Period fleksibilne primjene Evropskog sistema za ulazak i izlazak (EES) istekao je juče 6. septembra zbog čega se građani pitaju da li će doći do novog kolapsa na granicama.

Kako navodi ovaj medij, neke države članice EU neće primjenjivati biometrijske kontrole u sklopu EES ni nakon što je istekao period fleksibilne primjene propisa.

Strah od kolapsa na granicama

A da bi povratak potpune primjene upotrebe ovog sistema mogao stvoriti velike gužve i otežati putovanja, potvrđuje i zahtjev avio-kompanija koje su zatražile da fleksibilna primjena ostane na snazi do kraja 2026. godine.

Avio-industrija i turistički sektor navode da je ublažavanje primjene pravila tokom prethodnih mjeseci pomoglo da se izbjegnu veće gužve i kašnjenja.

Takođe, i britansko turističko udruženje Abta i Međunarodno udruženje vazdušnog saobraćaja (IATA) zatražili su produženje fleksibilne primjene sistema.

Evropska komisija saopštila je da je u kontaktu sa nekoliko država članica kojima su potrebna dodatna prilagođavanja na pojedinim graničnim prelazima i da je spremna da im pruži podršku tokom tog perioda.

Kako funkcioniše i šta bilježi EES?

EES bilježi vrijeme, mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja koji imaju odobrenje za kratkotrajni boravak u državama članicama EU te računa trajanje dopuštenog boravka.

Prilikom ulaska prikupljaju se i biometrijski podaci – otisci četiri prsta desne ruke i slika lica.

Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od uzimanja otisaka prstiju, dok se slika lica uzima bez obzira na starost osobe.

Na koga se odnosi EES?

EES se odnosi na “državljane trećih zemalja”, odnosno putnike koji nemaju državljanstvo nijedne države članice Evropske unije ni državljanstvo Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švajcarske.

Savjet putnicima

Iako istek privremenih olakšica može značiti duže kontrole, to ne znači da će odjednom na svim graničnim prijelazima nastati velike kolone. Uprkos tome, putnicima se savjetuje da prilikom planiranja putovanja u obzir uzmu i moguće gužve na granicama, te da na put krenu na vrijeme.

Cijene goriva u BiH ponovo rastu, a stručnjaci upozoravaju da bi se poskupljenje moglo nastaviti ukoliko cijena barela nafte nastavi rasti, te da bi dizel mogao dostići i 4 KM. Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, rekao je da je već u prethodna dva-tri dana došlo do korekcije cijena goriva na benzinskim pumpama.

“Međutim, dalje će cijene prvenstveno zavisiti od kretanja cijene barela nafte. Ono što je bitno za građane jeste da je cijena dizela trenutno oko 3,5 KM, dok se cijena benzina kreće između 3,2 i 3,3 KM. Vraćamo se na cijene koje smo imali prije dva-tri mjeseca. Ukoliko cijena barela nafte poraste na 110 do 120 dolara, dizel bi mogao otići i preko četiri KM”, rekao je Bečarević.
Ističe da je danas cijena barela na svjetskim berzama iznosila je oko 97 dolara i ima tendenciju rasta.

“Kako se situacija na Bliskom istoku komplikuje, tako raste i cijena barela nafte. Niko ne može garantovati šta će se dešavati kada je riječ o ratnim sukobima i njihovom daljem razvoju. Međutim, činjenica je da je u posljednjih nekoliko dana cijena barela u trendu rasta i da se već približila granici od 100 dolara”, naveo je Bečarević.

Ističe da je, kada je riječ o tržištu prirodnog gasa, na referentnoj berzi u Holandiji cijena gasa, u odnosu na februar ove godine, porasla gotovo tri puta.

“To će se odraziti i na sve proizvode u Evropi koji se baziraju na prirodnom gasu. Nema dileme da će doći do povećanja cijena tih proizvoda, a samim tim će se dio tog udara preliti i na naše tržište”, istakao je Bečarević.

Savić: Dizel raste brže nego barel nafte

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, rekao je da se cijena dizela u Banjaluci trenutno kreće od 3,37 do 3,46 KM po litru, dok se cijena benzina kreće od 2,97 do 3,13 KM po litru, te da cijene osciliraju iz dana u dan.

“Kako sada stvari stoje, možemo očekivati da će cijene nastaviti da rastu za nekih 10 do 15 feninga po litru, prema trenutnim ulaznim cijenama”, ističe Savić.

Ističe da dizel u ovom trenutku raste znatno brže nego što raste cijena barela nafte.

