Connect with us

Zdravlje

NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA! Tišina je lijek za um i tijelo

Buka je destruktivna po zdravlje, ali je boravak u tišini pravi preporod za čula i čitav ljudski organizam.

Kanadski istraživači sa Univerziteta u Montrealu, istraživali su efekat gradske buke koja djeluje na ljudski organizam i istakli da je nivo buke viši od 40 decibela tokom noći i 55 tokom dana šok za naš kardiovaskularni sistem. Visoke vrijednosti buke čine nas umornim, neraspoloženim i nervoznim, a dovode i do poremećaja sna.

Hronična izloženost buci u rasponu od 85 do 105 decibela, može dovesti do trajnog gubitka sluha.

Skoro 24 sata smo izloženi različitim izvorima buke, od gradske gužve i automobila, do glasne muzike i bučnih ljudi. Istraživanja pokazuju da bi vrijeme koje provedemo u tišini imalo mnogo koristi za naše zdravlje.

Mnogi lekari visok krvni pritisak nazivaju “tihim ubicom”. Takvim bolesnicima se često preporučuje da vrijeme provode u tišini.

Neka od istraživanja utvrdila su da period tišine od samo dva minuta, poslije neke bučne situacije značajno smanjuje broj otkucaja srca i pritisak u našem tijelu.

Obično se ispiti na fakultetima, pismeni zadaci i testovi u školama rade u tišini, jer nam ona pomaže da se koncentrišemo i fokusiramo. Mozak mnogo bolje radi kada se ne bori sa efektima buke.

– Navika i učenje da budemo tihi pomaže nam da se suzdržimo od bespotrebnog trošenja energije. Mentalna tišina je kapija svjesnosti i korisna je kod osoba koje pate od anksioznosti – istakao je dr Bler, koji je vođa istraživanja.

Utišavanje našeg uma vodi ka zdravijem mozgu.

Mentalni fenomen preplavljenosti bukom na skupu, koncertu, dječjem rođendanu koji mnogi dožive ima fiziološku osnovu. Ta količina buke podiže nivo stresa kortizola.

– Velika količina buke koja se akumulira u našem organizmu može da dovede do mentalnog stresa i prekomjernog oslobađanja kortizola. Kada on postane visok, može da dođe do povećanja tjelesne težine, hroničnih bolesti, nesanice – istakao je klinički psiholog dr Martin Prunti.

Tišina podstiče i kreativnost, naročito kada vrijeme provodimo u prirodi.

Da bi smo imali miran i kvalitetan san potrebno nam je mirno okruženje. Stres nastaje kada nas poremeti buka koja dolazi iz spoljnih izvora.

– Tišina kod čovjeka stvara ojsećaj mira, a smirenost stimuliše rast mozga i ublažava napetost. Sve ovo može da stvori osjećaj blagostanja, jer su ljudi tada opušteniji, pa je i kvalitet sna bolji – istakao je dr Prunti, istraživač sa univerziteta u Montrealu.

RTS

Zdravlje

“SUPER GRIP” SE ŠIRI EVROPOM: Epidemiolozi upozoravaju građane Srpske

Takozvani „super grip“, odnosno virus gripa A H3N2, koji se posljednjih sedmica intenzivno širi Evropom, zabilježen je i u Republici Srpskoj, gdje su potvrđena tri slučaja infekcije.

Epidemiolozi upozoravaju da je vrhunac sezone gripa tek pred nama i apeluju na građane da budu oprezni.

Načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir izjavila je za Jutarnji program RTRS-a da je riječ o poznatom virusu, a ne o novom soju.

“To nije novi virus, već podtip A H3N2 koji ima manju izmjenu u genetskoj strukturi. Virus ima tendenciju širenja i lako izaziva oboljevanje kod osoba koje nemaju izgrađen imunitet”, istakla je Rodić Vukmir.

Prema njenim riječima, Republika Srpska ulazi u uobičajenu sezonu gripa, koja svake godine dostiže vrhunac tokom zimskih mjeseci.

“Nalazimo se u standardnoj sezoni gripa, a najveći broj oboljelih očekujemo krajem januara i početkom februara. Porast broja infekcija tek predstoji”, navela je ona.

Rodić Vukmir je uputila apel građanima da, ukoliko imaju simptome bolesti, svedu kontakte i posjete na minimum i da vode računa o zaštiti drugih.

Prema podacima domova zdravlja u Republici Srpskoj, prijavljeno je 4.950 slučajeva akutnih respiratornih infekcija, dok su oboljenja slična gripi registrovana kod 432 osobe. Tokom ove sedmice u bolnicama je zabilježeno 88 slučajeva teške akutne respiratorne infekcije koji su zahtijevali hospitalizaciju.

Najveća učestalost oboljenja sličnih gripi zabilježena je u regijama Bijeljine i Foče. Najviše oboljelih od akutnih respiratornih i infekcija sličnih gripi pripada uzrasnim grupama od 30 do 64 godine i od 5 do 14 godina, dok su kod teških oblika infekcije najugroženiji najmlađi i najstariji građani.

