Mađarska ne toleriše prijetnje i da nikada ne popušta pred njima, bilo da stižu od Ukrajine ili neke druge zemlje – rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
Istakao je da država neće dozvoliti da je bilo ko zastraši.

– Mađarska neće dozvoliti da je zastraše, ni Ukrajina, niti bilo ko drugi. Stojimo čvrsto, govorimo jasno i nastavićemo da branimo svoje nacionalne interese – objavio je Orban na Iksu.

Rat između Izraela i Irana za sada ne prelazi na druge države. Ali se postavlja pitanje šta ako ovaj sukob dodatno eskalira i proširi se van ovih zemalja?

BBC je opisao neke od najgorih mogućih scenarija.

Uključivanje Amerike
Iran je uvjeren da su Sjedinjene Američke Države odobrile ili barem prešutno podržale izraelski napad, uprkos američkim poricanjima. Ova država je u mogućnosti da širom Bliskog istoka napadne Ameriku, ciljajući npr. njene kampove specijalizovanih snaga u Iraku, vojne baze i diplomatske misije.

Militantne grupe Hamas i Hezbolah, koje se smatraju iranskim proksi grupama, možda jesu oslabljene, ali njihovi pripadnici u Iraku su naoružani i netaknuti. Pribojavajući se takvih napada, SAD su povukle dio svog osoblja. Upozorile su Iran na posljedice ako napadne američke ciljeve.

Šta bi se moglo dogoditi ako američki državljanin bude ubijen u npr. Tel Avivu ili negdje drugo? Američki predsjednik Donald Tramp bi mogao biti prisiljen djelovati. Za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua se dugo smatra da želi uvući SAD kako bi mu pomogle u porazu Irana.

Vojni analitičari su pri stavu da samo Amerika ima bombardere i bombe za uništavanje bunkera, a koje mogu prodrijeti u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno u gradu Fordowu. Tramp je svojim pristašama obećao da neće započinjati tzv. vječne ratove na Bliskom istoku. No, mnogi njegovi republikanci podržavaju izraelsku vladu i njen stav da je došlo vrijeme promijeniti režim u Teheranu.

Ako bi SAD postale aktivni učesnik ovog rata, to bi bila ogromna eskalacija s dugim, potencijalno razornim posljedicama.

Uključivanje zaljevskih država
Ukoliko Iran ne uspije dovoljno naštetiti vojnim i drugim ciljevima u Izraelu, uvijek ima mogućnost pokrenuti raketne napade na lakše ciljeve u zaljevskim državama, prvenstveno onim za koje vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.

U ovom dijelu svijeta postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Za napomenuti je na to da je Iran optužen za napad na saudijska naftna polja 2019., a da su jemenski Huti, koje podržava Iran, 2022. napali ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kasnije se dogodilo svojevrsno pomirenje između Irana i pojedinih zemalja u regiji.

No, te zemlje su one u kojima se nalaze američke baze. Neke od tih zemalja su prošle godine diskretno pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada. Ako bi Zaljev bio napadnut, onda bi mogao tražiti od SAD-a i Izraela da ga brane.

Neuspjeh Izraela da uništi iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja dobro zaštićena? Šta ako ne bude uništen iranski obogaćeni uranij, za koji se smatra da je skriven u tajnim rudnicima? Izraelci jesu ubili nekoliko iranskih naučnika za nuklearnu energiju, ali nijedna bomba, kako piše BBC, ne može uništiti iransko znanje i stručnost.

Nadalje, šta ako izraelski napadi navedu Irance na utrku za nuklearnim kapacitetima, zaključivši da je to jedini način braniti se? Šta ako iransko novo vojno zapovjedništvo bude tvrdoglavije i manje oprezno od svojih ubijenih prethodnika? To bi u najmanju ruku moglo prisiliti Izrael da nastavi s napadima, gurajući regiju u neprekidne napade i kontranapade.

Globalni ekonomski šok
Nafta je već skuplja zbog rata između Izraela i Irana. Šta bi se dogodilo ako bi Iran pokušao blokirati Hormuški moreuz, dodatno ograničavajući protok nafte? Šta ako Huti udvostruče napore u napadima na brodove ne Crnom moru? Za podsjetiti je i na to da je teško procijeniti koliko su Huti spremni rizikovati.

Širom svijeta su cijene već visoke. Rast cijene nafte bi povećao inflaciju koja je već podstaknuta zbog Trumpove carinske politike. Kako piše BBC, jedini koji bi profitirao od rastućih cijena nafte bio bi ruski predsjednik Vladimir Putin. Dodatne milijarde od ruske nafte značile bi i mogućnost nastavka finansiranja agresije na Ukrajinu.

Vakuum usljed pada iranskog režima
Šta ukoliko Izrael uspije izazvati pad iranskog režima? Netanyahu tvrdi da mu je primarni cilj uništiti iranske nuklearne kapacitete, ali je jučer izjavio da je širi cilj srušiti režim. Ako bi se to dogodilo, onda bi se to svidjelo nekima u regiji. No, da li bi pad režima uzrokovao politički vakuum u Iranu, da li bi izbio građanski rat? Još su svježa sjećanja na pad režima u Iraku i Libiji, piše BBC.

Papa Lav apelovao je da vlasti u Iranu i Izraelu postupaju razumno i nastave dijalog, nakon što su u vazdušnim napadima između dvije zemlje poginule desetine ljudi.

Papa Lav je, u jednom od najsnažnijih mirovnih apela otkad je stupio na položaj prije pet sedmica, rekao prisutnima u Bazilici Svetog Petra da prati situaciju sa “velikom zabrinutošću”.

– U ovako delikatnom trenutku, snažno želim da ponovo uputim apel na odgovornost i razum. Posvećenost izgradnji bezbjednijeg svijeta bez nuklearne prijetnje mora da se sprovodi kroz poštovanje i iskren dijalog da bi se izgradio trajan mir, zasnovan na pravdi, bratstvu i opštem dobru – rekao je papa.

On je dodao da “niko nikada ne bi trebalo da ugrožava postojanje drugog”.

– Dužnost svih zemalja je da podrže cilj mira, pokrećući puteve pomirenja i promovišući rješenja koja garantuju bezbjednost i dostojanstvo za sve – naglasio je poglavar Rimokatoličke crkve.

Papa Lav je izabran 8. maja kao zamjena za pokojnog papu Franju i prvi je papa iz SAD. Za razliku od pape Franje, koji je često govorio improvizovano na javnim događajima, papa Lav je oprezniji sa riječima i gotovo uvijek govori na osnovu pripremljenog teksta.

Papa je danas sa parčeta papira naglas pročitao svoj apel na italijanskom jeziku.