Connect with us

Svijet

STRAH SE UVUKAO U KIJEV! Ako republikanci pobijede u američkom Kongresu, NEMA VIŠE POMOĆI ZA UKRAJINU!

Iako ukrajinske snage trenutno solidno stoje na frontu, postoji mogućnost da se sve preokrene i to u samo jednom danu.

Naime, republikanci su ranije upozoravali da postoji mogućnost da će prekinuti pomoć Ukrajini ako osvoje kontrolu nad američkim Kongresom na predstojećim izborima. Srednji izbori se održavaju dve godine nakon predsjedničkog mandata, odnosno na polovini predsjedničkog mandata. Oni biraju svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 članova Senata, a ovogodišnji izbori biće održani 8. novembra. Dakle tada će konačno postati jasno da li će SAD ostati na strani Kijeva ili ne.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane objavilo je video na kojem se vidi vatreni niz raketa američke proizvodnje kako osvjetljavaju noćno nebo dok pogađaju svoju metu, dok se u pozadini svira pjesma Metalike.

Oružje koje su Amerikanci dali Ukrajincima je savremeni višecjevni raketni bacač, poznatiji kao HIMARS. SAD su do sada poslale Ukrajini osamnaest ovih raketnih sistema, u okviru paketa pomoći vrednog 52 milijarde dolara. Vojni eksperti i ukrajinska vlada kažu da je podrška bila ključna za njihovu misiju.

Mark Kasnije, bivši pukovnik američkih marinaca i stručnjak za odbranu u Centru za strateške i međunarodne studije rekao je da bi bez ovoga poraz Ukrajinaca bio izvjestan.

Cijeli paket podrške uskoro bi mogao da bude doveden u pitanje jer su republikanci izrazili zabrinutost zbog trošenja toliko novca na Ukrajinu dok se Amerikanci bore sa rastućim troškovima života.

Šta republikanci kažu o pomoći Ukrajini?

Ranije u oktobru, lider manjine u Predstavničkom domu Kevin Makarti sugerisao je da Kongres koji kontrolišu republikanci ne bi bio voljan da ispiše „blanko ček” Ukrajini.

„Mislim da će ljudi biti pogođeni recesijom i neće pisati blanko čekove Ukrajini“, rekao je Makarti.

Trenutno je njegova stranka favorit za preuzimanje kontrole nad donjim domom Kongresa, koji, prema Ustavu SAD, inicira sve rezolucije o potrošnji. Kao predsjednik, Mekarti bi odlučivao o kojim zakonima će se glasati.

I drugi republikanci su izrazili slične sumnje. Senator iz Misurija Džoš Houli rekao je u maju da pomoć Ukrajini nije u interesu Amerike i da omogućava Evropi da iskoristi njihovu velikodušnost i da se oslobodi. Komentari su istakli podjele u stranci, pri čemu je bivši potpredsjednik Majk Pens oštro osudio odbranu Putina i članove njegove sopstvene stranke koji bi ih natjerali da se odvoje od svijeta.

Sa njim se slaže i lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel, koji je pozvao Bijelu kuću da poveća pomoć Ukrajini. Rekao je da bi SAD trebalo da učine više da obezbjede Ukrajini neophodne alate za suprotstavljanje ruskoj agresiji.

Zanimljivo je da su samo republikanci, njih 57 u Predstavničkom domu i 11 u Senatu, glasali protiv paketa pomoći Ukrajini od 40 miliona dolara ovog proljeća.

Da li će SAD zaista povući pomoć?

Zbog toga je glavno pitanje koje se postavlja – šta će se desiti nakon izbora. Britanski poslanik Tobajas Elvud, član parlamentarnog odbora za odbranu rekao je da u Evropi raste zabrinutost za budućnost rata.

„Ako se Amerika povuče, Putin bi mogao da izvuče pobjedu iz ralja poraza“, rekao je Elvud.

Ukrajinski zvaničnici i posmatrači sa sjedištem u SAD kažu da je malo vjerovatno da će pomoć biti značajno smanjena, bez obzira na ishod predstojećih izbora.

Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov vjeruje da pomoć neće biti uskraćena. Takav utisak na njega su ostavili prethodni susreti sa američkim predstavnicima, među kojima su bili i demokrate i republikanci.

„Mnogi signali su ukazivali na to da će se, bez obzira na to ko će biti na vlasti, dvostranačka podrška Ukrajini nastaviti. Verujem u to“, rekao je Reznikov.

Džon Herbst, koji je bio američki ambasador u Kijevu između 2003. i 2006. godine, rekao je da bi Makarti mogao biti kriv za zauzimanje političkog stava u korist svoje stranke.

„Nema sumnje da na populističkoj, Trampovoj strani stranke, postoji skepticizam u pogledu pomoći Ukrajini. Čak i mala količina neprijateljstva prema Ukrajini i izvesnog poštovanja prema Putinovoj Rusiji“, rekao je Herbst.

Dodao je da postoje dobre šanse da će populističko krilo stranke u Kongresu ojačati nakon izbora, ali da li će ovaj pritisak dovesti do smanjenja finansiranja i dalje je otvoreno pitanje. Demokrate su odgovorile na Makartijeve komentare ponavljajući svoju podršku Ukrajini, iako imaju unutrašnje partijske pobunjenike čije povjerenje moraju da dobiju. Grupa lijevo orijentisanih demokrata povukla je pismo u kome se poziva na rešenje rata u Ukrajini putem pregovora usred optužbi da potkopavaju predsednika Džoa Bajdena.

