Region
NATO AGRESIJA TRAJALA 11 SEDMICA: Na današnji dan prve NATO bombe pale na Jugoslaviju
Na današnji dan prije 24 godine – 24. marta 1999, počeo je vazdušni napadi NATO snaga na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Za 78 dana bombardovanja poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.
Naredbu za napad dao je Havijer Solana u to vrijeme Generalni sekretar NATO, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, generalu SAD Vesliju Klarku, iako nije postojalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN. Bio je to očigledan presedan -odluka o bombardovanju tadašnje SRJ donijeta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.
Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rješenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore.
Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poletjeli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.
Prvo su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mjestima.
Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO.
U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dječjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.
U noći 23. aprila 1999. godine u dva sata i šest minuta nakon ponoći, NATO je u napadu na zgradu RTS-a usmrtio 16 radnika. To je bio prvi slučaj da je jedna medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.
Tokom bombardovanja izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.
NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 “kasetnih bombi” od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.
Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dvije rafinerije – u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO su upotrijebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.
Poslije više diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojnotehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom počelo povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.
Pošto je generalni sekretar NATO 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, posljednji projektili su pali na područje sela Kokoleč u 13.30, piše RTS.
Tog dana je Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 1244, a u Pokrajinu je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da čuvaju mir, bezbjednost i povratak više stotina hiljada albanskih izbjeglica dok se ne definiše najširi stepen njene autonomije.
Obilježavanje Dana sjećanja
Centralna manifestaija obilježavanja Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji, kojoj će prisustvovati predsejdnik Srbije Aleksandar Vučić, biće održana u Somboru.
Obilježavanju Dana sejćanja na Trgu Svetog Đođa u Somboru, sa početkom u 18 časova, prisustvovaće pored građana i patrijarh srpski Porfirije, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanici Skupštine Srbije, ministri u Vladi Srbije i Republike Srpske.
Sombor je bio grad gdje su pale prve bombe i izgubljeni ljudski životi. Jedna od prvih ispaljenih krstarećih raketa na SR Jugoslaviju pogodila je, u večernjim časovima 24. marta, somborski vojni aerodrom, pet minuta prije službeno određenog vremena početka napada.
Napad na aerodrom ponovljen je još jednom iste večeri i tom prilikom je nastradao zastavnik jugoslovenske vojske Radovan Medić.
Region
VUČIĆ “Žao mi je ako se Banjaluka osjeća UGROŽENO OD BEOGRADA”
Vidio sam pre neko veče da u Banjaluci kažu da im neće naređivati niko iz Beograda, ja nemam ništa protiv kada naređuje naš narod iz Republike Srpske, ne vidim u tome nikakav problem i u tome se vjerovatno razlikujemo, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
On je to izjavio komentarišući izjavu Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, da njegovu karijeru određuje on, i da je neće određivati ni američka ni briselska administracija, ni Moskva ni Beograd.
Vučić je dodao da Beograd nema tu vrstu kompleksa i frustracija. „Nama je drago kada ljudi iz Banjaluke, Bijeljine, Trebinja i bilo kojeg drugog mjesta imaju nešto da nam poruče i kažu. Žao mi je ako se oni osjećaju ugroženo od Beograda pošto smo dali sve od sebe da samo ćutimo, slušamo i pomažemo i nikada se nismo ni na koji način miješali ni u šta, ali šta da radite “, rekao je Vučić, prenose “Nezavisne novine”
Očigledno je, kaže Vučić, da svima smetate, morate da budete mnogo slabi da vas ne bi uzimali u usta, a za mene su, kao što sam rekao, hrvatski mediji i hrvatska politika najbolji lakmus papir.
„Koga Hrvati hvale znajte da taj ne čini mnogo toga dobrog za srpski narod. Koga Hrvati napadaju, taj uvijek je najbolji izbor za srpski narod i za Srbiju“, zaključio je Vučić. Dodik: Vučić je moj brat
Dodik je danas na društvenoj mreži X prokomentarisao tvrdnje onih koji su protiv dobrih odnosa Srpske i Srbije, a koji kažu da je došlo do “neslaganja na relaciji između Banjaluke i Beograda”, Dodik je odgovorio da su to samo pusti snovi onih koji žele da zavade srpski narod.
