijentu i porodici sam otvoreno rekao da takva operacija nije rađena kod nas i da je i meni prva, objasnio sam sve moguće rizike i upozorio na to da se komplikacije dešavaju kod mnogo jednostavnijih zahvata, ali je sve prošlo fenomenalno – sjeća se Baćo.

Svoje prve radove počeo je objavljivati nakon obavljenih hiljadu operacija, a za rad o ovom zahvatu sačekao je dvije godine da bude siguran da nema neželjenih posljedica.

– Rad smo predstavili na Šestom međunarodnom kongresu doktora medicine Republike Srpske u septembru u Tesliću, pozvani smo da učestvujemo na dva svjetska kongresa na dva kontinenta, a prijavićemo ga i za učešće u međunarodnim stručnim skupovima hirurga za iduću godinu – dodao je Baćo.

Na internet stranici stručnog časopisa /www.cures.com/ za dva i po mjeseca rad je imao gotovo 11.000 pregleda iz 111 zemalja svijeta. Od toga, samo u Americi je oko 5.000 pregleda i nema nijedne od 51 države u kojoj nije pročitan.

– Kolega Mitrić i ja operisali smo i pacijentkinju M.T. koja je imala jednu od najvećih pupčanih kila ikad prikazanu i u kojoj je bilo kompletno debelo crijevo. Do kraja godine u planu su nam još dvije gigantske kile istom metodom i to našu ustanovu onda već svrstava u red referentnih za ovu vrstu zahvata – zaključio je Baćo.

Direktor Bolnice “Dr Mladen Stojanović” Andrija Vukotić rekao je Srni da je uspjeh dvojice mladih hirurga ujedno i uspjeh ove zdravstvene ustanove, da je kolektiv ponosan na ovakve rezultate i da će bolnica podržati međunarodno predstavljanje postignuća svojih ljekara.

GLAS SRPSKE

Related Topics:

Društvo

MESO ODAVNO LUKSUZ ZA VEĆINU GRAĐANA! Koliko košta teletina u Srpskoj

Cijena teletine u Srpskoj dostigla je rekordan nivo pa je za kilogram ovog mesa bez kosti potrebno izdvojiti i do 40 KM, što je, tvrde upućeni, direktna posljedica višegodišnjeg opadanja broja krava u zemlji te hroničnog nedostatka teladi.

Smanjena reprodukcija najveći je problem u stočarstvu, tvrde sagovornici “Glasa”, naročito jer taj trend traje unazad nekoliko decenija i to ne samo u Srpskoj i BiH već u cijelom regionu pa i Evropi.

Predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi Republike Srpske Goran Mitrović kaže da je očekivao i ranije ovakav skok cijena.
– Stočni fond se već godinama smanjuje, više niko neće da drži kravu, koja je neophodna da bismo imali telad. Sela su nam prazna, planine takođe, proizvodnja mlijeka je pala na najniže grane. To je težak posao, a korist vrlo slaba. Ovakve cijene ostaće i u narednim mjesecima, neće doći do pojeftinjenja teletine i junetine jer prosto nema dovoljno robe i cijene samo divljaju – priča Mitrović

Ističe da je broj teladi u padu i u Mađarskoj, Rumuniji, Holandiji, Brazilu, navodeći da se jedino Rusija može pohvaliti pozitivnim brojevima.

– Bez drastične intervencije države za podsticaj držanja krava u sistemu krava-tele situacija se ne može popraviti. Međutim, to su dugoročni procesi koji moraju trajati najmanje deset godina da bi tržište to osjetilo – pojašnjava Mitrović koji je i vlasnik firme “MG gold” koja se, između ostalog, bavi tovom junadi i svinja. Mitrović tvrdi da je potražnja za tovnom junadi izuzetno dobra.

– Cijena po kilogramu žive vage je 7,50 KM plus PDV i viška na farmi nemam. U susjednoj Srbiji i Evropi cijene su još više nego kod nas. Crveno meso će bez sumnje postati luksuz, ako to već nije – navodi Mitrović.

Koliko je teško doći do teladi, vrlo dobro zna vlasnik lanca banjalučkih mesnica “Kod Laze” Lazo Šešić koji za “Glas” navodi da je situacija na terenu izuzetno teška.

