Region
NAJPOSJEĆENIJA SVETINJA U SRBIJI: Manastir Tumane okuplja hiljade vjernika
Nedaleko od Golupca, smješten u živopisnoj dolini i prirodi od koje zastaje dah, nalazi se srednjovjekovni manastir Tumane, za koji sa razlogom kažu da je jedna od najposjećenijih svetinja Srbije.
Nalazi se u istočnoj Srbiji, tačnije na lijevoj strani Tumanske rijeke, na oko desetak kilometara od Golupca, i smješten je u podnožju golubačkih planina, okružen šumom.
Ekipa novinara iz Ljubljane, Zagreba, Podgorice, Sarajeva, Mostara i Banjaluke, među kojima je bila i novinarka “Nezavisnih novina”, posjetila je ovaj pravoslavni manastir, a dočekali su nas ljubazni monah Mihajlo i sveštenik Stefan.
Iz razgovora sa mladim monahom Mihajlom saznajemo da se zamonašio već sa 19 godina, a kroz priču i uz obilazak manastira objasnio nam je šta je to što ovu srpsku svetinju čini posebnom i već godinama privlači vjerni narod iz svih krajeva svijeta.
Kako priča monah Mihajlo, osnivanje manastira povezano je sa imenom proslavljenog junaka Miloša Obilića i isposnika Zosima Sinaita.
“Manastir Tumane datira iz 14. veka, još iz vremena Kosovskog boja. Prema predanju, monasi sa Sinaja su tada došli u Srbiju, tražeći od kneza Lazara da ih primi. Naselili su celi Moravski kraj i podigli mnoge manastire. Manastir Tumane vezuje se za lik i delo Svetog Zosima, a legenda kaže da je ktitor bio sveti Miloš Obilić. Naša crkva čuva fresku na kojoj je on prikazan, a takva freska postoji još samo u Hilandaru. Po predanju, Miloš Obilić je bio u lovu i strelom pogodio Svetog Zosima, misleći da je u žbunju životinja, a ne svetitelj. Kad mu je prišao i pokušao da mu pomogne, isposnik mu je rekao: ‘Tu me mani’, ili ‘Tu mani me’, što bi značilo: ‘Ostavi me tu da umrem'”, objašnjava monah Mihajlo.
Napominje da predanje kaže da je Miloš Obilić pokušao spasiti Zosima, ali svetitelju nije bilo spasa.
“U znak pokajanja Miloš je sagradio crkvu na mestu njegovog groba. Iako tačan datum nije poznat, veže se za period Kosovskog boja, a prvi istorijski trag o manastiru potiče iz 1576. godine, kada je u osmanskim popisima naveden kao obavezan da plaća danak”, priča monah Mihajlo.
Dodaje da, iako je više puta rušen, manastir je nadživio sve osvajače i ostao svjetionik vjere i kulture svog naroda, o čemu svjedoči i crkva Svetog arhanđela Gavrila, koja je izgrađena 1924. godine, kada su nastale i freske, koje su slikane posebnom tehnikom.
“Najveća svetinja ovog manastira su čudotvorne i celebne mošti Svetog Zosima Tumanskog. Tu su i mošti Svetog Jakova Tumanskog, učenika Sv. vladike Nikolaja, kao i nekoliko vekova stara ruska čudotvorna ikona Presvete Bogorodice ‘Kurskaja’. Mošti Svetog Zosima obretene su 1936. godine. Kada smo obnavljali pod u priprati, otkrili smo mesto gde je bio sahranjen”, objašnjava on.
Dodaje da je jedna od velikih svetinja svakako i čudotvorna ikona Presvete Bogorodice “Kurskaje”, koja datira iz 17. vijeka.
“U gradu Kursk, prilikom Oktobarske revolucije, izgoreo je ceo hram, a samo je ikona Presvete Bogorodice ostala netaknuta. Ruski monasi su posle požara došli u Srbiju, a predanje kaže da je Sveti Jovan Šangajski doneo ikonu. Znamo iz njegovih žitija da je Sveti Jovan Šangajski bio zamonašen u Miljkovom manastiru, gde je ikona bila do 1936. godine. Tadašnji iguman Luka, kada je prešao sa bratstvom u manastir Tumane, poneo je sa sobom i ikonu i mnoga čuda i mnoga isceljenja su se dogodila molitvama Presvetoj Bogorodici”, rekao je monah Mihajlo.
