Connect with us

Društvo

Nabavljaju se neprovjereni lijekovi, pacijenti imaju brojne nuspojave

Obraćaju nam se zdravstvene ustanove s molbom da se spriječi ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata.

Tvrde to iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALM BiH), te dodaju da su u pitanju problemi koji se odnose na zloupotrebu institucije interventnog uvoza koji postoje i naročito su izraženi od 2018. godine, a za koji dozvole daju entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta BiH.

“Neregistrovani lijekovi koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta (osim rizičnih lijekova) i radi se o potpuno nekontrolisanim lijekovima”, naveli su iz Agencije.

Kako naglašavaju, odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan je u cilju rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom.

“A trenutno imamo situaciju da se implementacijom ove odredbe vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed za period od šest mjeseci do tri godine”, upozoreno je u Prijedlogu izvještaja o radu ALM BiH za 2022. godinu.

S druge strane, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kažu da uvoz lijeka koji nema dozvolu za stavljanje lijeka u promet mogu odobriti nadležna ministarstva Srpske, FBiH i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta u nekoliko slučajeva.

Recimo, kako dodaju, to se može uraditi za potrebe određenog pacijenta ili uvoza ograničenih količina lijekova neophodnih za zaštitu zdravlja stanovništva na prijedlog zdravstvene ustanove, u slučaju izdavanja lijeka na teret institucije nadležne za zdravstveno osiguranje, za potrebe naučnoistraživačkog rada ili za potrebe uvoza neophodnih lijekova humanitarnog porijekla.

“Ministarstvo postupa u skladu sa važećim propisima, a po zahtjevu za uvoz lijeka koji podnosi pravno lice koje ima dozvolu za obavljanje prometa lijekova na veliko, tj. veleprometnik lijekova, uz priloženu propisanu obaveznu dokumentaciju, a koja, između ostalog, podrazumijeva i sertifikat proizvođača o kvalitetu lijeka, kao i važeću potvrdu nadležnog organa da je lijek proizveden u skladu sa dobrom proizvođačkom praksom i da se nalazi u prometu u zemlji izvoznici”, kažu za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS naglašavaju da im je na prvom mjestu da za svoje osiguranike nabavljaju lijekove koji su kvalitetni, efikasni i bezbjedni. Kako dodaju, imajući u vidu da je upravo rješenje o registraciji lijeka najbolja garancija toga, Fondu je prvenstveno u interesu da lijekovi koji se nabavljaju budu i registrovani.

“Međutim, u praksi je situacija, nažalost, drugačija i često se dešava da se na tendere Fonda za nabavku određenih lijekova ne javi nijedan dobavljač sa registrovanim lijekom. U tim slučajevima FZO RS nema drugu opciju izuzev da ugovor potpiše sa dobavljačem neregistrovanih lijekova. U suprotnom, pacijenti bi ostali bez potrebne terapije”, kažu iz FZO RS.

Primjera radi, kako dodaju, od devet lijekova koje nabavljaju za rijetke bolesti u okviru Programa lijekova, čak šest nije registrovano u BiH i nije bilo drugih ponuda.

“Postavlja se pitanje šta u tim situacijama FZO RS treba da radi?! Naravno da je naše opredjeljenje da nabavimo lijekove za oboljele bez obzira na to što nisu registrovani u BiH”, kažu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

Dakle, kako dodaju, ako se na tender ne prijavi dobavljač sa registrovanim lijekom, bilo da nema registrovanog lijeka na tržištu BiH ili da dobavljači nemaju finansijski interes, tada ne preostaje ništa drugo nego da se nabavi neregistrovani lijek.

“Napominjemo da nam dobavljači često ukazuju na problem dugog čekanja na registraciju lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao i na obnovu rješenja za registraciju, na šta čekaju i duže od godinu dana. Prema tome, ažurniji rad Agencije mogao bi upravo da utiče na to da se smanji uvoz neregistrovanih lijekova u Republici Srpskoj i BiH”, ističu iz FZO RS.

Iz ALM BiH, međutim, imaju opravdanje za kašnjenja.

“Kašnjenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet uzrokovana su velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih nekoliko godina iz Agencije, čija mjesta se ne popunjavaju, što pogoduje povećanju interventno uvezenih lijekova. To postaje gorući problem čijem se rješavanju treba pristupiti što prije”, tvrde iz ALM BiH.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz povremenu kišu

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili lokalnim pljuskom, te temperaturom vazduha do 17 Celzijusovih stepeni.

Ujutro će biti oblačno uz povremenu kišu. Zatim slijedi djelimično razvedravanje uz sunčane periode u većini predjela, osim na istoku gdje ostaje oblačno i hladnije sa slabom kišom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Prije podne biće promjenljivo vrijeme uz prolaznu kišu koja će se premještati od istoka ka ostalim predjelima.
Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena bura.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od četiri do 10, u višim predjelima od jedan, a dnevna od 10 na istoku do 17 na sjeverozapadu i jugu, u višim predjelima od šest Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI PROBLEMI ZA BiH! Zatvara se naš vazdušni prostor?

Vazdušni prostor iznad Bosne i Hercegovine suočen je s potencijalnim zatvaranjem ili ponovnim preuzimanjem od strane Hrvatske i Srbije.

