Zdravlje
Jedna od najzdravijih namirnica: Bijeli luk smanjuje i bubuljice
Ovo su prednosti i mane bijelog luka, a jedna grupa ljudi bi trebalo da ga izbjegava!
Svaki luk, da li je u pitanju bijeli, crni ili praziluk, ima određene benefite za zdravlje. O tome šta nam bijeli luk donosi, u emisiji “Vikend” na K1 televiziji govorila je nutricionista Ana Banduka Todorović.
Ona je prevenstvo dala bijelom luku, jer se upravo on smatra kao jedan od najmoćnijih namirnica za jačanje imuniteta. Pritom sadrži dosta vitamina C. Takođe, ima anti-upalna i anti-septička dejtsva, a provjereno pomaže i kod prehlada kada se intezivno konzumira.
“Tradicionolno se koristi u većini jela, a ljudi ga obično izbjegavaju zbog neprijatnog mirisa koji ostavlja za sobom što je velika greška”, objasnila je Ana i dodala da je najzdravije da ga žvaćete jer tada najbolje ispušta alicin, sastojak koji ima antibiotska dejstva. Ona je podsjetila da su nekada bijeli luk koristili vojnici za liječenje rana i povreda na bojnom polju. Takođe, brzo otklanja i bubuljice kada se na njih namaže. Međutim, on nije povoljan za jednu grupu ljudi, tačnije za one koji imaju hronični gastritis.
“Oni ne mogu da ga podnesu jer je težak za varenje, kao i osobe koji pate od sindroma nervoznih crijeva. Može da nadima, pravi grčeve i gasove i da se negativno odrazi na želudac”, objasnila je Ana i dodala da je najbolja zamjena termički obrađeni bijeli luk. Ovaj prirodni antibiotk je prema rečima nutricioniste odličan za ljude koji pate od hipertenzije, dok bi onima sa niskim krvnim pritiskom mogao dodatno da pogorša stvari.
Zdravlje
HODANJE POLA SATA DNEVNO! Evo šta se tačno dešava s vašim tijelom
Ne morate svakodnevno provoditi sate u teretani da biste učinili nešto dobro za svoje zdravlje. Ponekad je dovoljno samo pola sata šetnje.
Hodanje je jedna od najjednostavnijih fizičkih aktivnosti, ne zahtijeva posebnu opremu i gotovo svako ga može prilagoditi svojim mogućnostima.
Iako djeluje jednostavno, redovna šetnja može imati značajan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje.
Srce i krvni sudovi dobijaju važnu podršku
Redovno hodanje doprinosi boljoj kondiciji i zdravlju kardiovaskularnog sistema. Uz odgovarajući intenzitet i kontinuitet, može pomoći u regulaciji krvnog pritiska i poboljšanju opšte fizičke spremnosti.
Može pomoći u kontroli tjelesne težine
Tokom hodanja organizam troši energiju. Kada se kombinuje s uravnoteženom ishranom i drugim zdravim navikama, redovna šetnja može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine.
Raspoloženje može biti bolje
Fizička aktivnost povezuje se s boljim raspoloženjem i smanjenjem osjećaja napetosti. Šetnja na otvorenom, posebno u prirodi, mnogima pomaže da se opuste i odmaknu od svakodnevnih briga.
Kvalitet sna može se poboljšati
Redovno kretanje može pozitivno uticati na kvalitet sna. Ljudi koji tokom dana imaju umjerenu fizičku aktivnost često lakše održavaju zdrav ritam spavanja.
Mišići i zglobovi vole kretanje
Hodanje aktivira mišiće nogu, poboljšava pokretljivost i doprinosi održavanju funkcionalne snage. Posebno je korisno za ljude koji veliki dio dana provode sjedeći.
Kako početi?
Ako do sada niste imali naviku redovnog hodanja, ne morate odmah početi s 30 minuta.
Možete krenuti s desetak minuta dnevno, a zatim postepeno produžavati šetnje.
Najvažnije je da odaberete tempo koji vam odgovara i da budete dosljedni.
Trideset minuta dnevno možda djeluje malo, ali kada se pretvori u naviku, može napraviti veliku razliku. Vaše tijelo ne traži savršenstvo, već redovno kretanje.
Zdravlje
KOLIKO ZUBA IMATE? Naučnici otkrili vezu između njihovog broja i demencije
Broj zuba koje osoba ima mogao bi biti važan pokazatelj rizika od razvoja demencije, pokazalo je novo istraživanje japanskih naučnika. Rezultati su posebno zanimljivi jer je gubitak zuba povezan s većim rizikom od demencije, a kod muškaraca se izdvojio među najznačajnijim analiziranim faktorima rizika.
