Connect with us

Banjaluka

„NAJINSPIRATIVNIJA BANJALUČANKA“: Pogledajte biografije nominovanih kandidatkinja

Sjajne biografije kandidatkinja nominovanih u okviru novouvedenog izbora za titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ potvrda su da u našem gradu ima zaista mnogo uspješnih i ostvarenih žena.

Naime, za ovogodišnju titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ iz oblasti nauke nominovano je 28 žena, koje su postigle sjajne rezultate i ostvarile uspjehe u različitim naučnim oblastima.

U nastavku pogledajte biografije nominovanih kandidatkinja:

Maja Milijaš, doktor nauka tehnološkog inženjerstva i to najmlađi doktor nauka u Republici Srpskoj. Ona je sa svojih nepunih 30 godina kao naučnica ostavila mnogo tragova u svijetu, ali i našoj Banjoj Luci.

Nikolina Makivić, osvajač Tesline medalje i sudentica svih generacija Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Doktorirala je sa 28 godina na Sorboni, iz oblasti molekularne elektrohemije, radeći na inovativnom konceptu bakterija. Nikolina trenutno živi u Parizu.

Aleksandra Savić, osnivač Udruženja lektora RS i njegova predsjednica. Autor je aplikacije JATOLOG, kreator je „Jezikoslovca“ i priređivač knjige „Priča o princezi Banjaluci“. Na doktorskim studijama na Filološkom fakultetu u Beogradu na modulu Jezik završila je sve ispite sa ocjenom 10, i trenutno čeka i odbranu doktorske disertacije.

Ana Lojić, inovativna, kreativna i preduzetna dama sa više od osam godina iskustva u IT industriji. Trenutno je na doktorskim studijama iz oblasti DATA SIENCE, što joj omogućava da razvija nove alate i tehnologije za rješavanje složenih problema, kao što je prediktivna analiza. Sa druge strane, Ana je predsjednica Udruženja inovatora Grada Banja Luka već 10 godina, gdje svojim liderstvom podstiče inovacije među mladima.

Marijana Maran svoju doktorsku disertaciju „Efikasnost pedagoške prevencije vršnjačkog nasilja u školi primjenom akcionih istraživanja“ odbranila je na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Autor je velikog broja stručnih radova na ovu temu koji su od velikog značaja za pedagošku zajednicu proteklih godina.

Nada Vasiljević, Filozfski fakultet je završila kao prvi student generacije i najmlađi master razredne nastave u Republici Srpskoj. Kreator je brojnih stručnih i naučnih radova i dobitnik plakete Ministarstva prosvjete i kulture. Budući je doktor nauka iz oblasti metodike razredne nastave matematike.

Anja Kunić istraživač, edukator i doktorant na Južnodanskom tehničkom univerzitetu u Kopenhagenu u oblasti algoritamske arhitekture i građevine, robotske konstrukcije sa integracijom tehnologija industrije 4.0 i održivih životnih ciklusa materijala.

Suzana Gotovac Atlagić doktorske studije iz oblasti nanotehnologije završila na Ćiba univerzitetu u Japanu gdje je dobila i rektorovu nagradu sa još 6 najproduktivnijih studenata 3. ciklusa. Zaposlena na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci. Njena važna lična misija je borba za povratak mladih kadrova iz naše zemlje nakon njihovog školovanja u inostranstvu.

Dijana Jelić, doktor fizičkohemijskih nauka i redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakutetu. Polje njenog naučnog istraživanja su sustemi za isporuku lijekova i biomaterijali. Magistarske i doktorske studije završila je na Fakultetu za fizičku hemiju u Beogradu, a predanim radom u svojoj oblasti dobila je dvije prestižne stipendije koje su joj omogućile postdoktorska usavršavanja u SAD-u i Japanu.

Vesna Ećim Zlojutro, doktor medicinskih nauka, redovna profesorica na Katedri za ginekoligiju i akušerstvo, načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo na UKC Republike Srpske, kroz svoj rad ostavila je pečat na mnogo ljudi. Studije medicine, magistarske i doktorske studije završila je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, učesnik je u značajnom broju kliničkih istraživanja sa izuzetno velikim brojem objavljenih stručnih radova. Takođe, ona je bila prvi ginekolog u pravoslavnoj ambulanti koja radi na volonterskoj osnovi.

