Svijet
NAJVEĆI DIO SE NALAZI U 3 ZEMLJE! Koje države imaju najviše rezervi litijuma?
Širom svijeta postoji 98 miliona tona rezervi litijuma.
Litijum je mek, srebrno-bijeli alkalni metal koji se prirodno nalazi širom svijeta. Ima višestruku upotrebu, ali najčešća upotreba ovog elementa je u baterijama za skladištenje električne energije. Prema Geološkom zavodu SAD (USGS), 80 odsto litijuma proizvedenog širom svijeta troši se za proizvodnju baterija, dok se ostatak koristi za keramiku, staklo, izradu maziva, medicinsku i drugu upotrebu.
Širom svijeta postoji 98 miliona tona rezervi litijuma, a najveći dio ovih rezervi (53 odsto) nalazi se u tri južnoameričke zemlje, koje se obično nazivaju “litijumski trougao”. To su – Bolivija, Čile i Argentina. Evropske zemlje drže skoro 7,4 miliona tona ovog resursa, podaci su Geološkog zavoda SAD.
Rezerve litijuma u svijetu prema podacima USGS za 2023. godinu
Zahvaljujući kontinuiranom istraživanju, rezerve litijuma su se značajno povećale širom svijeta.
Na prvom mjestu nalazi se Bolivija koja ima 21 milion tona rezervi litijuma. Zatim slijede Argentina sa 20 miliona tona, SAD sa 12 miliona tona, Čile sa 11, Australija 7,9 miliona tona, Kina sa 6,8 miliona tona rezervi litijuma.
Slijede Nemačka sa 3,2 miliona tona, Demokratska Republika Kongo sa 3 miliona tona, Kanada koja ima 2,9 miliona tona, Meksiko sa 1,7 miliona tona. Od država u Evropi najviše rezervi ima Češka sa 1,3 miliona tona, a zatim slijedi Srbija sa 1,2 miliona tona. Na listi je i Rusija koja ima 1 milion tona.
Zemlje koje rezerve litijuma mjere u stotinama hiljada tona su Peru (880.000 tona), Mali (840.000 tona), Brazil (730.000 tona), (Zimbabve) 690.000 tona, Španija (320.000 tona), Portugalija (270.000 tona), Namibija (230.000 tona) i Gana (180.000 tona).
Države sa rezervama litijuma ispod 100.000 su Finska (68.000 tona), Austrija (60.000 tona) i Kazahstan (50.000 tona).
Bolivija – 21 milion tona
Argentina – 20 miliona
SAD – 12 miliona
Čile – 11 miliona
Australija – 7,9 miliona
Kina – 6,8 miliona
Nemačka – 3,2 miliona
DR Kongo – 3 miliona
Kanada – 2,9 miliona
Meksiko – 1,7 miliona
Češka – 1,3 miliona
Srbija – 1,2 miliona
Rusija – 1 milion
Peru – 880.000 tona
Mali – 840.000 tona
Brazil – 730.000 tona
Zimbabve 690.000 tona
Španija 320.000 tona
Portugalija 270.000 tona
Namibija 230.000 tona
Gana 180.000 tona
Finska 68.000 tona
Austrija 60.000 tona
Kazahstan 50.000 tona.
Svijet
VJEROVALI ILI NE! Dobila Nobela za mir, pa POZVALA NA RAT U SOPSTVENOJ ZEMLJI!
Marija Korina Mačado, venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, dala je kontroverznu izjavu u kojoj poziva međunarodnu zajednicu da razmotri vojnu akciju kako bi uklonila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura sa vlasti.
U intervjuu za američku mrežu Blumberg, Mačado je izjavila da je trenutna eskalacija, uključujući povećano prisustvo američkih vojnih snaga blizu venecuelanske obale, posljednja šansa za Madurove pristalice da shvate da više ne mogu da podržavaju režim.
Prema njenim riječima, mirna i institucionalna rješenja su iscrpljena nakon onoga što je opisala kao “desetine namještenih izbora” i produženog pritiska, pa je vojna opcija, kako je rekla, moguće posljednje sredstvo ako režim “ne odstupi”.
