Connect with us

Svijet

NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini

BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.

Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.

Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.

Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.

Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.

Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.

Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.

Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.

U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.

Related Topics:

Svijet

NOVI SIBIR? SAD-u prijete temperature kakve nisu zabilježene još od 19. vijeka

Talas hladnog vazduha sa Arktika koji ovog vikenda stiže u Sjedinjene Američke Države mogao bi da donese rekordno niske temperature, kakve nisu zabilježene od 19. vijeka, kao i prvi snijeg ove sezone, prenosi danas Vašington Post.

Izuzetno hladno vrijeme za ovo doba godine zadržaće se i narednih dana, sve do srijede, navode meteorolozi.

Hladni talas stićiće tokom vikenda do Plejnsa i Srednjeg Zapada, prije nego što se u ponedjeljak proširi na Istočnu obalu, a ekstremno niskim temperaturama biće pogođeno ukupno 155 miliona stanovnika.

Očekuje se da niske temperature stignu i do juga SAD i Floride, gdje će temperature početkom naredne sedmice pasti za 20 do 30 stepeni u odnosu na prosek za ovo doba godine.

Tako bi u gradu Bruksvil na Floridi mogao da bude oboren rekord iz 1894., pošto se očekuje da će temperatura pasti na samo 1 stepen Celzijusa.

To bi moglo da dovede do smrzavanja iguana koje žive u tom podneblju, usljed čega bi pale sa drveća, navodi list.

U dijelovima Mičigena, uključujući Detroit, meteorolozi prognoziraju i prvi snijeg ove sezone.

Atmosferska nestabilnost usloviće od ponedjeljka do srijede i lokalno obilne snježne padavine u Ohaju, Pensilvaniji i Njujorku, dok je formiranje snežnog pokrivača moguće i u Čikagu i Indijanapolisu.

Rekordno niske temperature mogle bi da do sredine naredne nedjelje budu zabilježene u 13 američkih država, od Pensilvanije do Floride.

U Noksvilu, u državi Tenesi, očekuje se maksimalna dnevna temperatura od samo 2,7 stepeni Celzijusa, čime bi bio oboren rekord za ovo doba godine iz 1973. godine, dok bi u Hantsvilu u Alabami živa u termometru dostigla 5 stepeni, čime bi bio srušen rekord iz 1950. godine, a očekuje se i dalji pad temperature.

Kako se navodi, uzrok za ovaj oštar, ali kratkotrajan prodor hladnoće je polarna vazdušna struja koja donosi ledeni vazduh iz severne Kanade u pravcu juga, preko SAD, usled stagnirajućeg polja neobično visokog pritiska u blizini Grenlanda.

Nastavi čitati

Svijet

ODGOVOR TRAMPU! Putin naredio izradu prijedloga o izvodljivosti NUKLEARNIH PROBA

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se priprema prijedlog o izvodljivosti početka priprema za nuklearne probe, u skladu sa nalogom predsjednika Vladimira Putina.

“Instrukcija koju je Putin dao 5. novembra je prihvaćena za sprovođenje i na njoj se trenutno radi”, naveo je Lavrov.

Lavrov je rekao da Rusija do sada nije dobila objašnjenje putem diplomatskih kanala o tome šta je američki predsjednik Donald Tramp mislio kada je najavio da će SAD nastaviti sa nuklearnim testovima. “Komentari zvaničnika u Vašingtonu koji su stigli do javnosti pokazuju da ne postoji zajedničko razumijevanje o tome šta je tačno mislio američki predsjednik”, rekao je Lavrov.

On kaže da je nejasno da li će ovo uključivati testiranje nosača nuklearnog oružja ili obavljanje testova u kojima se koristi plutonijum, ali se ne stvara samoodrživa nuklearna lančana reakcija ili nuklearna eksplozija, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP LJUT ZBOG KRŠENJA PRAVA BJELACA U JUŽNOAFRIČKOJ REPUBLICI: Američki zvaničnici neće na samit G20

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da nijedan američki zvaničnik neće prisustvovati samitu Grupe 20 (G20) u Južnoafričkoj Republici.

“Potpuna je sramota to što će sastanak G20 biti održan u Južnoafričkoj Republici. Nijedan zvaničnik američke administracije neće prisustvovati sve dok se nastavljaju kršenja ljudskih prava”, objavio je Tramp na mreži “Truth Social”.

On je rekao da su potomci prvih evropskih doseljenika u tu zemlju izloženi ubijanju i klanju i da im se zemlja i farme nezakonito konfiskuju.

Tramp je u septembru najavio da će potpredsjednik Džej Di Vens otputovati na sastanak umjesto njega, ali je sada rekao da američki predstavnici neće učestvovati na ovom samitu.

Američki predsjednik je istakao da se raduje održavanju samita G20 2026. godine u SAD. Za mjesto održavanja samita odabrano je njegovo odmaralište u Majamiju.

Ministarstvo spoljnih poslova Južnoafričke Republike nazvalo je Trampove komentare “žalosnim” i saopštilo da se raduje održavanju uspješnog samita zakazanog za 22. i 23. novembar.

Nastavi čitati

Aktuelno