(Nezavisne) Foto: BN

Da su rokovi probijeni, svjesni su u Autoputevima.

Izgradnja auto-puta od Bijeljine do Rače je u toku, ali su rokovi za završetak radova zvanično probijeni. Umjesto u oktobru, dvadeset kilometara nove trase čekaće na otvaranje još najmanje 12 mjeseci.

Prvi asfalt uskoro bi trebao da prekrije početak trase autoputa od Rače ka Bijeljini, kažu izvođači.

-Trenutno se intenzivno izvode radovi na prvih sedam kilometara trase. Izvodimo radove na izradi posteljičnog sloja, izradi nevezanog nosivog sloja i nasipamo drobljeni kameni agregat za izradu cementom stabilizovanog sloja- izjavio je Tomislav Miljević, odgovorni rukovodilac „Integrala” za dionicu autoputa Rača – Bijeljina.

Ono što bageri mogu da izgrade, papirologija može da uspori. Plan da se prvih sedam kilometara do petlje Brodac brzo završi je otpao.

Kako autoput iz pravca Srbije ne bi ostao odsječen i kako bi se aktivirao novi integrisani granični prelaz, prešlo se na alternativno rješenje, objašnjava tehnički direktor Autoputeva Slobodan Stanarević.

-Zatim smo se odlučili da idemo na privremeni prelaz, to jest privremeni priključak. Spuštamo se nekih 700 metara privremenom saobraćajnicom koja izlazi kod carinskog terminala na magistralni put. Cilj nam je da omogućimo da se nesmetano može koristiti autoput na strani Srbije, ali i naših 400 metara koje ćemo tada završiti zbog puštanja privremenog prelaza-izjavio je Slobodan Stanarević, v.d. izvršnog direktora za tehničke poslove „Autoputeva RS”.

Problem na trasi prema petlji Brodac predstavlja izmiještanje dalekovoda za šta su bile potrebe saglasnosti Elektroprenosa BiH , poručuju izvođači.

-Ne zavisi samo od nas kao izvođača, zavisi od ostalih učesnika u građenju, s obzirom da i dalje imamo dosta neriješenih imovinsko-pravnih odnosa duž trase. Imamo problematiku kolizije postojeće trase 400 kilometara dalekovoda koji na tri mjesta presijeca projektovanu trasu autoputa. I izdato je djelimično rješenje, odnosno građevinska dozvola za izvođenje dijela radova, međutim, nije u potpunosti riješena eksproprijacija i nije omogućen fizički pristup svim dalekovodnim stubovima- naveo je Miljević.

Situaciju sada otežavaju mještani, pojašnjavaju u Autoputevima.

-Evo, sada smo dobili građevinske dozvole za stubna mjesta. Međutim, sada građani traže potpunu eksproprijaciju, a mi, dok to ne riješimo, ne možemo preći da gradimo stubna mjesta i da dižemo ove dalekovodne stubove- izjavio je Slobodan Stanarević, v.d. izvršnog direktora za tehničke poslove „Autoputeva RS”.

Budući autoput Bijeljina Rača projektovan je za maksimalnu brzinu od 130 kilometara na čas, a na samoj trasi gradi se na desetine pratećih objekata.

-Kao i svaki autoput, ima voznu i preticajnu traku, te jednu zaustavnu traku u svakom smjeru. Ova naša dionica duga je 20 kilometara. Na samoj dionici biće devet mostova, imaćemo tri naplatne stanice, jedan centar za kontrolu i održavanje saobraćaja, projektovani čvor Bijeljina, plus ova dodatna projektovana petlja u Brocu- pojasnio je Tomislav Miljević, odgovorni rukovodilac „Integrala” za dionicu autoputa Rača – Bijeljina.

Da su rokovi probijeni, svjesni su u Autoputevima.

-Bilo je malo kašnjenja od projektanta, bilo je malo kašnjenja od revidenta… Ne aboliram nijednog učesnika u izgradnji autoputa. Mi smo trebali imati rok do oktobra ove godine, međutim, biće produžen za nekih sedam do 12 mjeseci, kada se nadam da ćemo kompletnu dionicu Bijeljina – Rača od otprilike 20 kilometara pustiti u saobraćaj- izjavio je Slobodan Stanarević, v.d. izvršnog direktora za tehničke poslove „Autoputeva RS” za BN TV.

Gradnja ovog autoputa počela je prije četiri godine, a na prvu vožnju čekaćemo još najmanje godinu dana. Zato se nameće pitanje – koliko bi radovi tek trajali, da Srbija nije pokrila čak 80 odsto troškova?