Istovremeno, vojne aktivnosti SAD u regionu pokrenule su spekulacije o mogućim udarima na ciljeve unutar Venecuele. Majami Herald je sinoć objavio, pozivajući se na izvore koji kažu da bi vazdušni udari mogli da uslijede “u narednim satima ili danima”.
Takve tvrdnje su brzo izazvale kontrareakcije i demantije Vašingtona, a američki državni sekretar Marko Rubio je na platformi Iks nazvao takve izvještaje “lažnom pričom” i rekao da su autori prevareni od strane svojih izvora.
Uprkos poricanjima, vašingtonska administracija je više puta isticala da su vojne opcije “na stolu”, a u javnom diskursu se kao opravdanje često navodi borba protiv trgovine drogom i “narkoterorizma”, termin koji je Mačado pozajmila iz retorike aktuelne američke politike u intervjuu.
Kritikama protiv ovog pristupa pridružuju se i oni koji upozoravaju da bi direktna vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati region i izazvati ozbiljne humanitarne posljedice.
Nakon što je dobila Nobelovu nagradu, prema dostupnim izvorima, Mačado je telefonom razgovarala sa američkim i izraelskim liderima i, prema sopstvenim izjavama, ponudila plan za prvih “100 sati” nakon pada Madura, tvrdeći da postoje organizovane strukture i masa ljudi koji bi u pravom trenutku izašli na ulice.
Kritičari, međutim, ističu da je poziv na stranu vojnu intervenciju, posebno od dobitnika Nobelove nagrade, kontradiktoran i postavlja pitanja o etici i posljedicama takvog poteza.
Regionalni i međunarodni akteri prate situaciju sa velikom pažnjom. Stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da bi svaki oblik vojne intervencije zahtijevao širok međunarodni legitimitet i jasne planove za tranziciju i rekonstrukciju kako bi se izbeglo produbljivanje krize koja godinama traje u Venecueli.
Svijet
10 LJUDI IZBODENO NOŽEM U BRITANIJI, antiterorističke jedinice uključene u istragu (VIDEO)
Desetoro ljudi sinoć je izbodeno nožem u vozu za Kembridžšir, koji je od Londona udaljen oko 80 kilometara, nakon čega su uhapšene dvije osobe, a policija je saopštila da je riječ o “značajnom incidentu” i potvrdila da će antiterorističke jedinice podržati istragu.
Britanska policija je saopštila da radi na utvrđivanju okolnosti i motivima incidenta, kao i da je nacionalni kod “Plato” upotrijebljen u odgovoru policijskih i hitnih službi na incident, navodi “Gardijan”.
Incident se dogodio između stanica Stivenidž i Peterborou, zbog čega su sve željezničke linije bile u prekidu, a Železnička kompanija LNER pozvala je sinoć ljude da “ne putuju” zbog “velikih poremećaja” u saobraćaju koji su posljedica višestrukih ubadanja nožem u vozu za Hantingdon u Kembridžširu.
<p
Lokalna policija je saopštila da su naoružane policijske snage upućene na stanicu Hantingdon nakon poziva juče u 19.39 časova.
– Naoružani policajci su zaustavili voz u Hantingdonu, gde su dva muškarca uhapšena – navodi policija.
Portparol policije Istočne Engleske je rekao da je policija pružila “obiman odgovor”.
Jedan očevidac je rekao za BBC da je vidio muškarca kako izlazi iz voza sa krvavom rukom i kaže: “Imaju nož, bježite”, nakon čega se srušio.
Drugi očevici navode da su vidjeli kako osoba sa nožem juri ljude po vozu, a da je kasnije policija uperila oružje u muškarca koji je na peronu stajao sa velikim nožem, onesposobivši ga elektrošokerom.
Britanski premijer Kir Starmer je u objavi na platformi Iks rekao da je “zastrašujući incident u vozu blizu Hantingdona duboko zabrinjavajuć” i pozvao ljude da slijede savjete lokalnih vlasti.
– Moje misli su sa svima koji su pogođeni i hvala službama za hitne slučajeve na njihovoj reakciji. Svako ko se nalazi u tom području treba da slijedi savjete policije – kazao je Starmer.