Istraživanje, objavljeno u časopisu “Journal of the American Medical Directors Association”, obuhvatilo je 47.293 osobe starije od 65 godina, čije je zdravstveno stanje praćeno približno devet godina, od 2013. do 2022.
Tokom tog perioda demencija je dijagnostikovana kod 8.247 učesnika, odnosno 17,4 odsto ispitanika.
Kako prenosi Danas, pozivajući se na Science Alert, naučnici su uporedili broj preostalih prirodnih zuba s učestalošću demencije i drugim poznatim faktorima rizika.
Koliko zuba imaju osobe s najvećim rizikom?
Rezultati su pokazali da je rizik od demencije bio veći kod osoba koje su imale manje prirodnih zuba.
U poređenju s ispitanicima koji su imali najmanje 20 zuba, rizik je bio:
14 odsto veći kod osoba s 10 do 19 zuba.
12 odsto veći kod osoba s jednim do devet zuba.
27 odsto veći kod osoba koje nisu imale nijedan prirodni zub.
Istraživači su prilikom izračunavanja uzeli u obzir starost, pol i prihode ispitanika.
Najveća učestalost demencije zabilježena je kod osoba koje nisu imale nijedan prirodni zub, dok je najniža bila među onima koji su imali najmanje 20 zuba.
Gubitak zuba među najznačajnijim faktorima rizika
Posebno zanimljivo otkriće odnosi se na poređenje gubitka zuba s drugim faktorima rizika za demenciju.
Naučnici su izračunali da bi se gubitku zuba, prema korišćenom statističkom modelu i pod pretpostavkom uzročne povezanosti, moglo pripisati 7,2 odsto slučajeva demencije u posmatranoj populaciji.
Time se gubitak zuba našao na trećem mjestu među analiziranim faktorima, odmah iza simptoma depresije, s 10,5 odsto, i socijalne izolacije, s 9,4 odsto.
Kod muškaraca je rezultat bio još izraženiji. Gubitak zuba imao je najveći procijenjeni udio među svim analiziranim faktorima rizika, čak 12 odsto.
Kod žena je taj udio iznosio 6,1 odsto, što ga je svrstalo na četvrto mjesto.
Kakve veze zubi imaju s demencijom?
Naučnici izdvajaju nekoliko mogućih objašnjenja povezanosti oralnog zdravlja i demencije.
Osobe koje izgube veći broj zuba često imaju poteškoće sa žvakanjem, zbog čega mogu izbjegavati određene namirnice. To može dovesti do manje raznovrsne ishrane i nedostatka hranljivih materija važnih za zdravlje mozga.
Gubitak zuba može uticati i na društveni život. Zbog problema s izgledom ili govorom pojedine osobe se povlače iz društvenih aktivnosti, a socijalna izolacija već je prepoznata kao važan faktor rizika za demenciju.
Treći mogući mehanizam povezan je s upalnim procesima. Bolesti desni i dugotrajne infekcije u usnoj duplji mogu doprinijeti sistemskoj upali organizma, koja se povezuje s pogoršanjem kognitivnih funkcija.
Istraživanje je utvrdilo povezanost gubitka zuba i demencije, ali ne i da je gubitak zuba neposredan uzrok bolesti.
Autori smatraju da bi očuvanje zdravlja zuba i desni trebalo da dobije značajnije mjesto u strategijama očuvanja kognitivnog zdravlja starijih osoba.
Zdravlje
TIHI OKIDAČ ZA PSIHIČKE KRIZE! Zašto nas “sitnice” izluđuju i kakvu opasnost kriju
Kasnimo na posao, telefon ne prestaje da zvoni, stiže račun koji nismo očekivali, a neko nam usput kaže nešto neprijatno. Uveče se posvađamo sa članom porodice, teško zaspimo, a već sljedećeg jutra čeka nas novi problem.
Mozak ne mjeri stres prema tome koliko problem izgleda velik drugima
Za mnoge ljude ovakve situacije predstavljaju neprijatan, ali prolazan dio svakodnevice. Kod osoba koje žive sa depresijom, anksioznim poremećajem, bipolarnim poremećajem, posttraumatskim stresnim poremećajem ili drugim mentalnim problemima, niz naizgled malih stresova može imati znatno veće posljedice. Problem nije samo u tome šta se dogodilo, već i u tome kako mozak i tijelo odgovaraju na stres. Kada je sistem za prilagođavanje već opterećen bolešću, novi stresor može pojačati postojeće simptome i otežati svakodnevno funkcionisanje.