Kako američka javnost gleda na rat u Ukrajini?

Ipak, ankete pokazuju da je američka podrška i dalje jaka, ali ima znakova da jenjava kako se rat odugovlači.

Prošlog mjeseca, 20 odsto građana reklo je da SAD daju Ukrajini previše pomoći, prema Pev Research-u, u odnosu na 12 u maju i sedam odsto u martu ove godine, prenosi nova.rs.

Svijet

NOVI FRONT NA BLISKOM ISTOKU: Izrael izveo udare na Alep, desetine mrtvih

U izraelskim napadima na sirijski grad Alep ubijeno je najmanje 38 osoba uključujući pet članova libanske oružane grupe Hezbolah, saopštila su dva bezbjednosna izvora.

Bezbjednosni izvori su za Rojters rekli da je Izrael u ranim jutarnjim časovima izveo vazdušni napad na sirijski grad Alep.

Stradalo je najmanje 38 osoba, među njima su civili, ali i vojni zvaničnici i pripadnici Hezbolaha, kažu bezbjednosni izvori.

Do napada izraelskih snaga došlo je oko 1.45 sati ujutro po lokalnom vremenu, gađano je nekoliko područja u okolini Alepa, saopštilo je sirijsko ministarstvo odbrane, prenosi RTS.

Vazdušni napadi su se poklopili sa napadima dronovima iz Idliba i zapadnog ruralnog Alepa za koje je ministarstvo opisalo da su ih izvele “terorističke organizacije” koje su gađale civile u Alepu i njegovoj okolini.

“Napadi su rezultirali smrću i ranjavanjem većeg broja civila i vojnika. Nanesena je velika materijalna šteta na javnoj i privatnoj imovini”, saopštilo je sirijsko ministarstvo, ali pritom nije navelo tačan broj mrtvih, kao ni jesu li žrtve posljedica izraelskih ili napada militantnih grupa.

Izrael za sada bez komentara
Izraelska vojska odbila je da komentariše navode o napadima.

Od napada Hamasa na izraelske civile i vojnike prošlog oktobra, Izrael je eskalirao udare na, kako tvrdi, uporišta milicija u Siriji koje podržava Iran. Takođe je udario na protivvazdušnu odbranu sirijske vojske i neke sirijske snage.

Izrael već godinama izvodi slične napade u Siriji, gdje je uticaj Teherana porastao otkako je počeo da podržava predsjednika Bašara el Asada u građanskom ratu koji je započeo 2011. godine.

Borci povezani s Iranom, uključujući Hezbolah, sada imaju vlast u velikim područjima istočne, južne i sjeverozapadne Sirije i u nekoliko predgrađa oko glavnog grada.

Izrael i Hezbolah razmjenjuju vatru preko izraelsko-libanske granice otkako je izbio rat u Pojasu Gaze, što je najveća eskalacija od jednomjesečnog sukoba 2006. godine.

Nastavi čitati

Svijet

U RUSIJI PRIVEDEN JOŠ JEDAN OSUMNJIČENI za teroristički napad u Moskvi

Identifikovan je i priveden još jedan osumnjičeni koji je učestvovao u finansiranju terorističkog napada u “Krokus siti holu”, čije će hapšenje tražiti Istražni komitet.

Ovo je TASS-u saopštila pres-služba Istražnog komiteta Ruske Federacije.

– Istraga će podnijeti zahtjev sudu za određivanje preventivne mjere u vidu pritvora – saopštio je Istražni komitet.

Podsjećanja radi, Isroil Islomov, koji je osumnjičen, a potom i uhapšen zbog terorističkog napada na Krokus Siti Hol, uložio je žalbu na odluku suda.

– Žalba na presudu suda protiv Isroila Islomova registrovana je u sudu – rekao je sagovornik TASS-u.

Isroil Islomov je otac dvojice uhapšene braće Aminčona i Dilovara Islomova. Dilovar je posjedovao automobil reno, koji je prodao izvršiocima terorističkog napada.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

PAPA FRANJO ritualno OPRAO NOGE 12 žena u zatvoru

Poglavar Katoličke crkve papa Franja danas je, na Veliki četvrtak po Gregorijanskom kalendaru, posjetio ženski zatvor Rebibija u Rimu, u kojem je ritualno oprao i poljubio stopala 12 zatvorenica.

Tim ritualom se slave ponizni činovi Isusa Hrista prema njegovim apostolima na Tajnoj večeri, a papa ga je obavio u svojim invalidskim kolicima, prenosi Rojters.

Papa je zatim održao misu za Veliki četvrtak, u otvorenom dijelu ženskog dijela zatvora, u kojem kazne služi oko 370 zatvorenica zbog raznih prestupa.

“Svako od vas ima svoju priču, ali nas Gospod sluša raširenih ruku i nikad se ne umori od praštanja”, rekao je papa zatvorenicama i trogodišnjem dejčaku koji živi u zatvoru sa svojom majkom.

Franja je prvi papa koji ovaj ritual obavlja izvan crkava, uglavnom po zatvorima, domovima za stare ili bolnicama, i to i za žene, ateiste i muslimane.

Nastavi čitati

Aktuelno