</p
Svijet
POENI ZA SMRT! Bizaran sistem podsticaja u ukrajinskoj vojsci
Ukrajinska vlada uvela je sistem podsticaja „zasnovan na igri“, u kojem timovi dronova dobijaju poene za uspješne napade i eliminaciju neprijatelja, a akumulirani bodovi omogućavaju kupovinu opreme preko interne prodavnice oružja „Brave1 Market“, piše američki list Njujork tajms (The New York Times).
Ukrajinski zvaničnici tvrde da ovaj sistem takmičenja pomaže u održavanju motivacije vojnika, navodi list.
Poeni za „uspjehe na bojištu“
Prema izvještaju, više od 400 timova dronova učestvuje u ovom „igrovnom“ sistemu. Jedinice dobijaju različit broj bodova za ranjavanje i likvidaciju ruskih vojnika, kao i za uništavanje ili oštećenje njihove tehnike.
Tako, na primjer, osam bodova se dodjeljuje za ranjenog ruskog vojnika, 12 za ubistvo, 15 i 25 bodova za ranjavanje, odnosno likvidaciju ruskog pilota drona, 40 bodova za uništenje tenka, 20 za njegovo oštećenje, a do 70 bodova za uništavanje višecjevnog raketnog sistema.
„Džekpot“ predstavlja 120 bodova za hvatanje živog ruskog vojnika pomoću drona.
„Program koji podiže moral“
Ministar digitalnih tehnologija Mihajlo Fedorov izjavio je da ovaj sistem „pomaže u održavanju motivacije ukrajinskih vojnika“.
– Ako ovo pruža dodatnu motivaciju našoj vojsci, rado ćemo podržati ovaj program – rekao je Fedorov.
Komandanti i operateri ističu da su i bez toga dovoljno motivisani da uništavaju neprijateljsku opremu i neutrališu protivnika, ali da sistem bodova može dodatno podstaći konkurentnost među jedinicama.
Prema Fedorenku – potrebno 50.000 dronova mjesečno
Komandant Ahilovog puka Jurij Fedorenko procjenjuje da ukrajinski borci mjesečno ubiju ili teško rane do 25.000 ruskih vojnika, što, kako je naveo, odgovara broju novih regruta koje Rusija mobiliše svaki mjesec.
Fedorenko je dodao da je Ukrajini za postizanje svojih ciljeva potrebno najmanje dva jurišna drona po svakom ruskom pješadincu, odnosno oko 50.000 dronova mjesečno.
Nedostaci sistema
Njujork tajms navodi i mane ovakvog pristupa – od kašnjenja u isporuci nove opreme, preko stvaranja jedinica dronova koje ranije nisu postojale samo radi iskorištavanja bodovnog sistema, do primjedbi da se uništava skupa ruska oprema koja ne donosi bodove.
-
Hronika2 dana agoU NESREĆI KOD BANJALUKE POGINULI OTAC I SIN: Tužilaštvo se oglasilo o okolnostima
-
Politika2 dana ago“NEPRISTOJNOST, NEKULTURA, BAHATOST”: Žestoka svađa Marinka Božovića i Gorice Dodik na društvenim mrežama
-
Politika8 sati agoStanivuković optužio Igora Dodika za PODMETANJE LAŽI! “Saplešćete se vi o Draškića KAO MNOGO PUTA DO SADA!”
-
Politika2 dana ago“MOLIMO KOLEGINICU DA NE SJEDI U KRILU MINISTRA FINANSIJA”: Šokantna scena u Parlamentu Bosne i Hercegovine
-
Hronika3 dana agoNJIMA BI TREBALO DA VJERUJEMO! Policajci podvodili djevojčice iz DOMA ZA NEZBRINUTU DJECU
-
Svijet1 dan agoUHAPŠENA 3 MUŠKARCA: Satima silovali djevojku (18), njen poznanik sve snimao telefonom
-
Estrada1 dan agoPROPALI MU NASTUPI! Poznati pjevač deportovan iz Švedske, NIJE IMAO DOZVOLU!
-
Politika2 dana agoPETROVIĆ NAPAO MIJATOVIĆA “Obogatili ste se i za deseto koljeno”
