Connect with us

Zdravlje

Namirnice koje su smrt za srce

Ukoliko želite da zaštitite srce, namirnice koje slijede u nastavku ne treba da jedete!

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju najučestalije bolesti i vodeći uzrok smrtnosti.. Kako bismo smanjili rizik od oboljevanja, potrebno je da vodimo računa o ishrani i načinu života.

Kardiolozi su sastavili spisak namirnica koje štete zdravlju srca. Ukoliko se jedu u prevelikim količinama, ove namirnice mogu da izazovu srčani udar. Savjet ljekara je da ih izbacimo, a evo koje namirnice se smatraju najgorim za srce:

Pomfrit
Na 100 grama prženog krompira dodaje se i 8 grama trans masti koje nisu prirodnog porijekla, već nastaju višestrukim zagrijavanjem biljnih ulja. Ove masti povećavaju holesterol u krvi i rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Crveno meso
Ukolikose crveno meso jede više od tri puta nedjeljno, postoji mogućnost za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Svi znaju koliko je prerađeno meso loše po zdravlje, ali preterana konzumacija crvenog dovodi do povišenog nivoa holesterola i srčanih bolesti.

Pica
Jedno parče pice sadrži 10 grama masti, od kojih su 4,4 grama zasićene masnoće. Savjet kardiologa je da pojedete samo jedno parče pice nedjeljno, ali samo ukoliko ne postoji šansa da je potpuno izbacite iz ishrane.

Pržena hrana
Termička obrada na visokoj temperaturi stvara velike količine trans masti koje su jedan od glavnih krivaca za probleme sa srcem. Istraživanja tako pokazuju da se u Kini, gdje se meso obično peče ili kuva, srčana oboljenja rjeđe javljaju nego u zemljama gdje se češće konzumira pržena hrana.

Dodata so
Nismo ni svesni koliko soli unosim modernim načinom ishrane, pa ljudi unesu tri do četiri puta više od preporučene dnevne količine. Višak soli u tijelu uzrokuje oštećenje i začepljenje krvnih sudova, a kardiolozi preporučuju da čovek dnevno ne bi smio da pojede više od pet grama soli.

Bijeli hljeb
Redovno konuzmiranje hrane koja je bogata ugljenim hidratima takođe povećava rizik od nastanka srčanih bolesti. Naučnici sumnjaju da je ovo jedan od čestih faktora koji dovode do srčanih udara.

Zdravlje

ODLIČNE ZA ZDRAVLJE! Kao trešnje utiču na tijelo?

Iako im cijene rastu iz godine u godinu, teško je odoljeti ukusu ovih slatkih delikatesa, koje su bogate hranljivim materijama i zdravstveno korisnim svojstvima.

Trešnje, iako su uglavnom sastavljene od vode – oko 80 odsto – snabdjevaju tijelo vrijednim hranljivim materijama. Porcija od 100 g sadrži, između ostalog, 16 g ugljenih hidrata i 2 g vlakana. Nizak sadržaj masti – 0,2 g i proteina – 1,06 g, čini ih laganim, ali vrijednim dodatkom ishrani.
Ovo voće je odličan izvor vitamina C – 7 mg na 100 g, ključnog za izgradnju imuniteta i zaštitu ćelija od oksidativnog oštećenja. Pored toga, trešnje obezbjeđuju folnu kiselinu, vitamine A, E i K, kao i minerale poput kalcijuma, gvožđa, kalijuma (222 mg) i joda, čiji je sadržaj impresivnih 330 mg u 100 g voća.
Trešnje su bogate polifenolima i antocijaninima, koji imaju antiinflamatorno dejstvo i djeluju protiv oksidativnog stresa. Studije pokazuju da ovo voće može efikasno da smanji oštećenja kože uzrokovana slobodnim radikalima i takođe ublaži upale. Moguće je da mogu da smanje rizik od razvoja bolesti kao što su hipertenzija i dijabetes tipa 2.

