Hrvatski Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu jedne mesne prerađevine zbog utvrđenog prisustva opasne bakterije.

Opoziva se “mesni proizvod prezvušt, odnosno tlačenica (švargla) 500-600g, LOT P-25/812, upotrijebiti do 16. 1. 2026”, zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes. Proizvođač je ‘Grupa Presečki’ – mesnica, trgovina, ugostiteljstvo i prevoz iz Krapine, navode iz Inspektorata.

Kako mediji prenose, to je četvrti slučaj otkrića opasne bakterije u prehrambenim proizvodima ove godine u Hrvatskoj. Podsjećaju da je početkom novembra Listeria otkrivena u proizvodu Pikok delikates kuhana šunka 200 g, koja se prodavala u Lidlu.

Lani je otkriveno čak 11 slučajeva zaraze, navodi Danica.hr.

Bakterija Listeria monocytogenes je opasna jer može izazvati infekciju centralnog nervnog sistema. Zaraza može dovesti do paralize moždanih živaca i udova, meningitisa, encefalitisa, ali i smrti. Liječi se specifičnim antibioticima.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je komentarisao situaciju na ukrajinskom bojištu, ističući da napredak ruskih snaga izaziva sve veću nervozu unutar NATO-a. Prema njegovim riječima, zapadni savez više ne može ignorisati promjene na terenu.

„Napredak ruskih snaga na prvoj liniji fronta, koji je priznao i glavni tajnik NATO-a, a koji mora priznati svako ko realno sagledava situaciju, jasno je vidljiv“, rekao je Vučić. On je nabrojao ruske uspjehe u Pokrovsku, Krasnom Limanu, Kupjansku, Vovčansku, Huljajpolu, Seversku i Konstantinovki, dodajući da se, posmatrajući razvoj događaja, vidi porast napetosti i da je ključno pitanje šta sve ovo znači na duži rok.

Vučić smatra da potencijalni NATO planovi o tzv. preventivnim udarima na Rusiju predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti. „Kada sam rekao da NATO razmatra takav scenarij i da se priprema za njega dok druga strana priprema svoj potencijalni odgovor, svi su mi rekli: ‘Nemoj biti drama queen, to su samo nagađanja’. Nažalost, ovo je stvarnost u kojoj živimo“, izjavio je predsjednik Srbije.

Njegove tvrdnje dolaze nakon što je admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjednik Vojnog odbora NATO-a, potvrdio da Zapad razmatra mogućnost jačanja odgovora na rusko hibridno djelovanje. Dragone je rekao da bi se „preventivni udar“ u nekim interpretacijama mogao smatrati obranom, ali je i priznao da to nije uobičajen način razmišljanja NATO-a.

„Biti agresivniji u odnosu na agresivnost protivnika mogla bi biti opcija. Pitanja su pravni okvir, jurisdikcija, ko će to izvršiti“, naveo je Dragone, ne isključujući promjenu strategije.

Vučićeve izjave dolaze u trenutku kada je pažnja međunarodne zajednice usmjerena na jačanje vojnih kapaciteta i moguće scenarije eskalacije sukoba u Ukrajini.

Naftna industrija Srbije saopštila je da je počela obustavu radu proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu.

Kako je pojašnjeno, to su posljedice sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS-u.

“Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primenjuje kada je reč o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbednosti i zdravlja na radu”, navode iz NIS-a. Podsjećanja radi, Srbija je dospjela u ovu situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu, odnosno uvođenja sankcija od strane Zapada prema Rusiji. Politika Srbije otpočetka rata je da će pokušati zadržati neutralnost, i da neće uvoditi sankcije Rusiji. Iako su sankcije Zapada protiv Rusije bile opsežne, one se nisu odnosile na naftni sektor u Rusiji, jer je bivša administracija Džoa Bajdena, ali i većina vlada u Evropi, bila zabrinuta da bi to moglo dovesti do značajnog povećanja cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima.

Nakon dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike, pokrenut je mirovni proces a Vašington je iskazao spremnost na kompromis i ustupke prema Rusiji na koje Evropljani ni Bajden nisu bili spremni. Kada Vladimir Putin, predsjednik Rusije, nije odgovorio na Trampovu ponudu kako je on očekivao, Tramp je odlučio da uvede sankcije na kompletnu rusku naftnu industriju, uključujući i na NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu. Amerika je u nekoliko navrata odgađala primjenu sankcija, ostavljajući vrijeme Srbiji da se dogovori s Rusima oko kupovine ruskog udjela, ali Rusi nisu htjeli da pristanu na prodaju.

Jedna od mogućih opcija koja se spominje je ili da Srbija nacionalizuje kompaniju, odnosno samoinicijativno preuzme rusko vlasništvo, ili da pusti da NIS propadne, a onda na njenim temeljima osnuje novu kompaniju, bez ruskog vlasništva. Kako je navedeno u NIS-ovom saopštenju, za vrijeme trajanja obustave rada Rafinerije zaposleni će biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja.

Kompanija NIS izražava nadu da će u što je moguće kraćem roku ponovo biti uspostavljen redovan rad Rafinerije nafte Pančevo.

Ako uskoro ne dođe do rješenja, bilo da Amerika odustane od sankcija ili Rusija odustane od zabrane prodaje, to bi moglo značiti potpuno gašenje naftne industrije u Srbiji.