Stres je prirodna reakcija organizma na zahtjev, izazov ili moguću opasnost i u određenoj mjeri nam je potreban. Pomaže nam da usmjerimo pažnju, brzo reagujemo i prilagodimo ponašanje situaciji. Kada mozak procijeni da postoji izazov ili prijetnja, aktiviraju se sistemi koji učestvuju u odgovoru na stres, uz promjene hormona, rada srca, krvnog pritiska i nivoa budnosti. Naučna istraživanja potvrđuju da svakodnevni akutni stres kod dijela ljudi prate mjerljive promjene kortizola, srčane frekvencije i krvnog pritiska.
Takva reakcija sama po sebi nije bolest, ali teškoće mogu nastati kada stres traje ili kada se stresori nižu bez dovoljno vremena za oporavak. Posebno su osjetljivi ljudi kod kojih su zbog mentalnog poremećaja već narušeni san, raspoloženje, regulacija emocija ili sposobnost prilagođavanja dodatnom opterećenju.
Kod depresije mala greška može dobiti mnogo veće značenje
Zamislimo osobu koja se liječi od depresije i napravi grešku na poslu. Neko će pomisliti: „Pogriješio sam, ispraviću“, dok kod osobe sa izraženim depresivnim simptomima isti događaj može pokrenuti čitav niz negativnih misli.
„Opet sam pogriješio, ništa ne radim kako treba, sigurno svi vide da nisam dovoljno dobar“ može postati unutrašnji odgovor na relativno mali problem. Sam događaj nije drugačiji, ali njegovo psihološko značenje jeste.
Sistematski pregled istraživanja svakodnevnog života ljudi sa depresivnim raspoloženjem izdvojio je stres, loš san i negativne životne događaje kao faktore povezane sa pogoršanjem raspoloženja. Nasuprot tome, fizička aktivnost i kvalitetni socijalni kontakti pokazali su se kao mogući zaštitni faktori, prenosi “eKlinika”. Anksioznost može pretvoriti reakciju na stres u novi razlog za strah
Sličan začarani krug može nastati kod anksioznih poremećaja. Ubrzano lupanje srca poslije neprijatnog razgovora predstavlja očekivanu reakciju na stres, ali osoba sklona paničnim napadima može upravo toj tjelesnoj senzaciji posvetiti veliku pažnju.
„Zašto mi srce toliko lupa, šta ako mi pozli, da li počinje novi napad?“ – takve misli dodatno povećavaju strah. Strah zatim pojačava tjelesnu pobuđenost, a intenzivnije tjelesne senzacije ponovo hrane strah.
Kod anksioznih poremećaja briga i strah mogu biti intenzivni, teško kontrolisani i praćeni problemima sa koncentracijom, razdražljivošću, napetošću, lupanjem srca i poremećajima spavanja. Zbog toga svakodnevni stresor kod osobe koja već ima anksiozni poremećaj može da se nadoveže na simptome koji već postoje.
Poseban problem nastaje kada stres počne da krade san
Jedna od prvih stvari koje stres često poremeti jeste spavanje. Čovjek legne umoran, ali nastavlja da razmišlja o razgovorima, problemima i obavezama, kao da mozak odbija da prihvati da je radni dan završen.
Sljedećeg jutra nedostatak sna donosi novi problem, jer umorna osoba teže održava pažnju i može postati razdražljivija i emocionalno osjetljivija. Novi stres tada djeluje intenzivnije, a još jedan težak dan može ponovo otežati uspavljivanje.
Tako nastaje krug u kojem stres narušava san, a loš san smanjuje sposobnost čovjeka da se izbori sa narednim stresom. Istraživanja svakodnevnog depresivnog raspoloženja upravo loš san prepoznaju kao jedan od faktora koji mogu prethoditi pogoršanju raspoloženja.
Nije uvijek problem jedan veliki udarac – nekada je to zbir malih
Kada govorimo o stresu, često prvo pomislimo na razvod, gubitak posla, smrt bliske osobe, bolest ili neku drugu veliku životnu krizu. Međutim, psihičko opterećenje ne nastaje samo poslije dramatičnih događaja.