Prema njegovim riječima, svima onima koji su od srca prilazili Presveta Bogorodica je uslišila molitve, i to najviše supružnicima bez djece.
“Majke koje nisu mogle da imaju decu dolazile su ovde, molile se Presvetoj Bogorodici i rodile. Postoji i jedno predanje da su lopovi pokušali da ukradu ikonu. Bežali su vozom, a, kako pričaju meštani, zapalio se samo vagon u kojem je bila ikona, a jedan od lopova nastradao je u požaru. Drugi se pokajao i vratio ikonu u manastir tražeći oproštaj, ali ga je stena zatrpala blizu Golupca i završio je u Dunavu. Sveštenik koji je ovde služio pričao je da su meštani svedočili u nekim prilikama i da Presveta Bogorodica pomera ruku ispod oklopa ikone. To je zaista blago koje naš manastir čuva, a Presveta Bogorodica uvek svojim budnim okom motri i brza je da pomogne i da odgovori na molitve”, kaže monah.
Dodaje da vjernici treba da znaju šta da traže od Boga, a pritom da se ne fokusiraju samo na materijalno i napominje da manastir Tumane čuva i čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog, jednog od najvoljenijih svetitelja savremenog doba.
“Ovde su, naravno, i mošti Svetog Jakova, koji se prvo zvao Radoje Arsović, a za njega kažu da je bio učen čovek, dvostruki doktor nauka, filozofije i prava, školovan u Monpeljeu i na Sorboni. Susret sa Bogom, pobožnim ljudima i Svetim vladikom Nikolajem dotakao ga je i osetio je da je ponovo rođen, te je napustio sve i zamonašio se. Vladika Nikolaj ga je poslao u manastir Žiču, gde je bio sve vreme do bombardovanja. Međutim, kada su svi monasi bili primorani da napuste manastir Žiču zbog nemilih ratnih događaja, on se uputio ka manastiru Tumane, ali nikada ovde nije stigao. Komunisti su ga prebili do smrti i Sveti Jakov se upokojio 1946. godine, a po sopstvenom zaveštanju, iako je bio žički monah, rekao je da želi da bude sahranjen na monaškom groblju našeg manastira. Kanonizovan je za svetitelja 2014. godine, a njegove mošti su svečano obretene i prebačene u kivot i nalaze se u crkvi”, priča monah Mihailo.
Dodaje da je i sam bio svjedok mnogih čuda i iscjeljenja koja privlače vjerni narod u ovu najposjećeniju svetinju u Srbiji, koju mnogi nazivaju i Đerdapski Ostrog.
“Jedan čovek je satima stajao uz kivot Svetog Jakova dok je trajalo bogosluženje. Ćutao je, molio se. Kad je završena služba počeo je da vrišti i plače i rekao je: ‘Ljudi, ja opet vidim’. Ja nisam ni znao, ali bio je slep i progledao je, i tome smo svi svedočili. Dolazili su i roditelji sa bolesnom decom za koju su lekari tvrdili da nema nade. Jedan dečak imao je tumor na nozi. Dovezli su ga sanitetom, na nosilima, a roditelji su potpisali da ga dovode na svoju odgovornost. Čitana je molitva i pomazan je osvećenim uljem. Kad su ga vratili u bolnicu, na skeneru – ništa, nema ni traga od bolesti”, priča monah, ali i napominje da vjera nije magija.