Ova mogućnost pojavila se nakon što je Evropska organizacija za bezbjednost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL) zamrznula sva plaćanja prema Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA), potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sve se dešava nakon sudskog zahtjeva slovenačke kompanije Viaduct koja je pokrenula arbitražni postupak protiv BiH zbog duga.

– Kao rezultat naloga za zapljenu od strane treće strane koji je izdao belgijski sud za provođenje arbitražne odluke protiv države BiH, EUROCONTROL je trenutno dužan zamrznuti rutne naknade koje naplaćuje u ime BiH – kazali su iz EUROCONTROL-a za RSE.

BHANSA je preuzela kontrolu nad nebom iznad BiH u decembru 2019. godine nakon sertifikovanja kadra i nabavke radarskih i komunikacijskih sistema.

Do tad su nebo kontrolisale Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije, zavisno o dijlu teritorija i visini leta.

– BHANSA je dobila na koncesiju nebo iznad BiH. Avioni plaćaju EUROCONTROL-u u Briselu prelet preko BiH, BHANSA dobija pare direktno od EUROCONTROL-a, polaže račune EUROCONTROL-u i nema nikakve finansijske veze sa BiH – kazao je za Radio Slobodna Evropa Omer Kulić, bivši predsjednik Savjeta BHANSA-e.

Kulić kaže da bi zamrzavanje sredstava koje EUROCONTROL uplaćuje BHANSA značilo zatvaranje ove agencije i da tad postoje samo dvije mogućnosti.

– Prva je da avioni više ne bi letjeli iznad BiH, što aviokompanijama ne bi odgovaralo, jer bi onda letjeli dužim rutama. Druga je da bismo se vratili na prethodno stanje da Srbija i Hrvatska kontrolišu nebo iznad BiH i da oni to naplaćuju – pojasnio je Kulić.

Iz BHANSA nisu odgovorili na upit o zamrzavanju sredstava i mogućim rješenjima. Ranije su iz ove agencije saopštili da su o svom problemu upoznali institucije BiH, Evropsku komisiju i zemlje članice EUROCONTROL-a.

Upozorili su da je ova agencija, kao i sve druge takve agencije u Evropi, neprofitna organizacija i da se prikupljeni prihodi koriste isključivo za pokrivanje troškova.

– Sigurno i neprekidno odvijanje vazdušnog saobraćaja u BiH je pod neposrednom prijetnjom. Postoji mogućnost potpunog zatvaranja vazdušnog prostora BiH, što bi izazvalo domino efekt na regionalni vazušni promet i rad aerodroma – naveli su iz BHANSA.

RSE

Nastavi čitati

Društvo

ZNATE LI TAJNI KAFANSKI JEZIK? Kako konobari prenose poruke o gostima

U mnogim restoranima zaposleni komuniciraju pomoću tajnih znakova i kodova.

Na taj način mogu nenametljivo razgovarati o gostima. Evo na šta bi kao gost trebalo da obratite pažnju.

Tajni pogledi, klimanje glavom ili brzo mahanje rukom – kad je restoran pun, zaposleni obično nemaju drugog izbora nego da međusobno komuniciraju neverbalno. To je takođe veoma važno kako bi posao tekao glatko.

Ako dobro obratite pažnju na znakove rukom ili mig, možete razumjeti tajni jezik konobara – i prepoznati da li govore o vama.
Konobarica podiže ruku i pravi znak “V”? To znači da je gost “Vrlo važna osoba” (VIP). U malo drugačijoj varijanti, pobednički znak u kombinaciji s ispruženim palcem i mahanjem prema kuhinji takođe može označavati VIP gosta, prenosi Fenix magazin.

Slavite rođendan? Cijeli servisni tim u dobrim restoranima će u trenutku znati šta se dešava. Kako konobar to pokazuje kolegama? Pokazuje na svoj pupak – i osoblje odmah zna da je za vašim stolom rođendanska proslava.

Slično je i s vjenčanjima ili godišnjicama. Pogled na domali prst konobara signal je ostatku tima da se radi o nekoj romantičnoj prilici.

Ako je u restoranu gužva, ponekad možete vidjeti konobara kako stavlja ruku na rever. To znači da mu je potrebna pomoć ili da stvari postaju naporne, piše internet magazin wmn.

Posebno zanimljivo: Ako čujete osoblje kako pominje “sto 17”, to znači da neko od konobara hitno mora do toaleta.

Konobari širom svijeta koriste skrivene gestove i kodove za komunikaciju s gostima.

U Velikoj Britaniji, ako ste bili posebno ljubazni pri telefonskoj rezervaciji, pored vašeg imena može biti napisana oznaka “VNP” – što znači “Vrlo fina osoba” i predstavlja kompliment osoblja.

Ipak, u britanskim restoranima treba obratiti pažnju na šifru “Change the Tetley’s” – to ne znači da se mijenja burence piva, već da je osoblje pozvalo policiju.

U američkim restoranima, konobari koriste poseban izraz za goste koji dugo sjede za stolom – nazivaju ih “kamperima” i tada ih kolege podstiču da krenu kući, jer su već predugo zauzeli mjesto, prenosi Krstarica.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno