Connect with us

Svijet

Najveći napad na Zaporožje od početka rata

Najveći napad ruskih trupa na Zaporožje od početka rata u Ukrajini počeo je jutros, javljaju svjetski mediji.

Gradonačelnik Zaporožja Anatolij Kurtjev rekao je da su ruske snage jutros ispalile 17 projektila na Zaporožje u roku od sat vremena, a napadnuta je energetska infrastruktura.

To je bio najveći napad ruskih snaga na Zaporožje od početka rata, prenosi agencija Unian.

Pored Harkova i Zaporožja, eksplozije su zabilježene i u Dnjepru.

Kako dodaje agencija, ukrajinska PVO je oborila nekoliko projektila i dronova “šahid”, piše Unian, prenosi Tanjug.

Širom Ukrajine sirene za vazdušnu opasnost

Uzbuna za vazdušni napad proglašena je u cijeloj Ukrajini pošto su zvaničnici upozorili na potencijalne ruske raketne udare, pozivajući stanovnike da se sklone.

Sergij Popko, načelnik gradske vojne uprave Kijeva kaže da postoji velika opasnost od raketnog napada.

Pozvao je građane da ne ignorišu sirene za vazdušnu opasnost.

Lokalni zvaničnici: Harkov pod napadomOleg Sinehubov, načelnik oblasti Harkova tvrdi da su ruske snage pokrenule seriju napada tokom noći zbog kojih je prekinuto snabdevanje strujom u dijelovima istoimenog grada, drugog po veličini u Ukrajini.

Pogođena je vitalna infrastruktura. Bilo je oko deset eksplozija”, napisao je Harkova Sinehubov na Telegramu.

“U nekim regionima dolazi do nestanka struje. Hitne službe su na licu mjesta”, naveo je Sinehubov.

Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov naveo da bi napadi mogli da poremete snabdevanje strujom, grijanjem i vodom.

Makron: Ne isključujem slanje borbenih aviona, ali to nije prioritet

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao da ne isključuje slanje borbenih aviona u Ukrajinu u nekom trenutku, ali da to nije prioritet.

“Apsolutno ništa ne isključujem”, rekao je Makron novinarima u Briselu u ranim jutarnjim na kraju samita lidera EU, kojem je prisustvovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Sa druge strane, naglasio je da trenutni prioritet pomoć Ukrajini u narednim nedjeljama i mjesecima, a borbeni avioni ne mogu biti isporučeni u tom vremenskom okviru.

Onemogućen izvoz žita

Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vitalij Nebenzja rekao je da Moskvi još nije omogućeno da izveze svoje žitarice u okviru sporazuma o izvozu žita preko luka na Crnom moru, prenijela je agencija RIA Novosti.

Sporazum, sklopljen prošlog ljeta, olakšava izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda preko njenih južnih crnomorskih luka pod nadzorom Turske i Ujedinjenih nacija.

Rojters tvrdi da nije predviđeno da se olakša ruski izvoz žitarica dodajući da Moskva nastavlja da izvozi velike količine žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda van sporazuma.

Related Topics:

Svijet

Cijene nafte u padu: NAJNIŽI nivo u proteklih 15 mjeseci

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale na najniži nivo u proteklih 15 mjeseci usljed zabrinutosti da bi kriza u globalnom bankarskom sektoru mogla dovesti do recesije i smanjenja potražnje za gorivom.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 14 centi na 72,83 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 28 centi i iznosi 66,46 dolara po barelu.

Nešto ranije su obje vrste nafte pale za oko tri dolara na iznose najmanje od decembra 2021. godine.

Pad cijene nafte desio se uprkos dogovoru u kojem se najveća švajcarska banka “UBS” saglasila da kupi banku “Kredit svis” u nastojanju da je spasi od propasti.

Nastavi čitati

Svijet

Novi zemljotres u Turskoj

Zemljotres jačine 4,3 stepeni Rihetrove skale danas je pogodio Tursku u 12 sati i 25 minuta po lokalnom vremenu.

Epicentar je zabilježen 29 kilometara južno od Goksuna u Kahramanmarašu, na dubini od pet kilometra.

Zemljotres se dogodio dok se Truska i Sirija suočavaju s posljedicama razornih zemljotresa od 6. februara, u kojem je poginulo više od 47.900 osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Detalji naloga za hapšenje Putina i ruske komesarke za dječija prava

Pretpretresno vijeće 2 Međunarodnog krivičnog suda odlučilo je izdati dva naloga za hapšenje i to protiv Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika Rusije, i protiv Marije Aleksejevne Lvove-Belove, ruske komesarke za dječija prava u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije.

– Danas, 17. marta 2023. Međunarodni krivični sud izdao je dva naloga za hapšenje u situaciji u Ukrajini za Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije, i za Mariel Vobelava, sekretarkom ruskog predsjednika za prava djeteta.

Za navodne ratne zločine deportacije djece sa ukrajinskih okupiranih teritorija u Rusku Federaciju. Međunarodnim pravom je zabranjeno okupiranim silama da prebacuju civile sa teritorije na kojoj žive na druge teritorije. Djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.

Sadržaj je tajan kako bi se zaštitile žrtve. MKS pridaje veliki značaj zaštiti žrtava, posebno djece. Ipak, sudije vijeća koje se bavi ovim predmetom odlučile su da u interesu pravde i da spriječe činjenje budućih krivičnih djela javno objavljuju postojanje naloga.

Ovo je važan momenat u procesu pravde pred MKS. Sudije su razmotrile informacije i dokaze koje je dostavio tužilac i utvrdile da protiv ovih lica postoje vjerodostojne optužbe. Za navodne zločine, MKS obavlja svoj dio posla kao sud. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje zavisi od međunarodne saradnje – kazao je predsjednik Suda Piotr Hofmanski.

U nalogu za Vladimira Putina se navodi “kako je lično ili zajedno s drugima počinio sljedeće zločine”:

– Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952. godine, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022.

Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta) – stoji u nalogu Vijeća ICC-a.

Kada je u pitanju Lvova-Belova ICC navodi njenu odgovornost za identična djela kao i za Putina.

– Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).

Zločini su, navodno, počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta) – navodi se u nalogu.

Iz Haga se navodi da je pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da “postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece”.

Dodaje se i da je vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.

Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprečavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u “interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće”.

 

(Avaz)

Nastavi čitati

Aktuleno