Vera Zih, neko ko vidi srcem, i to nije metafora. Edukovala se, a kasinije je edukovala i druge u oblasti zaštite prava manjinskih grupa: djece, madih i žena sa invaliditetom. Žena koja se na svom porodiljskom odsustvu priprema za polaganje Pravosudnog ispita. Vera Zih se pored poslovnih i porodičnih obaveza aktivno posvećuje i Udruženju mladih sa invaliditetom InfoPart, koje se u saradnji sa Univerzitetom u Banjoj Luci okreće ka obezbjeđivanju pristupačnijeg okruženja za osobe sa invaliditetom u oblasti obrazovanja i studentskog standarda, ali i drugih aktivnosti.

Snežana Kutlešić Stević, neko ko je kroz svoju specijalizaciju baromedicine – hiperbarične i podvodne medicine unio inovativne metode liječenja u Banjoj Luci. Takođe, pored Medicinskog fakulteta u Beogradu, školovala se i na slovenačkoj klinici Golnik. U toku pandemije virusa korona odigrala je veoma veliku ulogu u liječenju bolesnika sa respiratornim tegobama. U našem gradu poznata je po saradnji sa većim brojem udruženja koja okupljaju osobe sa invaliditetom, a modna revija osoba sa invaliditetom „Baš po mjeri“ je postala prepoznatljiv i rado viđen događaj.

Lana Lugonja, master psihologije i doktorant na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Na osnovnim studijama dobila je nagradu za najboljeg studenta na studijskom programu psihologije. Takođe, dobitnica je stipendije za izvrsnost koja se dodjeljuje najboljem kandidatu od svih doktoranata. Objavila je preko 10 naučnih radova i dobitnica je nagrade „Dr Jovan Savić“ 2023. godine povodom obilježavanja 20 godina rada Društva psihologa RS.

Radana Bjelajac trenutno pohađa drugi ciklus studija na Tehnološkom fakultetu Univrziteta u Banjoj Luci, smjer Hemijsko inženjerstvo čijem završetkom će steći zvanje master hemijskog inženjerstva. Koristeći svoje stručno znanje i prednosti prirodnih sirovina, stvorila je prirodne proizvode „Pčelica“ koje neprekidno usavršava sa ciljem da napravi proizvode koji pomažu ljudima da riješe čitav spektar zdravstvenih problema i olakšaju sebi život.

Jagoda Petrović redovna je profesorica na Fakultetu političkih nauka, studijski program Socijalni rad. Realizovala je brojna naučna istraživanja na temu migracija, socijalnog rada u zajednici i socijalnog uključivanja siromašnih, psihosocijalne podrške marginalizovanim grupama i dr…Učestvovala je u svojstvu koordinatora na projektima koje su podržali UNHCR, Svjetska banka, Svjetski program za hranu… Objavila preko 100 naučnih radova i deset knjiga.

Stojana Petrović, docentkinja Pravnog fakulteta u Banjoj Luci pridružiće se damama na bini. Doktorske studje iz oblasti građanskopravnih nauka završila je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Prva je žena autor u oblasti pravnih nauka u Banjoj Luci, koja je objavila naučne radove u prestižnoj svjetskoj citatnoj bazi „Veb of sajens“. Iako je ovo uobičajeno u oblasti drugih nauka, u oblasti pravnih i društvenih nauka ovo je težak i izuzetan poduhvat.

Nina Marić, docentkinja doktorica medicinskih nauka koja obavlja funkciju rukovodioca Centra za rijetke bolesti Republike Srpske i rukovodioca Genetskog savjetovališta. Dobitnik je „Povelje“ Komore doktora medicine RS za najbolje rezultate postignute na studiju medicine.

Isidora Graorac, po struci profesor srpskog jezika i književnosti, ali svoje djelovanje okreće, zbog životnih okolnosti, u isttraživanje i zalaganje za traženje rješenja u procesu traženja nestalih. Predsjednica je Upravnog odbora Fondacije „Vizuelni arhiv srpskog stradanja“.

Ajla Akšamija rođena u Banjaluci sa trenutnom adresom u Sjedinjenim Američkim Državama, profesorica je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Juti. Rukovodi istraživačkim entitetom za inovacije u arhitektonskoj nauci i edukativnim programima. Njena istraživačka ekspertiza uključuje arhitektonsko-građevinsku nauku i održivost, zgrade visokih performansi, nove arhitekotnske tehnologije i inovacije u arhitekturi.

