Connect with us

Zdravlje

Naučnici razvili test iz krvi za mjerenje stepena anksioznosti

Istraživači su razvili test krvi kako bi odredili rizik od razvoja anksioznosti kod ljudi, a istovremeno daju uvid u trenutnu težinu poremećaja, ako je prisutan i tako pružaju bolji izbor načina liječenja.

Test, zasnovan na biomarkerima koji su snažno povezani sa poremećajem raspoloženja, takođe može predvideti vjerovatnoću toga – da li će određena osoba postati anksiozna u budućnosti, i kako druge stvari, poput promena u hormonima, mogu uticati na ovaj poremećaj. Tim, koji je razvio test, predvođen je istraživačima sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Mnogi ljudi pate od anksioznosti, koja može uticati na određene sposobnosti čoveka i ometati mu svakodnevni život“, kaže psihijatrijski neuronaučnik Aleksandar Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Imati nešto ovako, kao što je ovaj test, gde možemo da znamo kakvo je nečije trenutno stanje, kao i njihov budući rizik i koje opcije lečenja odgovaraju njihovom profilu, veoma je moćno u smislu pomaganju ljudima“, dodao je Nikulesku.

Nedavna studija koristila je tehnike koje su članovi tima razvili u ranijim istraživanjima, što je dovelo do stvaranja krvnih testova za depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj i bol.

Testiranje uzoraka krvi je praktičan, objektivan način da saznate šta se dešava u našim telima i mozgovima. Dijagnoze koje se u velikoj meri oslanjaju na samoprijavljivanje ili posmatranje ponašanja mogu biti upitne zbog teškoća u komunikaciji ili varijacija u simptomima.

Merenjem količine proteina, enzima, hormona ili nekog drugog molekula koji je snažno povezan sa nekim stanjem, specijalisti imaju još jedno sredstvo za donošenje odluke pri donošenju definitivne dijagnoze.

Da bi identifikovali odgovarajuće biomarkere anksioznosti, Nikulesku i njegove kolege su regrutovali pacijente u Medicinskom centru Indijanapolisa i dodelili ih jednoj od tri grupe.

Prvu grupu, nazvanu grupa za otkrivanje biomarkera, činilo je 58 ljudi (41 muškarac i 17 žena) čiji se nivo anksioznosti menjao bar jednom iz jedne posete u drugu. Ova grupa je omogućila timu da traži moguće biomarkere koji bi mogli biti povezani sa promenama u anksioznosti.

Najbolji kandidati za biomarkere koji su pronađeni u ovoj „grupi za otkrivanje“ testirani su na drugoj grupi volontera, koju je činilo 40 ljudi (32 muškarca i 8 žena). Ova grupa je nazvana grupa za validaciju biomarkera. Ovaj proces validacije je bio važan kako bi se osiguralo da biomarkeri mogu predvideti promene u anksioznosti na pouzdan i tačan način.

Potvrđeni biomarkeri su korišćeni u testiranju biomarkera za predviđanje stanja visoke anksioznosti i klinički teške anksioznosti u trećoj grupi. Ova grupa za testiranje biomarkera sastojala se od 161 muškarca i 36 žena za predviđanje stanja visoke anksioznosti i 159 muškaraca i 36 žena za predviđanje klinički teške anksioznosti.

Na kraju, koristeći dokaze iz sve tri grupe, istraživači su pronašli i potvrdili 19 krvnih biomarkera koji se mogu koristiti za predviđanje promena koje su u vezi sa anksioznošću.

Mogućnost za razvoj uspešnijih terapija

Anksiozni poremećaji su česti i značajno utiču na kvalitet života ljudi, pa je važno pokušati da ih razumete, dijagnostikujete i lečite bolje, prenosi sciencealert.com.

Postoji niz socijalnih i psiholoških, kao i fizioloških terapija za anksiozne poremećaje, ali je doktorima teško da pronađu ravnotežu između lekova ili terapije u pravim količinama i u pravo vreme.

„Trenutni pristup je da se razgovara sa ljudima o tome kako se ljudi osećaju da bi se videlo da li bi mogli da uzimaju lekove, ali neki lekovi mogu da izazovu zavisnost i da izazovu više problema“, kaže Nikulesku.

„Želeli smo da vidimo da li bi naš pristup identifikaciji biomarkera krvi mogao da nam pomogne da povežemo ljude sa postojećim lekovima koji će bolje funkcionisati i koji bi mogli da budu izbor koji ne izaziva zavisnost.