“Aleksadar Vučić je moj brat i nikakvih neslaganja među nama nema, neće i ne smije biti. Mi smo jedan narod kojeg nikada i niko neće i ne može da dijeli. A onima koji priželjkuju tako nešto, želim samo jedno da poručim – taj film nećete gledati. Srpska i Srbija uvijek zajedno”, istakao je Dodik.
Region
VUČIĆ PONOVIO “Nema promjene vlasti, NE ZNAM ŠTA OČEKUJU U NOVOM SADU”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će mnogi biti razočarani u subotu zbog prevelikih očekivanja od skupa u Novom Sadu, koji su najavili studenti u blokadi, i poručio da neće biti nikakve promjene vlasti.
„Poštujem svakoga ko ima svoj politički stav, spreman sam da čujem, spreman da saslušam, da izađem u susret oko svega što je racionalno i razumno, želimo da pokažemo pijetet prema stradalima, da se utvrdi odgovornost za sve ljude i prosto sam sasvim siguran da ćemo na kraju morati da sjednemo i da razgovaramo“, rekao je Vučić za RTS u Taškentu.
On je tako odgovorio na pitanje da li, kada svi čekaju i gledaju u subotu, očekuje da će skup u Novom Sadu povodom godišnjice pada nadstrešnice na željezničkoj stanici proći mirno. Vučić je rekao da nikada nije bilo realno, a posebno ne sada, da neko može da izazove promjenu vlasti time što će tući nekoga ili razbijati zgrade, i naglasio da o tome koliko je to nemoguće jasno govori i ono šta ljudi u Srbiji misle o tome.
„Biće mnogo veći skup u Novom Sadu desetak dana kasnije, 10–12 dana kasnije, tako da ne znam ko baš čeka tu subotu i ne znam šta misli. Stvarno ne znam šta očekujete, stvarno mislite da mogu da izazovu promjenu vlasti time što će da tuku nekoga na ulici, da razbiju zgrade ili ne znam šta. Stvarno vjerujete u to?“, naglasio je Vučić.
„Pogledajte dobro brojeve, pogledajte dobro šta ljudi u Srbiji misle, pa će vam biti jasno koliko to nije moguće“, kazao je predsjednik. Poručio je da će, s druge strane, mnogi imati ogromno razočaranje.
„Dakle, oni pričaju o 160.000, koliko sam vidio izvještaj službi, a to je kao što je navodno bilo 500.000 ljudi na mitingu u Beogradu“, kazao je Vučić i dodao da je to isto kao da se priča s djecom, tako kako ‘mali Đokica’ umisli nešto.
Predsjednik je dodao da im je još odavno rekao – što se pobjednika tiče, da su oni pobijedili.
„Oni su pobijedili, dakle, nije lako toliki mjeseci gubiti vrijeme po ulicama i toliko energije uložiti, ja im čestitam na tome“, kazao je Vučić. Linker
Predsjednik je dodao da su protesti promijenili i vlast.
„Promijenili su i nas, mi smo počeli da vodimo računa o tome kako i na koji način komuniciramo s javnošću, postali transparentniji, postali odgovorniji – to su velike tekovine njihove pobjede. A što se tiče političkih izbora i svega drugog, tu je pobjeda uvijek na drugoj strani, kod odgovornih i ozbiljnih ljudi, onih koji znaju što je država, koji znaju kako se državom upravlja“, rekao je Vučić.
Region
BIVŠI HRVATSKI MINISTAR: Šmit prije nego što ode treba da nametne novi izbor članova Predsjedništva BiH
Bivši hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Miro Kovač gostovao je u emisiji Radiotelevizije Herceg-Bosne prilikom čega je poručio Kristijanu Šmitu da hrvatski narod očekuje od njega da nametne novi način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Kovač i voditelj emisije su razgovarali o najavama da Šmit odlazi iz BiH, prilikom čega je Kovač istakao da bi “bilo korektno” i “vrijeme da se to konačno dogodi”, odnosno, da Šmit prije odlaska izmijeni Izborni zakon BiH.