Mogu ga stvarati i problemi na poslu, finansijske brige, porodični sukobi, nedostatak odmora, poremećen san, usamljenost i svakodnevna neizvjesnost. Kada se nekoliko takvih okolnosti spoji i traje dovoljno dugo, čovjeku ostaje sve manje vremena i psiholoških resursa za oporavak.
Velika meta-analiza koja je obuhvatila više od 900.000 ljudi povezala je poremećaje svakodnevnih rutina sa izraženijim simptomima depresije, anksioznosti i opšteg psihološkog distresa. Posebno su se izdvojile promjene povezane sa fizičkom aktivnošću, ishranom i spavanjem.
Zašto dvije osobe na isti problem ne reaguju isto
Ne postoji univerzalna količina stresa koju bi svaki čovjek trebalo da podnese bez posljedica. Na odgovor utiču biološki faktori, prethodna iskustva, mentalno i fizičko zdravlje, trajanje stresora, kvalitet sna, podrška drugih ljudi i način na koji osoba doživljava problem.
Mentalni poremećaji sami uključuju promjene u mišljenju, emocionalnoj regulaciji ili ponašanju, koje mogu izazvati značajnu patnju i narušiti svakodnevno funkcionisanje. Zbog toga dodatni stres kod osobe koja već ima mentalni poremećaj ne pada na „prazan teren“.
Rečenice poput „nije to ništa“, „svi imamo probleme“ ili „moraš da budeš jači“ zato uglavnom ne pomažu. Ono što spolja izgleda kao pretjerana reakcija može biti znak da je sposobnost osobe da podnese novo opterećenje u tom trenutku smanjena.
Promjena ponašanja može biti važnija od veličine samog problema
Povremeno loš dan ili burna reakcija na stres ne znače automatski da se mentalni poremećaj pogoršao. Mnogo je važnije obratiti pažnju na promjenu u odnosu na uobičajeno stanje određene osobe.
Uporna nesanica, velika promjena potrebe za snom, povlačenje od drugih ljudi, gubitak interesovanja, sve izraženija anksioznost ili razdražljivost i teškoće sa koncentracijom mogu biti važni signali. Pažnju zaslužuje i trenutak kada čovjek sve teže obavlja posao, brine o sebi ili održava odnose sa drugim ljudima.
Depresija nije isto što i prolazna tuga ili uobičajena promjena raspoloženja poslije teškog dana. Ona može uticati na san, koncentraciju, energiju, osjećaj sopstvene vrijednosti i sposobnost čovjeka da funkcioniše na poslu, u porodici i društvu.
Otpornost na stres ne znači život bez problema
Cilj nije ukloniti svaki stres iz života, jer to nije ni moguće. Mnogo je važnije na vrijeme prepoznati kada se opterećenje nagomilava i kada organizam više nema dovoljno prostora za oporavak.
Redovniji san, fizička aktivnost prilagođena zdravstvenom stanju, kontakt sa ljudima od povjerenja i očuvanje svakodnevne rutine mogu biti važan dio brige o mentalnom zdravlju. Kod anksioznih poremećaja, na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija među korisnim mjerama navodi redovnu fizičku aktivnost, održavanje navika spavanja i ishrane, tehnike relaksacije i vještine upravljanja stresom.
Kod osobe koja se već liječi zbog mentalnog poremećaja ipak nije dovoljno posmatrati samo veličinu jednog stresnog događaja. Važno je koliko dugo opterećenje traje, koliko se problema nakupilo, da li postoji mogućnost oporavka i, prije svega, da li se mijenjaju simptomi i ponašanje koji su toj osobi već poznati.
Upravo male promjene ponekad prve pokažu da svakodnevni stres više nije samo neprijatnost koju ćemo zaboraviti do sutra. One mogu biti signal da je psihičko opterećenje postalo preveliko i da je vrijeme da osoba potraži podršku stručnjaka.
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ IZBACIO NIKOLU DRONJKA IZ PSS-a: „Više nije dio Pokreta Sigurna Srpska. Hvala mu“!
-
Politika14 sati agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika1 dan ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika2 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika2 dana agoVLADO ĐAJIĆ: Sve je očiglednije da su izbori bili lažirani
-
Svijet2 dana agoCNN: Iran sprema napad “prljavom bombom” u Vašingtonu, METE TRAMPOVI LJUDI
-
Društvo2 dana agoRUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
-
Društvo3 dana agoUBILI SU JOJ SUPRUGA I TROJICU SINOVA, A ONA JE DO 95. GODINE ČUVALA SJEĆANJE NA NJIH! Emotivan potez u Brodu u čast majke Milje!