Štaviše, ako lekari mogu da uoče specifične biomarkere koji predviđaju rizik od anksioznih poremećaja u budućnosti, mogli bi da počnu da sprečavaju anksiozne poremećaje pre nego što počnu ili se vrate.

„Postoje ljudi koji imaju anksioznost i ona nije pravilno dijagnostikovana, onda imaju napade panike, ali misle da imaju srčani udar i završe u hitnoj sa svim vrstama fizičkih simptoma”, dodaje Nikulesku.

„Ako to možemo ranije da znamo, onda se nadamo da možemo da izbegnemo ovaj bol i patnju i da ih ranije tretiramo nečim što odgovara njihovom profilu.

Važna je, zaključuju istraživači, činjenica da svi pacijenti ne reaguju isto na tretmane što pokazuje koliko je neophodno nastaviti sa istraživanjem kako bi se pronašli novi i bolji tretmani svima koji pate od anksioznosti.

(Glas Srpske)

Zdravlje

BEZVOLJNI STE I STALNO UMORNI? Možda imate PROLJEĆNI UMOR

Pogledajte koji su simptomi proljećnog umora i kako da ih ublažite.

Zvanično proljeće nam ove godine počinje za dva dana, tačnije 20. marta. S njim dolaze i alergije, kijanje, suzenje očiju, ali i ostali simptomi, kao što su umor, bezvoljnost i glavobolje. Ako osjećate neke do njih, problem bi mogao da bude proljećni umor, stanje u kojem se organizam teško prilagođava na buđenje iz zimskog zna, kažu stručnjaci.

Proljećni umor se često javlja u ovo doba godine, kao posljedica jednolične zimske ishrane i manjka vitamina i minerala. Takođe, tokom zime se manje krećemo i koristimo energiju. Manjak sunca je dodatni razlog za nedostatak lijepog raspoloženje. Kada je riječ o ishrani, važno je staviti naglasak na mlado povrće, koje je bogato važnim nutrijentima, kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat za 24sata.hr

Šta jesti na proljeće
U rano proljeće rastu špargla, bob, mladi luk, rotkvica, grašak, rikola, zelena salata, špinat, mladi krompir, peršun, šargarepa i dobro ih je obilno koristiti u ishrani. Dodaje kako je dobro staviti naglasak na namirnice koje podstiču čišćenje organizma, kako bi se tijelo oslobodilo toksina kroz debelo crijevo, jetru, bubrege, pluća, limfne žlijezde i kožu.

“Ne morate da držite neku posebnu detoksikaciju, umjesto toga, započnite postepeno da prelazite na laganiju i manje masnu hranu, uz pojačan unos voća, povrća i vode, odnosno biljnih čajeva”, savjetuje nutricionistica.

“Dakle, ako niste skloni restriktivnijim dijetama, odnosno pridržavanju nekih posebnih režima ishrane, dovoljno će biti da uvedete u praksu običaj da uz svaki ručak i večeru pojedete činiju svježe salate, odnosno da barem nekoliko dana svaki obrok upotpunite laganom supom od povrća, sa što više povrća u prilogu u glavnom obroku. Dok ima mladog povrća na pijacama, korisno je iskoristiti to barem kroz nedjelju dana, tako što ćete svaki dan popiti i sok od svježeg povrća. Voće je najbolje jesti sirovo, cijelo, a povrće iskoristiti u salatama, za svježe cijeđene sokove”, savjetuje nutricionistica.

Takođe, smanjite konzumiranje pržene hrane i prerađenih žitarica, odnosno bijelog hljeba i peciva. Posebno povoljno djelovanje na organizam imaće špargla, gorko zeleno povrće, artičoke, jagode, avokado, kao i namirnice bogate vitaminom C, poput agruma, raznih salata od voća i povrća, dodaje.

“Bijeli pirinač i tjesteninu zamijenite smeđom rižom, heljdom, jer cjelovite žitarice daju puno energije, a neće izazvati brzi rast šećera u krvi i nagli pad, odnosno nove faze umora”, savjetuje Sandra Marić Bulat.

