Connect with us

Svijet

NAPRAVIO NASMIJANI SELFI, PA GURNUO SVOJU TRUDNU ŽENU (32) U AMBIS: Ubio je zbog 46.000 evra i dobio doživotnu robiju (VIDEO)

Hakan Ajsal (40) osuđen je na doživotnu robiju zbog ubistva svoje supruge Semre Ajsal (32).

Ona je bila u sedmom mjesecu trudnoće, a on ju je namamio na ivicu litice i gurnuo!

Muž koji je svoju trudnu ženu gurnuo sa litice samo nekoliko trenutaka nakon što je s njom napravio nasmijani selfi osuđen je na doživotni zatvor zbog njenog ubistva. Hakan Ajsal (40) je u junu 2018. gurnuo 32-godišnju Semru Ajsal sa litice visoke 300 metara u ljepoti Dolina leptira, u turskoj provinciji Mugla – samo nekoliko trenutaka nakon što je napravio nekoliko fotografija sa njom.

Ove nedjelje, Visoki krivični sud u Fetiju rekao je kako je žrtvu Semru – koja je bila u sedmom mjesecu trudnoće – ubio njen muž kako bi mogao sebično da unovči polisu životnog osiguranja koju je potpisao. Ajsal se u posljednjem trenutku izjasnio o neuračunljivosti, ali ga je sud odbio nakon što su ljekari potvrdili da je bio zdravog razuma kada je izvršio ubistvo.


Sudu je rečeno da je svoju ženu, koja se plašila visine, namamio na samu ivicu pod izgovorom da napravi selfi sa njom, prije nego što ju je odgurnuo. Par je zapravo sjedio na padini oko tri sata prije nego što je optuženi gurnuo svoju ženu sa litice kada nikog nije bilo na vidiku, prenosi infoBalkan.

Pojavile su se sumnje da je Ajsal gurnuo Semru sa stijene nakon što su fotografije para objavljene u novinskim izvještajima. Prolaznik je snimio jeziv video snimak na kojem se vidi Ajsal i njegova supruga kako se spuštaju niz stjenoviti pejzaž do ivice. Nakon užasnog incidenta, muž je zatim pokušao dobije 46.000 evra osiguranja iz polise koju je sklopio kratko vrijeme prije nego što je umrla.


Ali policija je upozorena na sumnjivu smrt kada je Ajsal pokušao da preuzme novac – nekoliko dana nakon što je njegova žena umrla. Tokom suđenja svjedoci su ispričali kako je Ajsal bio “potpuno miran” dok je tražio pomoć jer mu je žana pala sa litice.

Sait Erturk, vozač u prolazu kojeg je Ajsal zaustavio, opisao ga je kao ‘bezbrižnog’. On je dodao da Ajsal nije došao sa njima da traži tijelo svoje supruge. Gospodin Erturk je rekao sudu:

“Vozio sam se tamo i kada sam vidio da mi neko maše, stao sam. Hakan je došao i rekao da mu je žena pala niz liticu. Odmah smo izašli i počeli da je tražimo, ali nismo mogli da vidimo ništa. Pokušali smo da se približimo ivici da bolje pogledamo. Hakan nije pošao sa nama dolje. Tu smo ostali dok nije stigla žandarmerija. Hakan je bio veoma bezbrižan i miran. Nije se ponašao kao čovjek čija je žena upravo pala sa litice”.

(Kurir.rs/Mondo)

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno