Connect with us

Svijet

NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini

BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.

Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.

Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.

Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.

Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.

Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.

Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.

Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.

U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.

Svijet

Orban o mirovnom planu SAD za Ukrajinu “OTREŽNJUJUĆA REALNOST”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da američki mirovni plan za Ukrajinu razotkriva otrežnjujuću realnost i da je u tom sukobu vrijeme na strani Rusije.

Orban je za list “Velt am zontag” rekao da što prije treba da počnu rusko-evropski pregovori na visokom nivou i da je vrijeme da se odbace iluzije i suoči sa istinom.

Smatra da je jedino dugoročno rješenje sukoba da Ukrajina bude tampon zona između Rusije i NATO saveza. Što se duže odgađa mir, mađarski premijer smatra da će Ukrajina gubiti više ljudi i teritorija.

On je ocijenio da bi ovo moglo da se izbjegne samo ako NATO pošalje kopnene snage na front, što bi direktno dovelo do sljedećeg velikog evropskog rata.

“Drugo, Rusija će biti reintegrisana u svjetsku ekonomiju u skladu sa američkim principima, sankcije će biti postepeno ukinute, zamrznuta imovina će biti iskorištena za stvaranje američko-ruskih investicionih fondova, a poslovanje će se nastaviti”, naglasio je Orban. NJegov treći argument, kako je naveo, jeste da je razbijen mit da Evropljani finansiraju sukob ruskim novcem.

“Moramo da priznamo svojim građanima da su svaki evro koji smo do sada potrošili i svaki evro koji ćemo potrošiti u budućnosti na podršku Ukrajini u potpunosti, 100 odsto, platili evropski građani”, izjavio je Orban.

On je rekao da, dugoročno gledano, vojni potencijal Evrope treba ojačati do te mjere da Evropa može da se brani od bilo kog protivnika u konvencionalnom ratu.

“Rusija zadržava teritoriju dogovorenu na međunarodnoj mirovnoj konferenciji, a sve zapadno od te linije, do istočne granice NATO saveza, jeste teritorija ukrajinske države, koja će ponovo postati tampon država”, rekao je Orban. Mađarski premijer smatra da Rusija i NATO moraju da se dogovore o veličini i opremljenosti ukrajinskih oružanih snaga, kojima će biti dozvoljeno da djeluju u tampon zoni i da obje strane moraju da pruže garancije da niko neće potčiniti ovu tampon državu.

“Ovo je stvar pregovora, a međunarodno pravo pruža alate za uspostavljanje takvog sistema garancija”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

ON NE MARI ZA PREGOVORE! Zelenski najavio da Ukrajina mijenja taktiku!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da Ministarstvo odbrane priprema ažuriranje ključnih dokumenata za planiranje odbrane i finansiranje programa dronova i podršku borbenim brigadama.

“Vrijeme je da se promjene osnovni dokumenti o odbrani Ukrajine, posebno plan odbrane naše države. Tok neprijateljstava je pokazao šta bi tačno trebalo da postanu ažurirani prioriteti”, napisao je Zelenski na Telegramu, prenio je Ukrinform.

Ministar odbrane Denis Šmihal će pripremiti detaljne prijedloge za izmjene koje će biti razmatrane u Kabinetu ministara. Vlada je, kako je dodao, obezbijedila sredstva za kupovinu dronova i podršku borbenim brigadama, uključujući mjesečnu tranšu subvencija od 87,7 miliona evra i dodatnih 163,2 miliona evra za liniju dronova.

Zelenski je takođe održao sastanak sa načelnikom Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirilom Budanovim.

Nastavi čitati

Svijet

IZ AfD-a PORUČILI: Njemačka u NAJVEĆOJ KRIZI od kraja Drugog svjetskog rata

Katastrofalna politika vladajućeg establišmenta dovela je NJemačku u najveću krizu od Drugog svjetskog rata, i to je vidljivo u svakom dijelu društva, rekao je poslanik Alternative za NJemačku /AfD/ u Bundestagu Tobias Tajh.

“Pitanja poput inflacije, ratne opasnosti i direktnih efekata na politiku, sve je teže prikriti. LJudi shvataju da zemlja ide u izuzetno nepovoljnom smjeru”, rekao je Tajh.

Tajh, član Odbora za pitanja EU, vjeruje da predstoji politička promjena kursa.

“Ekstremna politička ljevica, koja je preko univerziteta i medija ušla u politiku, se raspada. Širom Evrope i svijeta može se vidjeti da klatno ide u suprotnom smjeru. Verujem da smo na početku velikih promjena i da je takozvani lijevo radikalni trend u svim državama dostigao svoj kraj”, rekao je Tajh za Sputnjik.

Na pitanje da li AfD i dalje vidi Rusiju kao jedinog jakog ekonomskog partnera u Evropi, Tajh je odgovorio da se prijateljstvo dvije zemlje ne zasniva samo na razmjeni jeftine energije, već da postoji ekonomska činjenica da je Rusija energetski dobavljač i da NJemačka, kao industrijska zemlja, tu energiju neophodno treba.

“Trgovina između naših zemalja uvek je korisna. A sankcije su u svakom smislu kontraproduktivne. Nema potrebe za samozavaravanjem u Evropi. Konflikt u Ukrajini će se riješiti na ovaj ili onaj način”, rekao je Tajh.

Siguran je da će doći do nekog dogovora između SAD i Rusije o ukrajinskom pitanju, jer bi alternativa bio vječiti rat, što nije realno, niti bilo kome koristi.

“Zato moramo raditi na tome da se taj dogovor, kakav god bio, postigne što prije i svim sredstvima. Broj žrtava u Ukrajini je ogroman, ako se konflikt vještački održava, samo ćemo imati dodatne, besmislene žrtve”, kaže Tajh.

On je naveo da AfD ima dobre odnose sa SAD, kao i sa predsjednikom Donaldom Trampom. Ukazao je da Tramp od svih zapadnih državnika ima najpragmatičniji, miran pristup ratu u Ukrajini, ali da je to u suprotnosti sa dubokom državom i u Americi i u Evropi.

“U AfD-u znamo kako izgleda borba s njom. Ali nema potrebe za samozavaravanjem u Evropi. Konflikt će se rešiti na ovaj ili onaj način. Finansijska sredstva Ukrajine odavno su iscrpljena”, zaključio je Tajh.

Nastavi čitati

Aktuelno