Važan je san
Da biste bili fit, važno je osigurati organizmu sedam do osam sati kvalitetnog sna, ali i buditi se brzo i poletno. Čim ustanete pdoignite roletne. Svjetlo podiže nivo hormona koji djeluju stimulirajuće i podižu energiju, kao što su serotonin, kortizol i adrenalin. Ujedno, time se zaustavlja proizvodnja melatonina koji nas uspavljuje. Dodatno, brzom razbuđivanju pomoći će i jutarnje vježbanje, odnosno rastezanje.

Ne zaboravite na vodu
Voda je najbolji čistač organizma i na proljeće treba da obratite pažnju da je pijete dovoljno. Pijte najmanje dvije litre vode na dan, kako bi se štetne materije pojačano izlučivale mokrenjem i znojenjem. Čašu obične vode možete da zamijenite i nekim biljnim čajem, ili limunadom, ali izbjegavajte kupovne sokove bogate šećerom, kofein i pretjerivanje u alkoholu.

Popodnevna dremka
Obezbijedite tijelu kratki predah poslije ručka. Dovoljno je 20-ak minuta do pola sata popodnevne dremke. Ako ste na poslu, iskoristite to vrijeme da izađete iz zgrade i prošetate ili jednostavno napravite pauzu.

Nastavi čitati

Zdravlje

ZNATE LI IH PREPOZNATI? Ovo su simptomi trovanja kofeinom

Bez kafe mnogi ne mogu zamisliti početak dana, ali prekoračenje količine unosa kofeina može dovesti do štetnih učinaka, kao što su nervoza i ubrzan rad srca.

U teškim slučajevima prekomjerna konzumacija kofeina može dovesti do stanja poznatog kao trovanje kofeinom ili predoziranje.

Kada dolazi do trovanja kofeinom?

Trovanje kofeinom događa se kada je u organizmu pretjerano visok nivo kofeina, što se manifestuje nizom neugodnih i potencijalno opasnih simptoma, uključujući poteškoće s disanjem i napade. Bilo je slučajeva u kojima su ljudi umrli od posljedica trovanja kofeinom.

Simptomi trovanja kofeinom

Trovanje kofeinom nadilazi tipičnu glavobolju izazvanu kofeinom, koja se javlja kada pretjeramo s kafom i popijemo koju šoljicu više. Preporuka za zdrave odrasle osobe je ne unositi više od 400 miligrama kofeina dnevno, što je otprilike četiri do pet šoljica kafe.

Konzumacija nešto veća od ove granice može dovesti do simptoma poput tjeskobe i razdražljivosti, prema dijetetičarki Erin Palinski Vejd, prenosi B92.

Međutim, ozbiljniji učinci povezani s trovanjem kofeinom obično se javljaju kada pojedinac konzumira oko 1200 miligrama kofeina, što je ekvivalentno približno 12 šoljica kafe. Neurološki simptomi, kao što su teskoba, halucinacije, migrene, cerebralno oticanje i napadi, dokumentovani su u slučajevima trovanja kofeinom. Komplikacija je i otežano disanje.

Iako rijetko, trovanje kofeinom potencijalno može biti kobno; većina prijavljenih smrtnih slučajeva povezana je s pijenjem tableta s velikim dozama kofeina.

Nastavi čitati

Zdravlje

EU ZABRANJUJE CRNE PLOMBE: Evo od kada više zubari neće moći da ih koriste

EU od 1. januara 2025. godine zabranjuje crne ili amalgamske plombe.

Savjet Evropske unije i Evropski parlament donijeli su odluku o zabrani amalgamskih zubnih plombi koje sadrže živu, a koja će stupiti na snagu 1. januara 2025. godine. Srebrne ili amalgamske plombe decenijama su bile osnovne u liječenju karijesa, prenosi Juro vikli njuz i dodaje da su se za izradu istih koristili su se metali poput srebra, kalaja, bakra i žive.

Stomatolog iz Madrida Lorena Trinidad kaže da je upravo živa glavni sastojak plombe koji izaziva zabrinutost, jer iako se radi o malim količinama, ona se vremenom nakuplja u tijelu, posebno u tkivima kao što su mozak i bubrezi.

Od 2018. godine zabranjeno je da se amalgamske plombe koriste za liječenje zuba djece mlađe od 18. godina i trudnica. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji živa je jedan od 10 proizvoda ili grupa hemijskih proizvoda koji predstavljaju posebne probleme po javno zdravlje, zbog čega su preporučene bezbjednije alternative, prenosi Politika pisanje Tanjuga.

Nastavi čitati

Aktuelno