Svijet
NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini
BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.
Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.
Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.
Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.
Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.
Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.
Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.
Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.
U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.
Svijet
MAKRON NEZADOVOLJAN “Prijedlog mirovnog sporazuma o Ukrajini treba ponovo razmotriti”
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da je američki mirovni plan za okončanje rata između Ukrajine i Rusije dobra osnova za rad, ali da ga je potrebno ponovo razmotriti.
– Postoji mirovni plan koji se pojavio, a koji uključuje ideje koje su prilično poznate, bez obzira da li su dijeljene ili ne. Dobar je jer predlaže mir i priznaje važne elemente o pitanjima suvereniteta i bezbjednosnih garancija – rekao je Makron novinarima na sastanku G20 u Južnoafričkoj Republici, prenosi Rojters.
On je kazao da je američki plan “osnova za rad koju je potrebno ponovo razmotriti”, kao što je to urađeno prošlog ljeta, jer plan “prije svega, nije bio dogovoren sa Evropljanima”.
– Ipak, on predviđa mnoge stvari za Evropljane. Zamrznuta sredstva drže Evropljani. Evropska integracija Ukrajine je u rukama Evropljana. Informacije o tome šta NATO radi su u rukama članica NATO-a. Dakle, postoje mnoge stvari koje ne mogu jednostavno biti američki pijredlog, već zahtijevaju šire konsultacije – zaključio je Makron.
Prema američkom planu čiji su detalji procurjeli u javnost, predlaže se povlačenje ukrajinskih trupa iz dijela istočnog Donjeckog regiona koji trenutno kontrolišu, kao i ruska kontrola nad Donjeckom i susjednom Luganskom oblašću, i južnim poluostrvom Krim koje je Rusija anektirala 2014. godine.
Američki nacrt bi, takođe, ograničio ukrajinsku vojsku na 600.000 ljudi, a evropski borbeni avioni bi bili stacionirani u susjednoj Poljskoj.
U dokumentu se navodi i da bi Kijev dobio “pouzdane bezbhednosne garancije” i da se “očekuje” da Rusija neće izvršiti invaziju na svoje susjede, a da se NATO neće dalje širiti.
Svijet
ORBAN PONOVO UPOZORAVA! “Evropa bira između mira i TRAGIČNIH POSLJEDICA”
Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
Orban je istakao da Evropa danas bira između mirovne inicijative za Ukrajinu i tragičnih posljedica ako odabere put koji vodi direktno u rat.
– Možemo da se vratimo iz ovog ćorsokaka i konačno se ujedinimo iza mirovne inicijative predsjednika SAD Donalda Trampa, uključujući briselske birokrate – objavio je Orban na “Iksu”.
On je dodao da bi to zahtijevalo od proratnih lidera da se suoče sa činjenicom da su u protekle tri i po godine potrošili teško zarađeni novac Evropljana na rat koji ne može da se dobije na bojnom polju.
– Drugi put vodi direktno u rat. Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu. Evropa previše dobro zna kuda taj put vodi, a posljedice su tragične. Nema sumnje koji put Mađarska bira – put mira – napisao je Orban.
On je dodao da je to mandat koji je dao mađarski narod, i to je ono što zahtijevaju moral i zdrav razum.
– Danas šaljem pismo predsjedniku Evropske komisije u tom duhu – zaključio je mađarski premijer.
Svijet
OGLASIO SE TRAMP “Ovo nije konačna ponuda Kijevu”
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da plan Vašingtona za rješavanje sukoba u Ukrajini nije konačna ponuda vlastima u Kijevu.
– Željeli bismo da postignemo mir. To je trebalo davno da se desi. Pokušavamo da okončamo sukob na ovaj ili onaj način – istakao je američki predsjednik, prenio je TASS.
Tramp je ranije rekao da je rok do 27. novembra adekvatan vremenski okvir za Ukrajinu da pristane na plan od 28 tačaka, koji su predložile SAD.
Prema njegovim riječima, SAD neće obustaviti sankcije Rusiji dok čekaju da sukobljene strane prihvate mirovni plan.
Novi specijalni izaslanik
Tramp je imenovao sekretara američke vojske Danijela P. Driskola za svog novog specijalnog izaslanika za promociju mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, prenosi “Gardijan”.
Pozivajući se na izvore, list navodi da delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika, u kojoj će biti Driskol, planira da posjeti Moskvu krajem sljedeće nedjelje, da bi sa predstavnicima Kremlja direktno razgovarala o detaljima američkog mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.
Driskol je kao dio američke delegacije visokih vojnih zvaničnika već posjetio Kijev i razgovarao je u četvrtak, 20. oktobra, sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Kako navodi britanski list, Driskol je prijatelj potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džeja Di Vensa i njegov bivši školski drug.
Dosadašnji specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog najavio je prije dva dana da planira da napusti administraciju u januaru, prenio je Rojters pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Izvor upoznat sa Kelogovom odlukom rekao je da on nikada nije ni nameravao da dugo ostane u administraciji i da on smatra da bi bilo prirodno da u januaru završi svoju dužnost na toj poziciji, s obzirom na zakon prema kome je specijalni izaslanik predsjednika privremena pozicija, koju u teoriji mora da potvrdi Senat ako izabrana osoba ostane na toj poziciji duže od 360 dana.
-
Društvo20 sati agoHOROR NA UKC -u! Cijelu smjenu ostavljena GLADNA I ŽEDNA! Sin pacijentkinje ogorčen na osoblje! (VIDEO)
-
Politika2 dana agoIGOR DODIK ŠIRI UTICAJ? Tiha operacija preuzimanja Auto-Moto Saveza RS uzdrmala sektor, DEMOS gurnut u stranu
-
Politika2 dana agoĐAJIĆEV DILER KORISTAN ZA SISTEM! Đurovići godinama tvrde da je Radinković robijao umjesto Stanislava Čađe
-
Politika1 dan agoJOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Ništa od povećanja penzija
-
Politika3 dana agoPo kome je Gorica Dodik “osula paljbu”? “SVI ZNAJU KO VAM MUTI VODU”
-
Politika3 dana agoBASARA “Vlado Đajić se godinama slika s djecom s Daunovim sindromom, SRAMOTA!”
-
Politika1 dan agoGORICA DODIK OPTUŽILA OPOZICIJU I VLAST DA RADE PROTIV DODIKOVIH?! Ko su “ONI” i da li su u Srbiji?
-
Politika3 dana agoZAŠTO JE ĐAJIĆ PAO PREKO NOĆI, a Košarac i Dodikovi savjetnici ostali netaknuti?