“Često neko pita kako može da se desi čudo, ili ko je kandidat za čudo. Nije to čarobni štapić, pa ćiribu-ćiriba i svi problemi nestanu. To nije baš tako, nekome Bog prosto pošalje čudo da ga utvrdi u veri. Svi smo mi podložni materijalnim stvarima, jurimo za njima, ugađamo tome, i dok nam se nešto ne desi, bolesti, Božje iskušenje, tuge, nevolje, a mi tada se okrenemo crkvi i kažemo: ‘Bože pomozi, ja više ne mogu, pomagaj’. Naša vera nije samo doći u manastir, pokloniti se moštima Svetog Zosima, Svetog Jakova, upaliti sveću, fotografisati, darovati ikonu Presvete Bogorodice. To nema veze sa verom, vera je nešto mnogo dublje i mnogo više prožeto nego što mi mislimo. Vera podrazumeva i našu žrtvu, a Bog uvek pusti neku nevolju na nas, kad vidi da smo negde preterali. I zato kažem: bilo je slučajeva kad bolest privuče ljude crkvi. Počnu da poste, da dolaze na liturgije, pričešćuju se i to je odraz Božje ljubavi”, objasnio je monah Mihailo.
Pred kraj razgovora napomenuo je da obavezno treba da posjetimo i isposnicu Svetog Zosima, koja je od kompleksa manastira udaljena oko 800 metara uz brdo, u gustoj bukovoj šumi.
I zaista, u netaknutoj prirodi, autentično je sačuvana isposnica, još iz vremena kada je svetitelj živio u njoj. Sastoji se od male pećinske crkve i skromne monaške kelije prislonjene uz stijenu. Jedna je od nekoliko sačuvanih u Srbiji.
Potrebno je naglasiti da se preko puta manastirske crkve nalazi i gostoprimnica, uređena od nekadašnje manastirske vodenice. Ono što je čini neobičnom je činjenica da u njoj ne postoje cijene, već gost može ostaviti dobrovoljni prilog za obnovu manastira.
Posebnu ljepotu manastiru daje i mali zoološki vrt, u kome na radost najmlađih gostiju obitavaju lame, emu ptice, nojevi, poni konji, magarci, kornjače, zečevi, labudovi, mini koze, crnoglave ovce i druge rijetke životinje, a o njima se brinu monasi.
Sveštenik Stefan ističe da je nedavno u manastiru Tumane, tačnije 1. juna, otvoren i manastirski konak, a kako naglašava, to se desilo na poziv i uz pomoć vjernog naroda i na njihovu želju da svoj boravak u manastiru produže i da ostanu i nekoliko dana.
“Naš iguman, otac Dimitrije, zajedno sa bratijom ovde odlučio je da se izgradi jedan konak koji će upravo imati namenu da ugosti sve one vernike koji ovde dolaze. Konak je građen nepune tri godine, a njegova površina je 4.200 kvadrata i sastoji se iz dijela koji je namenjen kao podrum, imamo oko četrdesetak soba koje krase ovaj konak, a na poslednjem spratu je i jedna velika biblioteka koja ima više od 50.000 naslova. Sve je to za ljude koji ovde dolaze da se molitveno okrepe, ali i da steknu i misao, želju i volju da ovde budu i da na neki način ispune svoje putešestvije koje su ovde namenili. Blagodarni smo vernom narodu što smo jedno ovako veliko delo uradili, ovo je slika svih, ne samo nas koji smo ovde u manastiru, nego je i slika svakog čoveka koji ovde dolazi, da se upišemo u ovom vremenu da smo uradili jedno lepo i veličanstveno delo”, kaže otac Stefan i napominje da u manastiru Tumane živi pet monaha i četiri monahinje koji su, zajedno sa njim dio ove zajednice.
Region
RIJETKA POJAVA NA JADRANU: Meteocunami izazvao nagle promjene nivoa mora na Hvaru, potop nastao u sekundi
Snažno nevrijeme, koje je tokom jučerašnjeg dana zahvatilo otvoreno more sjevernog i dijela srednjeg Jadrana, kulminiralo je rijetkom i dramatičnom pojavom meteocunamija.
Sistem grmljavinskih oblaka, koji se razvio još tokom popodneva nad sjevernom Italijom donoseći grad prečnika i do osam centimetara, sinoć se premjestio preko Jadrana, uzrokujući niz incidentnih situacija od Istre do srednjodalmatinskih ostrva.
Dramatične scene na Hvaru
Najviše uzbuđenja zabilježeno je u Starom Gradu na Hvaru, gdje je oko 23 časa izražena plima podigla nivo mora za više od 30 centimetara, prelivajući se preko rive.