Verica Pavlić, postdiplomske studije završava na Medicinskom i stomatološkom fakultetu u Tokiu – Univerzitet u Japanu. Dokotorat je završila sa najvišim ocjenama, nakon čega se vraća u Banja Luku i hvala joj na tome. Do danas je objavila preko 40 naučnih radova u svjetskim naučnim časopisima i nekoliko knjiga. Prdstavnik je Republike Srpske u Svjetskoj Stomatološkoj Organizaciji. Dobitnica je Eugen Šnajder nagrade Američke laserske asocijacije, Centra izvrsnosti Tokijskog Medicinskog i stomatološkog Univerziteta, nagrade Veliki Pečat Komore doktora stomatologije kao i mnogih drugih.

Aleksandra Drinić između ostalog posjeduje je postdiplomski sertifikat arheologije sa Univerziteta u Lesteru u Velikoj Britaniji te magisterija iz turizma, baštine i razvoja sa Univerziteta u Glasgovu. Već 25 godina učestvuje u naporima razvoja turizma BiH, a bila je i član tima koji je predstavljao BiH na njenom prvom sajmu turizma VeTeeM i kreirao njen prvi avanturistički proizvod.

Slađana Mišić, magistrica predškolskog vaspitanja nosilac Svetosavske povelje RS, sa titulom Najbolji nastavnik stare Jugoslavije, dobitnica nagrade „Global tičer avard“, Nju Delhi, Indija. Autor je više nagrađenih didaktičkih sredstava, jedan od autora aktuelnog Programa za predškolosko vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske. Takođe, član je i stručnog tima za reformu obrazovanja u Republici Srpskoj i radne grupe za izmjene i dopune zakona o predškoloskom vaspitanju i obrazovanju.

Jelena Škrbić Radić predsjednica Udruženja osoba oboljelih od dijabetesa u Republici Srpskoj „DiabetNo1“. Iako je završila Ekonomski fakultet, svoj život posvećuje radu ovog udruženja i glavni je pokretač drugih osoba koje uključuje u rad kako bi svakodnevno pomagali jedni drugima. Njenim zalaganjem, došlo je do rezultata da Fond zdravstevnog osiguranja Republike Srpske od avgusta 2023. djeci i omladini oboljelim od dijabetesa tip 1 u Republici Srpskoj do 18 godina starosti obezbjeđuje senzore za kontinuirano mjerenje glukoze. Uspješno je pokrenula inicijativu širom Srpske i sada 12 opšitna/gradova sufinansira senzore mladima od 18- 30 godina, ali i starijima.

Ljiljana Zrnić, diplomirani elektroinženjer i omiljena profesorica u Ekonomskoj školi. Poznata je po svom angažmanu u radu sa članovima Volonterske sekcije već 15 godina i učestvuje u mnogobrojnim humanitarnim akcijama. Njene učenike ćete prepoznati jer su redovni posjetioci kulturnih događaja i festivala. Svojim radom i djelovanjem inspirisala je veliki broj učenika da i nakon školovanja ostanu zaljubljenici u kulturu.

Milica Gajić Bojić, doktorsku disertaciju je odbranila na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u februaru ove godine. Koautor je više od deset naučnih radova u međunarodnim časopisima, a dobitnik je Zlatne plakete Univerziteta u Banjoj Luci za postignut uspjeh i završetak studija u roku.

Bojana Carić, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije, vanredni profesor na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Od njene bogate biografije izdvojili bismo da je postala doktorica zbog dijabetesa tip 1 i da nesebično pomaže svim oboljelim od ove opake bolesti i da je omiljena u tim krugovima.

Vesna Šipka, master tezu „Upravljanje seizmičkim rizikom za osnovne i srednje škole u Banjoj Luci“ odbranila je na Fakultetu bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. Jedna je od koautora Seizmotektonske karte Republike Srpske, te autor preko 13 naučnih stručnih radova iz oblasti seizmologije.

Izabela Marković, koja je svoj završni master rad odbranila na temu „Femicid – rodno zasnovano ubistvo žena“ na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Ovo je prvi naučni rad na ovu temu koji je napisan u Bosni i Hercegovini koji se ogleda u davanju podataka koji mogu doprinijeti cilju adekvatne zaštite žena od ovog oblika rodno zasnovanog nasilja.

Related Topics:

Banjaluka

GUŽVA NA BANJALUČKOM UNIVERZITETU Prijemni ispiti pred vratima, više kandidata nego prošle godine!

Univerzitet u Banjaluci i ove godine bilježi odlično interesovanje kandidata za upis na prvu godinu prvog ciklusa studija, te je tako u prvom upisnom roku za polaganje prijemnih ispita prijavilo se ukupno 2.377 kandidata, što je više u odnosu na prošlu godinu kada je broj prijavljenih iznosio 2.065.