– Muško tele ne možemo uzeti za klanje jer sve pokupiše tovljači, nađe se poneko žensko i to je to. Sreća je samo što sam u ovom poslu dugo, već 46 godina, pa me ljudi znaju i zovu kad imaju tele za prodati. Kupujem telad po selima, počevši od Manjače, Omarske, Gradiške, Prijedora, ali je problem što je na selima premalo mladih ljudi koji se bave uzgojem krava, sve su to stariji koji drže po kravu, dvije maksimalno i koji godišnje imaju jedno tele za prodati – dodaje Šešić. Cijena teladi, navodi Šešić, kreće se od 14 do 15 maraka po kilogramu žive vage.

– U mesnicama se teleće meso kategoriše te se cijene kreću od 28 do 30 maraka po kilogramu, a bez kosti od 35 do 40 KM, s tim da je to zaista prava, domaća teletina. Sadašnje cijene su najviše unazad deceniju, dvije, dobrim dijelom zahvaljujući inflaciji. Ne znam dokle će ovo ovako ići, ali ljudi već sad ne mogu sebi priuštiti dva, tri kilograma mesa, nego uzmu do pola kile – kazao je Šešić.

Uvoz
Lazo Šešić navodi da se na tržištu mogu naći teleća prsa iz uvoza koja se prodaju po cijeni nešto višoj od 15 KM.

– Čuo sam od ljudi koji su to meso kupovali da se ne može ni skuvati koliko pjeni, ipak, dubina novčanika sve diktira. Oni sa plićim džepom meso obično kupuju u marketima i to je uglavnom roba iz uvoza. Ko zna šta je domaće meso, kupiće onoliko koliko može, makar i 300 grama, ali neće posegnuti za uvoznim – dodao je Šešić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 33 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiHsutra se očekuje stabilizacija vremena, uz postepeni porast temperature koja će dostizati do 33 stepena Celzijusa.

Јutro će biti svježe, tokom dana pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost. Poslije podne na jugu se očekuje razvoj oblačnosti i kratkotrajna lokalna kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova. Minimalna temperatura vazduha od 10 do 16, a maksimalna od 27 do 33 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

Kraj ljetne sezone u Neumu – HOĆE LI SEPTEMBAR SPASITI UGOSTITELJE?

Dok se glavna turistička sezona približava svome kraju, dotle se u našem jedinom gradu na moru, Neumu nadaju da će postsezona biti jednako dobra kao i predsezona.

Nikola Prkačin, direktor Turističke zajednice Neum, kaže da se glavna sezona lagano rasterećuje.

– Preostalo nam je još nekih desetak dana praktično, do početka školske godine, uslijediće smanjenje broja gostiju u špici turističke sezone. Međutim, sudeći prema najavama, očekuje nas dobra postsezona, kada kreću seminari, kongresi, ali i organizovani, odnosno, grupni turistički dolasci – govori Prkačin za „Avaz“. Iako na samom vrhuncu glavne sezone popunjenost u smještajnim kapacitetima nije bila na zadovoljavajućem nivou ni u hotelskom, a posebno privatnom smještaju, ipak Prkačin naglašava da će kompletna sezona, kada se podvuče crta, donijeti zadovoljstvo turističkim radnicima.

– Činjenica je da smo imali određeni pad u odnosu na prošlu godinu, koji je bio nešto izraženiji u privatnom smještaju, ali, generalno, kada sve zbrojimo, očekujemo da će ovogodišnja turistička sezona biti zadovoljavajuća. Naravno, uvijek ima mjesta za napredak, ali, evo, vjerujem da smo možda pametniji za iduću godinu kada je riječ o nekim potezima koje ćemo vući – objašnjava on.

I dok su u Neumu ljetovali uglavnom domaći gosti, u postsezoni se očekuje dolazak turista iz brojnih evropskih zemalja, kao što je to bio slučaj tokom predsezone. S druge strane, strani gosti su dominirali u ostalim dijelovima Hercegovačko-neretvanskog kantona, pogotovo u Mostaru, a najbrojniji su bili turisti iz Turske, Poljske, Slovenije, Austrije i Njemačke.

Manje posjeta

Strani turisti inače prednjače i po broju noćenja u cijeloj BiH. Prema posljednjim statističkim podacima za juni, strani turisti su ostvarili 71 odsto u strukturi ostvarenih noćenja.

U junu su turisti ostvarili 202.480 posjeta, što je za 2,5 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Nastavi čitati

Aktuelno