Connect with us

Politika

NACIZAM ponovo diže glavu u VIŠE ZEMALJA SVIJETA

Dan pobjede nad fašizmom veoma je značajan i nakon 79 godina, jer nacizam ponovo diže glavu u više zemalja svijeta, pokušavajući da ostvari san o globalnoj superiornosti koja je uništena 1945. godine, naveo je ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov.

Srna u cijelosti prenosi tekst ruskog ambasadora:

DAN POBJEDE – ISTORIJSKI ZNAČAJ I ULOGA ZA BUDUĆNOST

Ove godine u svijetu se proslavlja 79 godina od pobjede nad nacizmom i fašizmom – pobjede čiji je značaj veoma veliki i nakon svih ovih godina.

Nažalost, stvari ne idu uvijek u dobrom pravcu i svjedoci smo da nacizam diže glavu u više zemalja svijeta. Ali, čak i sada revanšističke snage jednostavno ne mogu napraviti dalji korak bez osporavanja ovog dana, njegove relativizacije i zanemarivanja.

I stoga, Dan pobjede je za nas još dragocjeniji.

I ovdje je potrebno jasno razumjeti šta se tačno dešavalo 79 godina unazad i šta možemo da učinimo na današnji dan.

Nije slučajno da su upravo u Sovjetskom Savezu i bivšoj Jugoslaviji praznici vezani za pobjedu i oslobođenje u Drugom svjetskom ratu imali egzistencijalni karakter za naše bratske narode, kako god da se zvali.

U Rusiji je to bio Dan kapitulacije NJemačke 9. maja. U SFRJ se slavio Dan boraca 4. jula u znak sjećanja na ustanak 1941. godine, kao i Dan republike 29. novembra vezan za osnivačku skupštinu AVNOJ-a.

Banjaluka obilježava Dan grada kao Dan oslobođenja od fašista 22. aprila, dok Sarajevo istim povodom slavi 6. april.

Osim Sovjetskog Saveza, Jugoslavija je bila jedinstvena teritorija u Evropi koja se ozbiljno suprotstavila nacizmu.

A veći dio tog otpora, kao i žrtava okupatora činili su upravo Srbi. Svi se sjećaju Užičke i Fočanske republike, tužnih događaja Đurđevdana u Sarajevu 1942. godine.

Ali, za razliku od nas, u kolektivnom sjećanju današnje Evrope događaja iz tog rata je veoma malo i sve ih je manje.

Dan Evrope se proslavlja 9. maja kao i dan Šumanove deklaracije 1950. godine o ujedinjavanju kapaciteta za proizvodnju čelika i uglja.

Međutim, prva proslava Dana Evrope bila je vezana za 5. maj 1949. godine kao dan osnivanja Savjeta Evrope, što je i zvanično utvrđeno 1964. godine.

Polako se brišu za neke ljude nepoželjna sjećanja i asocijacije.

OSIM NACIZMA I FAŠIZMA POSTOJALA JE I POLITIČKA I NACIONALNA SUPERIORNOST

Šta znači ovaj proces? Ovaj proces je bio prouzrokovan monstruoznom neravnotežom ljudskih odnosa u Evropi i izvan nje tokom strašnih godina Drugog svjetskog rata.

Jer, osim nacizma i fašizma postojala je i druga stvar – politička i nacionalna superiornost.

Okrutni rat nije bio jednak za sve narode i države. Bile su važne razlike.

Na samom početku rata 1940. godine dešavali su se čudne stvari u Evropi kao da većina vlada i naroda uopšte nije željela da se suprotstavi agresoru.

Danska se odmah predala u aprilu 1940. Francuska za samo devet dana u junu, Holandija za pet dana u maju, Belgija za 14 dana. Svi resursi, i ljudski i materijalni, odmah su stavljeni na raspolaganje fašistima.

Evropljani zapadne i sjeverne Evrope manje-više normalno su živjeli pod
takozvanom okupacijom. U evropskim gradovima su pravili parkove, pozorišta, bolnice, klubove.

Samo u Parizu tokom Drugog svjetskog rata razvijala se nacionalna filmska industrija, te je snimljeno 240 dugometražnih filmova i 400 dokumentaraca.