Kako navode sa UNIBL, najveće interesovanje vlada za studijske programe na Akademiji umjetnosti, Mašinskom fakultetu, Medicinskom fakultetu, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, Elektrotehničkom, Pravnom i Ekonomskom fakultetu, zatim Fakultetu bezbjednosnih nauka i Filološkom fakultetu, ali i za niz drugih studijskih programa na Univerzitetu. Time je nastavljen višegodišnji trend stabilnog interesovanja za studije na UNIBL.

Prema konkursu objavljenom 11. juna, planiran je upis ukupno 2.563 studenta na prvu godinu prvog ciklusa studija. Od tog broja, 1.851 mjesto namijenjeno je studentima koji će studirati na teret budžeta, 370 mjesta je predviđeno za samofinansirajuće studente, 267 za strane državljane, dok je 75 mjesta rezervisano za vanredne studente, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Banjaluka

TRI PUTA POSKUPILA STRUJA, A ONI RADE JOŠ JAČE! Drinić: “Subvencije preduzetnicima smo povećali sa 5000 na 15.000 KM”

Nakon četiri godine postojanja s ponosom mogu da kažem da je preko 2000 korisnika koristilo usluge Preduzetničkog centra Banja Luka, što je mnogo doprinijelo razvoju preduzetništva u našem gradu. U Banjoj Luci smo uspjeli da udvostručimo broj preduzetnika, ali i da savjetima pomognemo drugim opštinama i gradovima, kako u Republici Srpskoj, tako i u regionu, kako da naprave prvi korak i krenu u realizaciju jednog ovakvog projekta.

Rekao je ovo Nebojša Drinić, odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka i osnivač Preduzetničkog centra, koji ističe da je preduzetništvo motor privrede i života u svakoj lokalnoj zajednici, ali da se prije aktuelne administracije gradonačelnika Stanivukovića nije pridavalo značaja toj oblasti.

– Mi smo se aktivirali, razmišljali kako da preduzetnicima budemo od pomoći, da ljudi ne moraju da idu od vrata do vrata da pitaju za savjet – iz pravne, ekonomske struke ili marketinga, da sve imaju na jednom mjestu ili da nam skrenu pažnju šta bi bilo dobro za Banjaluku, kako da postane preduzetnički grad. Imamo potencijal, kvalitetan kadar, a geografski smo jako dobro pozicionirani. Tako smo došli na ideju da formiramo Preduzetnički centar – rekao je Drinić.

– U Banjoj Luci je 2019. godine bilo 500 preduzetnika, a već 2021. godine, nakon osnivanja Preduzetničkog centra, taj broj je porastao na 770, a 2022. godine na 990 preduzetnika. Ovo govori u prilog činjenici da su ljudi shvatili naš apel, naš poziv i naravno našu ispruženu ruku da se upuste u jednu priču koja se zove preduzetništvo. Kroz preduzetništvo svako ima priliku da se dokaže u onome u čemu smatra da je dobar, ako napravi rezultat dalje zapošljava ljude, a da bi se sve to desilo, potrebno je da mu se da vjetar u leđa. Mi smo pokazali da smo tu za preduzetnike, ne samo kroz savjete, nego i kroz subvencije, što je dalo veliki rezultat – ističe.

Kaže da se, i pored uspjeha koji postiže Preduztnički centar Banja Luka, ova oblast konstantno susreće sa velikim izazovima.

– U posljednje dvije godine republička vlast konstantno podiže namete. Imali smo tri puta posklupljenje električne energije za dvije godine, zatim povećanje poreza i doprinosa, što je doprinijelo tome da je danas duplo manje novoformiranih firmi, da imamo odjave, a još oko pola preduzetnika koji su radili predali su zahtijev za odjavu. Međutim, mi pokušavamo kroz subvencije, koliko smo u mogućnosti, da podržimo preduzetnike – kaže Drinić.

Ističe da je prije formiranja Preduzetničkog centra najveći iznos subvencije jednom preduzetniku iznosio 5000 KM.
– Međutim, kada uzmete u obzir da su doprinosi oko 300 KM mjesečno i da kroz 12 mjeseci sav taj iznos ode na namete, a da ne računamo kancelarije, knjigovođe, materijalne i druge troškove, dolazili smo u situaciju da su mnogi koji imaju potencijal odustajali. Mi smo i to promijenili, pa smo subvencije povećali sa 5000 na 15.000 KM. Osim toga, smanjili smo onaj čuveni problem „fali jedan papir“, jer sada sve informacije imaju na jednom mjestu – rekao je Drinić.