“Na donjem dijelu rive more se podiglo oko 30 centimetara, a na gornjem desetak. Najviše su bili iznenađeni turisti koji ovu pojavu vjerovatno prvi put vide. More je nekima bilo do koljena i bježali su od nadiranja mora”, posvjedočio je jedan od očevidaca za Dalmaciju Danas.
Svega nekoliko trenutaka kasnije, situacija se dramatično promijenila. More se naglo povuklo za oko 60 centimetara ispod uobičajenog nivoa, ostavljajući pojedine brodice na suvom i nasukanim na morsko dno.
Posljedice oluje širom obale
Pored pojava oscilacija nivoa mora, koje su zabilježene i u Puli i Zadru, nevrijeme je ostavilo i materijalnu štetu. Zadarski vatrogasci imali su deset intervencija tokom noći zbog pada stabala i grada, a zabilježeno je i prevrtanje jedrilice direktno na rivi.
Šta je meteocunami?
Stručnjaci objašnjavaju da je meteocunami pojava uslovljena mikropromjenama vazdušnog pritiska koje izazivaju oscilacije nivoa mora. Ova pojava je najizraženija u izduženim i plitkim uvalama, naročito onima koje su direktno izložene smjeru dolaska talasa, što Stari Grad na Hvaru čini idealnom lokacijom za ovakav fenomen.
Iako su turisti bili iznenađeni i uplašeni naglim nadiranjem vode, ova pojava, koja se na Jadranu intenzivnije prati posljednjih petnaestak godina, još jednom je pokazala svu snagu i nepredvidivost prirode usred ljetne sezone.
Region
HRVATSKA SKUPlJA OD KONKURENCIJE: Evo zbog čega se turisti najviše žale
Hrvatska je, prema podacima Eurostata, među najskupljim mediteranskim destinacijama kada je riječ o restoranima i hotelima, a turisti se, prema analizi više od 1,6 miliona recenzija, najčešće žale upravo na visoke cijene.
Naime, podaci pokazuju da su restorani i hoteli u Hrvatskoj skuplji su nego u Španiji i Grčkoj, a od svih mediteranskih destinacija najjeftinija je Turska.
Zanimljivu analizu cijena napravio je Euronews Business, i to na osnovu podataka Eurostata. Analizu je objavio i jedan hrvatski tehnološki preduzetnik koji je na Googleu i Bookingu analizirao 1,62 miliona recenzija gostiju koji su boravili na Mediteranu te zaključio da se u Hrvatskoj najviše žale na cijene, i to upravo u restoranima, prenosi Danas.hr.
“Tek sam stigla prije tri sata, ali mislim da je ovdje veoma skupo jer me samo ova boca vode koštala 3,50 evra (oko 6,85 KM)”, kaže Iva s Malte.
“Ja sam stigao iz Holandije. Očekivao sam da će cijene biti niže, ali su više nego što sam mislio”, kaže Timon.
“Restorani su bili najskuplji dio boravka u Hrvatskoj”, kaže Ivet iz Južne Afrike, a s njom se slaže i Linda.
To su primijetili i gosti, ali i Eurostat. Prema podacima za 2025. godinu, gdje je prosjek Evropske unije indeks 100, ovo je poredak cijena smještaja i restorana na Mediteranu, od najjeftinijih do najskupljih:
“Sa indeksom 73,6 najpovoljniji je Portugal. Slijede Turska, Španija, a zlatnu sredinu sa indeksom 86,1 zauzima Grčka. Hrvatska je na trećem mjestu sa indeksom 89,6. Skuplji smještaj i restorane od Hrvatske imaju samo Italija i, na prvom mjestu, Francuska.”
Eurostat upoređivao nacionalne prosjeke
“Hrvatska je zabilježila rast indeksa cijena u ugostiteljstvu i hotelijerstvu u odnosu na uporedive mediteranske zemlje isključivo zbog rasta operativnih troškova, odnosno ulaznih troškova. Poskupjeli su energija, radna snaga i hrana”, kaže ekonomski analitičar Petar Vušković.