Jedna od najvećih prednosti trešanja je njihov sadržaj vlakana, što pozitivno utiče na digestivni sistem. Redovna konzumacija ovih plodova može da poboljša rad crijeva i spriječi zatvor. Obrok bogat vlaknima takođe pomaže u kontroli tjelesne težine i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Podjednako važan sastojak prisutan u trešnjama je jod, esencijalni element za pravilno funkcionisanje štitne žlijezde. Adekvatna količina joda u ishrani doprinosi proizvodnji hormona štitne žlijezde, koji utiču na razvoj i metabolizam tijela. Idealan su dodatak ishrani starijih osoba zato što sadrže kalijum, koji pomaže u regulisanju krvnog pritiska i podržava zdravlje srca. Pored toga, puni su bioaktivnih sastojaka koji mogu da poboljšaju kvalitet sna i smanje rizik od demencije.

Uprkos relativno visokom sadržaju prirodnih šećera (13 g na 100 g), trešnje imaju nizak glikemijski indeks. To znači da dijabetičari mogu da konzumiraju ovo voće, iako u umjerenim količinama, bez rizika od naglih skokova glukoze u krvi, piše Mondo.

Trešnje je najbolje jesti sirove, ubrane direktno sa drveta ili kupljene na lokalnoj pijaci. Mogu da se koriste na mnogo načina u kuhinji. Ovo je voće koje ne samo da oduševljava svojim ukusom, već i pruža tijelu brojne zdravstvene koristi. To je dobar razlog da ih češće jedete tokom ljetnje sezone i uvedete ih u svoju svakodnevnu ishranu.

Nastavi čitati

Zdravlje

OVAJ BOL NIPOŠTO ne smijete ignorisati jer ukazuje na SRČANI UDAR

Brza reakcija i prepoznavanje ranih simptoma srčanog udara mogu bukvalno spasiti život, upozoravaju kardiolozi. Jedan od najvažnijih znakova koje tijelo šalje jeste bol u ruci – najčešće u lijevoj, ali ni bol u desnoj ruci ne treba zanemariti.

Naime, bol koji se javlja u lijevoj ruci jedan je od klasičnih simptoma srčanog udara, jer su nervni putevi srca i ruke međusobno povezani. Međutim, ljekari naglašavaju da kod određenih pacijenata, posebno žena, bol može prenijeti i u desnu ruku, ramena ili čak u leđa. Upravo zbog toga važno je obratiti pažnju i na druge simptome koji mogu ukazivati na srčani udar.

Jedan od rjeđih simptoma koji takođe može ukazivati na problem sa srcem jeste – napad kašlja bez prisustva prehlade ili infekcije.
Stručnjaci upozoravaju da je u takvim situacijama vrijeme presudno. Ako primijetite neki od ovih simptoma kod sebe ili druge osobe, odmah pozovite hitnu pomoć. Ne pokušavajte da „sačekate da prođe“, jer odlaganje može imati kobne posljedice.

Prevencija i redovne kontrole kod ljekara takođe igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Zdrav način života, pravilna ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje stresa – najbolji su saveznici u borbi protiv srčanih bolesti, piše Naj žena.

Nastavi čitati

Zdravlje

JELO KOJEM ĆETE SE VRAĆATI! Recept za carsku pitu koja je fantastična za doručak

Sastojci

6 jaja

4 dl kiselog mlijeka
1 čaše (od kiselog mlijeka) oštrog brašna,

1 čaša kukuruznog brašna
2 dl ulja,

1 kesica prašak za pecivo

100 g sira

250 g šunkarice

150 g trapesta

2 crvene paprike

3 kisela krastavčića

susam

Priprema

Šunkaricu i trapist isjeći na kockice, papriku očistiti od sjemenki i petiljki te i nju isjeći na kockice kao i kisele krastavčiće.

U odgovarajućoj posudi sjediniti jaja, ulje kiselo mlijeko, oštro i kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Dodati soli po ukusu i dobro izmiješati kako bi se dobila ujednačena smjesa.

U pripremljenu smjesu dodati sir, šunkaricu, trapist, papriku, krastavčiće i polako promiješati varjačom.

Tepsiju nauljiti i posuti brašnom pa sipati u nju pripremljenu smjesu. Odozgo posuti susam. Peći u zagrejanoj rerni na 180 C oko pola sata dok ne porumeni.

Nastavi čitati

Aktuelno