Ističe da u Banjaluci vidi veliki potencijal što se tiče razvoja preduzetništva, te dodaje da različiti politički stavovi ne bi smjeli da budu prepreka.

– Imali smo ideju da napravimo industrijsku zonu u Ramićima, ali to je zaustavila skupštinska većina, samo da se ne bi neki poen pripisao gradonačelniku, pa sada tamo imamo samo skladište. Međutim, pored svih potencijala, Banja Luka ima i onaj najveći, a to su ljudi koji imaju volju i znanje da se bave preduzetništvom. Veliki je potencijal u IT sektoru, koji je potrebno staviti u bolje zakonske okvire, što bi doprinijelo daljem razvoju i te i drugih oblasti. Tu smo da motivišemo preduzetnike, podržimo ih u njihovim prvim koracima i, pored svih prepreka, Banju Luku u budućnosti vidim kao bitan regionalni centar preduzetništva – poručio je Drinić.

 

Nastavi čitati

Banjaluka

MAKSIĆ OŠTRO UDARIO NA SELAKA: “Prestanite da lažete narod!”

Žao mi je što uvaženi dr Selak uporno širi netačne informacije. Iako mu je i na sjednici Skupštine grada ukazano na to, on nastavlja da pogrešno informiše građane.

Rekao je ovo Igor Maksić, odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka, reagujući na izjave odbornika SPS Gorana Selaka o, kako je naveo, pogrešnoj i populističkoj politici aktuelne gradske administracije koja se tiče vodosnabdijevanja.

– Za početak, projekti 1 i 2 su definisani u mandatima prije Stanivukovića, kao i Voda 3. Nigdje se nisu spominjale Tunjice za koje se isti taj Selak svesrdno bori da se ne uradi – kaže Maksić i poručuje Selaku da ako ne zna, neka pita šta je to u mandatu uradio Stanivuković.

– Za njegovu informaciju, da više ne bi obmanjivao građane, rado ću ga informisati o realizovanim projektima, pa neka zapamti za ubuduće. Što se tiče projekta Voda 1: završen je podsistem Zvijezda prema Gornjoj Piskavici, započet i završen glavni rezervoar Melina u podsistemu Bronzani Majdan, započet i završen vodovod u Кrminama do Društvenog doma, završen dio mreže u Radosavskoj i pušten podsistem Slavićka-Radosavska, završen je glavni oborniski kolektor u Кarađordjevoj na Laušu – ističe Maksić.

To nije, sve, poručuje on, nego preporučuje Selaku da nauči i šta je sve urađeno kroz projekat Voda 2:

– Završen je vodovod u Jagarama, druga i treća zona, započeta i završena kanalizacija u Кuljanima, kao i u Ulici Jasmira Malčića, Pobrđe. Započet je i završen vodovodni podsistem Bronzani Majdan, započeto i završeno izmještanje vodovoda na novi most u Trapistima, završen vodovod Кremenovici-Gakovici, podsistem Zvijezda, započet i završen vodovod u Verićima i dio Donje Piskavice, započeta i završena rekonstrukcija i proširenje mreže u ulici Srpskih ustanika i Tuzlanskoj, Starčevica, završen vodovod u Ulici braće Miletić, završena kanalizacija u Vrbanji, ulicama Carigradska i Mis Adelini Irbi, te u Dujke Кomljenovića, Ada. Dalje, započet je i završen vodovod u zaseoku Brkići i Bukše, podsistem Zvijezda, završen vodovod u dijelu ulice Mome Кapora, Gornji Priječani, te započeti i završeni vodovodi u Gavrila Principa, Obilićevo, kao i u dijelu naselja Pezića polje – poručuje Maksić.

On ističe da je svjestan da je toliko toga urađeno da je teško i zapamtiti, ali budući da je dr Selak posebno zainteresovan za ovu temu, neće mu biti problem da nauči i šta je realizovano kroz projekat Voda 3:

– Кroz ovaj projekat završenena je sekundarna vodovodna mreža u gradu (Lauš, Drakulić, Šarogvac, Dragočaj, Zalužani). Završeno je 90% vodovodnog sistema u Grabu, kao i 80% vodovodnog sistema na Poniru. Završen je podsistem Slavićka 2, završeno proširenje i rekonstrukcija vodovoda Donja Кola, završen vodovodni sistem Racune, završeni su vodovodi na Manjači (Grabovica, Šipke, Cvijetića, Кovačevići i Vilusi). Vjerujem da je ovo sasvim dovoljno informacija da dr Selak konačno prestane da širi neistine – poručio je Maksić.

Nastavi čitati

Aktuelno