I cijene hrane u Hrvatskoj su iznad prosjeka Evropske unije. Namirnice su skuplje samo u Francuskoj, Grčkoj i Italiji. S druge strane, turisti su hranu plaćali manje u Portugalu, Španiji i Turskoj.
“Lokalne prodavnice su skupe, ali ako odete dalje od obale, cijene su niže”, kaže Kefin iz Holandije.
Eurostat nije upoređivao turistička središta, već nacionalne prosjeke. Tako u hrvatski prosjek ulaze i Zagreb, Slavonija ili Lika, baš kao što u grčki ulaze i Atina i manja ostrva.
„Da li ste istraživali Atinu, Mikonos, Santorini, Hvar, Zagreb, Dubrovnik? Da li su to bile visoke ili niske cijene u sezoni ili van sezone? Da li je riječ o hotelima sa četiri ili pet zvjezdica?“, pita savjetnica za turizam u Grčkoj Danijel Rudić.
Ona zbog posla u turizmu jednom godišnje obiđe sve zemlje obuhvaćene ovim istraživanjem.
„Kada govorimo o vanpansionskoj potrošnji, tu definitivno vidimo najveći rast cijena i moramo reći da Hrvatska i dalje prednjači“, smatra Rudićeva.
Hrvatska gubi prednost na Mediteranu
Hrvatska prednjači i po cijenama alkohola. Na prvom mjestu je Turska, druga je Grčka, a Hrvatska je treća. To znači da je alkohol jeftiniji u Portugalu, Francuskoj i Španiji nego u Hrvatskoj, dok je najjeftiniji u Italiji.
Kada je riječ o ribi i morskim plodovima, najskuplja je Grčka. Hrvatska je na drugom mjestu, dok je Francuska treća. To znači da su riba i morski plodovi u Hrvatskoj skuplji nego u Turskoj, Italiji, Španiji i Portugalu.
„Kada govorimo o percepciji turističke destinacije, uzimaju se u obzir tri kriterijuma za poređenje – cijena smještaja, cijena hrane i cijena pića. U suštini, Hrvatska gubi svoju konkurentnost na Mediteranu“, kaže Vušković.
Međutim, kada se uporede ukupne cijene više od 2.000 proizvoda i usluga, najskuplja je, kao i u većini kategorija, Francuska, koja je ujedno jedina zemlja iznad evropskog prosjeka. Slijede Italija, Španija, Grčka i Portugal, dok je Hrvatska na šestom, pretposljednjem mjestu sa indeksom 78,4. Jeftinija od Hrvatske jedino je Turska.
„Pritužba broj jedan – cijena“
To su bili podaci Eurostata, a slijedi utisak samih turista. Njega je uz pomoć vještačke inteligencije izračunao preduzetnik Ivan Ivanković, koji je analizirao više od 1,6 miliona recenzija iz pet mediteranskih zemalja. Ovo su njegovi najvažniji zaključci za Hrvatsku.
„Pritužba broj jedan je cijena, uz najveći udio riječi ‘preskupo’ među svih pet zemalja. Na ‘samo gotovina’ gosti se žale četiri do sedam puta češće nego drugdje. Voda je najskuplja na Mediteranu“, napisao je Ivanković na LinkedInu.
Njegova analiza pokazala je i da je Hrvatska najlošije ocijenjena kada je riječ o korišćenju klima-uređaja, osjećaju da je sve preskupo, dostupnosti i cijeni parkinga, kao i veličini porcija u restoranima. Jer, gost će se uvijek vratiti tamo gdje će za svoj novac dobiti najviše.
Region
VATRENA STIHIJA NA JADRANU: Veliki požar izazvao eksplozije, više osoba povrijeđeno
Veliki požar izbio je ovog utorka, 14. jula, oko 16 časova u skladištu kompanije MEC u Pribislavcu u Međimurju, a vatrogasci su uspjeli da stave vatru pod kontrolu, iako je dio fabrike potpuno izgorio.
Prema prvim informacijama, ima i povrijeđenih.