Nastavi čitati

Zdravlje

POTPISANA UREDBA: Marihuana dozvoljena u medicinske svrhe

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu kojom se ubrzava reklasifikacija kanabisa, odnosno kojom se marihuana premješta u nižu kategoriju kontrolisanih supstanci.

Ovim se otvara put da američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) detaljnije prouči njegove moguće medicinske primjene.

– Imamo ljude koji me godinama mole da ovo uradim, ljude koji trpe velike bolove decenijama – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, dodajući da je ovakva odluka pitanje “zdravog razuma”.

On je naglasio da se tom mjerom kanabis ne legalizuje na nivou cijele zemlje, prenosi “NBC News”.

– Ovo ni na koji način ne legalizuje marihuanu, niti na bilo koji način odobrava njenu upotrebu kao rekreativne droge – rekao je Tramp, dodajući da je cilj uredbe pomoć osobama koje pate od hroničnih bolova.

Tramp je takođe naveo da nije otvoren za legalizaciju kanabisa u rekreativne svrhe.

– Nikada nije bezbjedno koristiti snažne supstance u rekreativne svrhe – istakao je američki predsjednik.

Prema navodima visokih zvaničnika administracije za Rojters, Trampovom uredbom nalaže državnom pravobraniocu SAD da ubrza proces reklasifikacije marihuane, što bi moglo da dovede do njenog svrstavanja u istu kategoriju sa pojedinim analgeticima, kao supstancom nižeg rizika.

Kanabis je trenutno, prema Zakonu o kontrolisanim supstancama iz 1970. godine, svrstan u istu kategoriju kao heroin, ekstazi i LSD.

Trampova uredba nalaže da se kanabis reklasifikuje u treću kategoriju kontrolisanih supstanci, koju Agencija za borbu protiv droga (DEA) definiše kao supstance sa umjerenim do niskim potencijalom za fizičku i psihološku zavisnost.

U treću kategoriju, između ostalog, spadaju lijekovi poput paracetamola sa kodeinom, ketamin i testosteron.

Nastavi čitati

Zdravlje

Kada je bolje da uzimamo vitamin D – UJUTRU ILI UVEČE?

Vitamin D je ključan za zdravlje, ali ga je često teško unijeti u dovoljnim količinama samo prehranom, zbog čega su dodaci ishrani jako popularni.

Za bolju apsorpciju uključite u ishranu zdrave izvore masti kao što su avokado, orašasti plodovi, semenke, masna riba poput lososa ili sardina, punomasni mliječni proizvodi i jaja.

Jutro kao praktičan izbor
Mnogi se odlučuju da uzimaju vitamin D ujutro jer je to praktičnije i lakše ga je zapamtiti, posebno ako uzimate više suplemenata.

Raspoređivanje suplemenata tokom dana može biti izazovno, pa je stvaranje navike uzimanja vitamina D uz doručak odlično rješenje.

Da biste naučili biti dosljedni, možete isprobati nekoliko jednostavnih trikova: koristite kutijicu za tablete, postavite alarm na telefonu ili jednostavno držite suplemente blizu stola za ručavanje kao vizuelni podsjetnik.

Uticaj na san ako se uzima uveče
Postoje i oni koji preferiraju uzimanje vitamina D kasnije tokom dana, ali postavlja se pitanje da li to utiče na san. Dokazi o tome su podijeljeni.

Na primjer, pregled nekoliko studija iz 2021. godine sugeriše da vitamin D može uticati na proizvodnju melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja.

Niži nivoi vitamina D prije spavanja mogli bi biti povezani sa pojačanom pretvorbom serotonina u melatonin, što znači da uzimanje vitamina D neposredno prije spavanja može smanjiti nivo melatonina i potencijalno poremetiti san.

S druge strane, novija istraživanja, uključujući pregled i analizu iz 2024. godine, pokazuju da suplementacija vitaminom D zapravo može poboljšati kvalitet sna.

Pošto vitamin D može različito djelovati na pojedince, najbolje je eksperimentisati i pronaći vrijeme koje vama najviše odgovara.

Postoji li idealno vrijeme?
Iako uzimanje vitamina D uz obrok može značajno poboljšati njegovu apsorpciju i efikasnije povećati nivo u krvi, istraživanja još nisu dala konačan odgovor na to da li je bolje uzimati ga ujutro ili naveče.

Najvažnije je uklopiti vitamin D u svoju svakodnevnu rutinu i uzimati ga dosljedno kako biste osigurali maksimalnu efikasnost.

Bilo da ga uzimate uz doručak ili večernji obrok, ključno je pronaći vrijeme koje vama odgovara i ne remeti vam san.

Dosljednost je važnija od tačnog doba dana. Suplementi su efikasan način da podignete nivo vitamina D, a ako vam je potrebna pomoć pri odabiru doze ili načina uzimanja, obavezno se posavjetujte sa svojim ljekarom ili farmaceutom, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Aktuelno