Sa druge strane, ujedinjena Evropa, osim Engleske, aktivno je radila na podršci Hitleru.

Malo ko zna da je za sve godine pokreta otpora u Francuskoj poginulo 20.000 Francuza.

Međutim, u redovima Vermahta na istočnom frontu u Rusiji poginulo je oko 50.000 Francuza koji su napadali SSSR. A sama Francuska je obezbijedila Vermaht naftom za skoro cijelu 1941. godinu rata sa nama.

Dakle – ko je bio protiv Hitlera?

Čak i navodno neutralne Švedska i Švajcarska služile su kao finansijski partnere nacista.

Upravo ovi ljudi su napadali SSSR i Jugoslaviju. U zločinačkim SS-divizijama od 1943. godine aktivno ratuju strane nacionalne dobrovoljačke jedinice i bataljoni, od norveških do rumunskih i čeških.

Od svih ratnih zarobljenika na istočnom frontu 464.000 ljudi su predstavljali skoro sve evropske nacije koje formalno nisu ratovale sa Rusijom.

U NJemačkoj je u fabrikama radilo 10 miliona radnika iz drugih zemalja Evrope.

Apsolutno različiti uslovi bili su i u logorima za ratne zarobljenike za takozvane civilizovane narode i sve ostale.

Engleski vojnici u vojnim logorima u NJemačkoj mogli su da naruče za sebi švajcarske ručne satove i to bez novca, samo uz obećanje da će platiti nakon rata.

Kao što se ovdje dobro zna – situacija nije bila takva sa Srbima u Jasenovcu ili u logoru Staro sajmište u Beogradu. Isti horor fašisti su pravili u Sovjetskom Savezu u Hatini i Babijem jaru…

Mučenje, živo spaljivanje i premlaćivanje, strijeljanje stotina hiljada ljudi i pogibija miliona.

Gledajući iz takve perspektive, vidi se da potomci nekih ljudi stvarno nemaju šta da slave danas. Našim i vašim rukama 1945. godine uništen je njihov san o globalnoj superiornosti. Ali, sada on ponovo dolazi na scenu.

Svi su čuli riječi šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja 2022. godine o džungli i rajskom vrtu koje pokazuju da je novi projekat superiornosti već uveliko na pomolu.

U takvim okolnostima moramo da razumijemo šta možemo mi? Mi moramo da budemo jedinstveni.

RUSIJA ZAHVALNA REPUBLICI SRPSKOJ NA SJEĆANJU

Rusija je zahvalna Republici Srpskoj na očuvanju sjećanja na tragične događaje Drugog svjetskog rata, na zajedničkim komemoracijama.

Ali, posebno nam je drago što je ovdje toplo prihvaćena inicijativa “Besmrtnog puka”.

To je pokret koji se rodio u dalekom sibirskom gradu Tomsk 2011. godine, to je naše afirmisanje značaja žrtava i junaka, branilaca i oslobodilaca.

I to je u punom smislu pokret ravnopravnih protiv nečije superiornosti. Pokret koji podsjeća na ulogu svakog čovjeka u odbrani svoje otadžbine.

“Besmrtni puk” je u Rusiji od 2015. godine postao dio zvanične proslave Dana pobjede, te prvi put promarširao Crvenom trgom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom na čelu.

Ovaj marš je 9. maja 2019. godine privukao više od 10 miliona ljudi širom Rusije, te brojne učesnike u više od 500 gradova u 115 zemalja.

Prošle godine bio je održan u 40 zemalja. Sada se jedan od najmasovnijih pukova održava u Banjaluci. Istorija se ponavlja, ali na drugi način.

I danas ponovo zvuče riječi o nečijoj izuzetnosti, o tome da neko može nametati svoju volju svima ostalima.

Ponovo državljanin NJemačke bez bilo kakvih pravnih osnova pokušava da vodi državu, da kazni i da miluje po svojoj volji.

Ali, istorija uči da izuzetnost nestaje.

Ako ima jedinstva i nema predaje – može se postići pobjeda i u miru.

Kao što je pjevao čuveni sovjetski pjevač – “živim, dok pamtim”.

Naši praznici će nas odbraniti.

“Srećan Dan pobjede! Pobjede prošle i buduće!”, poručio je Kalabuhov

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno