Connect with us

Svijet

NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini

BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.

Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.

Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.

Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.

Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.

Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.

Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.

Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.

U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.

Loading...

Related Topics:

Svijet

NOVI ZAOKRET! Tramp pauzira carine svima osim Kini, NJIMA POVEĆAVA NA ČAK 125 POSTO

Američki predsjednik Donald Tramp upravo je objavio da svima pauzira carine na 90 dana, osim Kini.

Kini je povećao carine sa 104 posto na 125 posto, nakon što je Kina, kao odgovor na Trampovu carinu, uvela novu carinu od 84 posto za američke proizvode.

“Na temelju nedostatka poštovanja koje je Kina pokazala prema svjetskim tržištima, ovim putem povećavam carinu koju Sjedinjene Američke Države naplaćuju Kini na 125%, s trenutnim učinkom. Nadam se da će Kina, u nekom trenutku, shvatiti da su dani iskorištavanja SAD-a i drugih zemalja prošli i da to više nije održivo niti prihvatljivo.
S druge strane, i na temelju činjenice da je više od 75 zemalja pozvalo predstavnike Sjedinjenih Država, uključujući Ministarstvo trgovine, Ministarstvo financija i Ured trgovinskog predstavnika SAD-a, da pregovaraju o rješenju za teme koje se razmatraju u vezi s trgovinom, trgovinskim barijerama, carinama, manipulacijom valutama i ne-monetarnim carinama, a te zemlje nisu, po mom snažnom prijedlogu, poduzele nikakve mjere odmazde protiv Sjedinjenih Država, autorizirao sam 90-dnevnu pauzu i znatno nižu recipročnu carinu od 10% tijekom ovog razdoblja, koja također stupa na snagu odmah. Hvala na vašoj pažnji glede ovog pitanja!”, objavio je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

PUKLA LJUBAV! Razilaze se TRAMP I MASK? Na pomolu sukob koji bi mogao da uzdrma Ameriku

Odnosi između multimilijardera Ilona Maska i američkog predsjednika Donalda Trampa, donedavno karakterisani zajedničkim ciljevima i tijesnom saradnjom, doživjeli su možda najteži trenutak do sada.

U centru sukoba nalaze se nove Trampove uvozne carine koje su uzdrmale globalna tržišta, izazvale pad vrijednosti akcija Tesle i dovele do ozbiljnog neslaganja između dvojice moćnika.

Prema izvještaju “Washington Posta”, izvršni direktor kompanija Tesla i SpaceX Ilon Mask tokom vikenda je lično apelovao na Trampa da povuče nedavno uvedene tarife.
Međutim, njegovi pokušaji nisu urodili plodom. Radi se o najvećem javnom neslaganju između Maska i Trampa do sada, a sve dolazi nakon što je Tramp najavio osnovnu carinsku stopu od 10% na sav uvoz u SAD, uz dodatna povećanja za određene zemlje.

Mask, koji vodi i DOGE – Odsjek za efikasnost vlade, već je ranije otvoreno govorio protiv trgovinskih barijera.

Na virtuelnom kongresu italijanske desničarske partije Liga, pozvao je na “nultu carinsku politiku” i stvaranje slobodne trgovinske zone između SAD-a i Evrope, naglašavajući da bi slobodna trgovina donijela koristi i jednoj i drugoj strani.
Tesla pogođena direktno

Uvođenje tarifa ima direktne posljedice po Teslu, koja se u velikoj mjeri oslanja na uvozne dijelove, naročito iz Kine. Mask je upozorio da će carine od 25% imati “značajan” finansijski uticaj na kompaniju.

U proteklih nekoliko mjeseci, akcije Tesle su pale za više od 40%, a vrijednost Maskovog ličnog bogatstva smanjena je za oko 135 milijardi dolara, spustivši ga ispod 300 milijardi, što se posljednji put dogodilo u novembru prošle godine, prenosi Nova.

Globalna tržišta reagovala su burno: kineski odgovor u vidu carina od 34% na američke proizvode doveo je do šoka na berzama, iako je došlo do kratkotrajnog oporavka.
Tesla pogođena direktno

Uvođenje tarifa ima direktne posljedice po Teslu, koja se u velikoj mjeri oslanja na uvozne dijelove, naročito iz Kine. Mask je upozorio da će carine od 25% imati “značajan” finansijski uticaj na kompaniju.

U proteklih nekoliko mjeseci, akcije Tesle su pale za više od 40%, a vrijednost Maskovog ličnog bogatstva smanjena je za oko 135 milijardi dolara, spustivši ga ispod 300 milijardi, što se posljednji put dogodilo u novembru prošle godine, prenosi Nova.

Globalna tržišta reagovala su burno: kineski odgovor u vidu carina od 34% na američke proizvode doveo je do šoka na berzama, iako je došlo do kratkotrajnog oporavka.

Nastavi čitati

Svijet

“NISU NAŠI”! Kina negira navode o kineskim vojnicima u Ukrajini

Ministarstvo spoljnih poslova Kine odbacilo je neosnovane ukrajinske navode o tome da se kineski vojnici bore na strani Rusije u Ukrajini.

– Takve izjave su neosnovane. Stav Kine o ukrajinskom sukobu ostaje jasan, direktan i poznat međunarodnoj zajednici – rekao je portparol Ministarstva Lin Đijan na brifingu.

On je istakao da Ukrajina treba pravilno sagleda doprinos i konstruktivnu ulogu Kine u promovisanju političkog rješenja sukoba.

– Treba naglasiti da kineska Vlada uvijek zahtijeva od svojih građana da se klone područja oružanih sukoba i izbjegavaju umiješanost u njih u bilo kom obliku. Oni bi naročito trebali da izbjegavaju učešće u vojnim operacijama na bilo čijoj strani – naveo je Lin.

On je dodao da Peking trenutno razjašnjava situaciju sa Kijevom.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je juče da je ukrajinska vojska, navodno, zarobila dvojicu kineskih državljana koji se bore na strani ruske vojske.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha saopštio je da je Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine pozvalo zvaničnika kineske diplomatske misije u Kijevu kako bi sa njim razgovarali o navodnoj umiješanosti kineskih državljana u sukob.

Nastavi čitati

Aktuelno