Radnicima i vatrogascu ukazana pomoć
Direktorka Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Vladimira Križaj-Grabant potvrdila je da su ljekarsku pomoć zatražili radnici koji su se nalazili na mjestu požara, kao i jedan vatrogasac.
Prema trenutno dostupnim informacijama, niko od njih nije zadobio teže tjelesne povrede, a zdravstvene tegobe bile su povezane s udisanjem dima tokom intervencije.
„Na mjesto požara upućena su dva tima. Zbog udisanja dima pružena je pomoć radnicima koji su se zatekli na lokaciji i jednom vatrogascu. Svi su dobro i, srećom, nije bilo težih povreda ni opekotina. Jedan tim se vratio u bazu, dok je drugi ostao da dežura na mjestu događaja. To su informacije koje trenutno imamo s terena“, izjavila je Križaj-Grabant, prenosi Međimurski.hr.
Prema nezvaničnim informacijama, požar je izazvala mašina Comexi F2, nakon čega se vatra proširila.
Kompanija MEC iz Pribislavca proizvodi štampanu fleksibilnu ambalažu, odnosno folije i vrećice za prehrambenu, poljoprivrednu, farmaceutsku i druge industrije.
Plamen dosezao 25 metara, odjekivale eksplozije
Plamen je dosezao visinu od oko 25 metara.
Gašenje požara bilo je izuzetno zahtjevno jer su se tokom intervencije čule eksplozije, što je vatrogascima dodatno otežavalo posao.
Vatrogasci su potom branili treći objekat unutar kompleksa kako bi spriječili da ga vatra zahvati, prenose Međimurske novine.
Zbog opasnosti i nesmetanog prolaza interventnih vozila policija je u potpunosti zatvorila put koji vodi od Pribislavca prema Čakovcu, a saobraćaj se preusmjerava alternativnim pravcima.
Građanima preporučeno da ostanu u zatvorenom
Štab civilne zaštite Međimurske županije, na preporuku Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, zbog velike količine dima preporučio je građanima da preduzmu mjere zaštite kako bi smanjili izloženost dimu.
Grad Čakovec pozvao je građane na povećan oprez.
„Zbog požara na privrednom objektu u Pribislavcu, u kojem gori veća količina plastike i drugih materijala, pozivamo građane na povećan oprez.
Molimo građane da izbjegavaju približavanje mjestu požara i ne ometaju rad hitnih službi. Ako se nalaze na području zahvaćenom dimom, neka zatvore prozore i vrata, a ako je moguće isključe ventilaciju i klima-uređaje koji uvlače spoljašnji vazduh.
Takođe, boravak na otvorenom treba svesti na najmanju moguću mjeru dok se dim ne raziđe, posebno djeca, starije osobe i osobe s hroničnim bolestima disajnog sistema, te pratiti uputstva nadležnih službi i zvanična obavještenja.
Na terenu su vatrogasne i druge hitne službe koje preduzimaju sve potrebne mjere radi gašenja požara i zaštite građana. O svim daljim informacijama javnost će biti blagovremeno obaviještena“, saopšteno je.
Umjesto vježbe, prava vatrena stihija
Kako prenosi Međimurski.hr, zanimljivo je da je u ovom objektu za otprilike dvije sedmice trebalo da bude održana vatrogasna vježba.
Umjesto planirane vježbe, vatrogasci su danas morali da se bore s pravom vatrenom stihijom, prenosi Index.
-
Politika2 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Politika3 dana agoOD JAVNE OSUDE DOGAĐAJA NA PALAMA DO ISKLJUČENJA IZ SNSD-a: Šta je prethodilo smjeni Nedeljka Eleka?
-
Društvo3 dana agoOTKAZAN KONCERT ALENA ISLAMOVIĆA: Zavidovići povukli nastup zbog pjevanja 11. jula u Srbiji
-
Društvo2 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Društvo3 dana agoZDRAVSTVO PRED SLOMOM: Čak 23 ljekara napustila ovu bolnicu
-
Politika2 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika1 dan agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Politika3 dana agoBOŽOVIĆ PODRŽAO KOJIĆA: Umjesto prebacivanja odgovornosti, javnost zaslužuje jasne odgovore