“Ja ne znam, mi ne znamo do kad će Šmit, kojeg inače dugo znam i cijenim, biti na poziciji visokog predstavnika, ali bih ja osobno volio da on ostavi nešto kao svoje naslijeđe da se riješi Izborni zakon, da iskoristi svoje ovlasti i da on to riješi i konačno se ispravi nepravda učinjena prema Hrvatima, jer se nije bilo dovoljno oprezno kad se o tome pregovaralo jer se vjerovalo da to niko neće zloupotrebljavati. Bilo bi više nego korektno i vrijeme da se to dogodi i mi to očekujemo”, kazao je Kovač.
Međutim, Šmit ne može mijenjati Ustav BiH, a za izmjenu izbora članova Predsjedništva BiH je potrebno intervenisati i u taj najvažniji akt u državi.
Kovač, koji je bio u kabinetu Franje Tuđmana 1995., u vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma, način izbora članova Predsjedništva BiH pripisuje nedovoljnoj koncentraciji kod hrvatskih pregovarača. Navodi da niko u tom trenutku nije vjerovao da će se dogoditi da Bošnjaci izaberu člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, u šta je teško povjerovati s obzirom na to da je i tada bilo jasno da će postojati jedna izborna jedinica u FBiH i da je dovoljno da član Predsjedništva bude Hrvat, a ne nužno izabran od Hrvata.
“Naša greška je bila nedovoljna koncentriranost da se neke stvari do kraja razjasne. Republika Srpska ima status Republike Srpske, oni su imali i puno jaču vojnu poziciju na terenu. Ali npr. izbor člana Predsjedništva, da smo to odmah dobro formulirali i precizirali kako se bira hrvatski član Predsjedništva bilo bi sve drugačije”, rekao je Kovač.
Kovač je istakao da ne treba mijenjati trenutni sistem kantona i opština zbog toga što su pojedini kantoni mjesta gdje Hrvati imaju stvarnu vlast.
“Mi moramo biti realni i reći sljedeću stvar, kada je riječ o opštinama i kantonima, Hrvati imaju stvarno veliki dio vlasti. Zato treba zadržati taj sistem opština i kantona. Sjećam se nekih pametnjakovića koji su sebe predstavljali kao prijatelje Hrvata, koji su preda mnom, pa čak i u Predsjedništvu BiH, govorili o tome da treba ukinuti taj sistem. Ne treba. Treba jačati ekonomiju u tim opštinama gdje imamo stvarnu, faktičku vlast. Imate prosperitetnih opština koje nemaju demografskih problema, na tome treba raditi”, poručio je Kovač.
-
Politika3 dana agoDODIK DAO ZADATAK SELAKU: “Vrati pravosuđe u Srpskoj ili povuci radikalne mjere!”
-
Politika2 dana agoZA RUSE DODIK VIŠE NIJE PREDSJEDNIK! Evo šta stoji iza sastanka sa Lavrovom u Minsku!
-
Svijet3 dana agoDva američka vojnа aviona pala u pola sata! Tramp: “NEŠTO JE VEOMA ČUDNO!”
-
Politika2 dana agoDODIK “Neće meni karijeru određivati ni BRISEL, NI MOSKVA, NI BEOGRAD”
-
Estrada3 dana ago“ŠVORC SAM!” Jelena Karleuša zapala u finansijsku krizu, EVO I ZBOG ČEGA
-
Društvo3 dana agoRADNICI I DALJE BROJE SVAKI FENING Minimalac u Srpskoj raste, ali može li se od 1.000 KM preživjeti?
-
Svijet22 sata agoKRVAVA RACIJA: Najmanje 64 mrtvih u najvećoj policijskoj akciji u istoriji Rija
-
Svijet1 dan agoORBAN “Evropa nema nikakav značaj, TRAMP GRIJEŠI U VEZI PUTINA”
