Istraživanja rijetkih grupa krvi donose nova, iznenađujuća otkrića – “hibridnu” krv.

Otkrivena rijetka krvna grupa koja se zove hibridna krv

Naučnici iz Tajlanda identifikovali su novu, izuzetno rijetku mutaciju u fenotipu krvi B(A). Ovo otkriće baca novo svjetlo na raznolikost ljudske krvi i može da ima veliki značaj za medicinu, posebno u kontekstu transfuzija, piše SicenceAlert. Nova mutacija u fenotipu B(A) – šta su otkrili naučnici?

Istraživački tim, pod vođstvom hematološkinje Džanejire Kitivorapart sa Univerziteta Mahidol u Tajlandu, analizirao je više od 544.000 uzoraka krvi, prikupljenih u bolnici “Siriraj” tokom osam godina. Među njima su otkrili tri slučaja, do sada nikad viđene, mutacije u fenotipu B(A). Ovo je izuzetno rijetko. Procjenjuje se da se pojavljuje kod jedne osobe na 180.000, što je samo 0,00055 odsto populacije. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Transfusion and Apheresis Science u junu 2025. godine.

Fenotip B(A) je posebna varijanta krvne grupe B, koja poseduje mutacije zbog kojih pokazuje malu aktivnost karakterističnu za antigen A. Ova neobična osobina može da izazove poteškoće u određivanju krvne grupe tokom standardnih testiranja.

Zašto je krvna grupa toliko važna?

Ljudska krv dijeli se na osam glavnih grupa, na osnovu prisustva antigena (šećernih molekula) i proteina na površini crvenih krvnih zrnaca. Te grupe – A, B, AB i O – dodatno se označavaju Rezus faktorom (+ ili -). Svaka krvna grupa je jedinstveni molekularni marker koji organizam prepoznaje kao “svoj”. Kod transfuzija, pogrešno uparivanje može da izazove snažnu imunološku reakciju, koja može da bude smrtonosna.

Ipak, ljudska krv je mnogo raznovrsnija nego što osnovna podjela sugeriše. Otkrića novih varijanti, poput fenotipa B(A), otkrivaju koliko je sistem kompleksan i zašto su precizna istraživanja toliko važna.

Razlike u sistemu ABO – šta to znači za pacijente?
Tokom istraživanja, naučnici su naišli na 198 slučajeva razlika u ABO sistemu. To znači da rezultati testiranja eritrocita i krvne plazme iz iste epruvete nisu bili usklađeni. Takve situacije mogu da dovedu do kašnjenja u liječenju, jer ljekari moraju potpuno sigurno da utvrde stvarnu krvnu grupu pacijenta. Među tim slučajevima identifikovana je samo jedna osoba sa fenotipom B(A).

Studija je pokazala da su ABO razlike mnogo češće kod pacijenata nego kod davalaca krvi, vjerovatno zato što ozbiljne bolesti povećavaju rizik od neobičnih ponašanja krvnih ćelija.

Nova genetska otkrića

U analizi mutacija u genu ABO, koji kodira enzim zadužen za dodavanje šećera ćelijama krvi, naučnici su otkrili četiri nove mutacije. Upravo te promene čine da krv tehnički pripada grupi B, ali istovremeno pokazuje slabu aktivnost antigena A. Takve nijanse mogu da zbune standardne testove krvne grupe.

Naučnici vjeruju da ovi rezultati ukazuju na postojanje još drugih, jednako retkih i teško uočljivih krvnih varijanti u populaciji. To dodatno naglašava važnost naprednih genetskih testova koji mogu da pomognu u jasnom određivanju krvne grupe kad standardni rezultati odstupaju.

Novi izazovi za medicinu

Otkriće fenotipa B(A) još je jedan korak u proučavanju raznolikosti ljudske krvi. Stručnjaci naglašavaju da su potrebna nova istraživanja kako bi se bolje razumjele strukturalne i funkcionalne posljedice ovakvih mutacija. To bi moglo da doprinese razvoju preciznijih dijagnostičkih metoda i unapređenju bezbjednosti transfuzija.

Ne samo B(A) – druge rijetke krvne grupe

Ovo nije prvi put da naučnici otkrivaju nove krvne grupe. U 2024. godini, rešena je 50-godišnja misterija identifikovanjem potpuno novog krvnog sistema, na osnovu uzorka uzetog od trudnice još 1972. godine. Ove godine, francuski naučnici otkrili su krvnu grupu “Gvada negativna”, za koju se vjeruje da postoji kod samo jedne osobe na svijetu.

Takva otkrića pokazuju da ljudska krv krije još mnogo tajni. Zahvaljujući savremenim tehnologijama i naprednoj genetici, možemo je sve bolje razumjeti, što će u budućnosti doprineti boljoj medicinskoj nezi širom svijeta.

“U društvu je slađe” je izreka koju često čujemo, a savremena istraživanja potvrđuju i kroz prizmu zdravlja starijih. Naime, obroci sa bakom i dekom, ne samo da čine jelo prijatnijim, nego im produžavaju život, govore istraživanja.

Kad god ste u prilici, ručajte ili večerajte sa svojim babama i dekom, jer ovaj ritual ima velike koristi za njih. Naučnici su sproveli obiman pregled, analizirajući podatke iz 24 studije sa više od 80.000 osoba starosti od 65 godina i više i ispitali su kako navika samostalnog obedovanja utiče na zdravlje starijih osoba. Ispostavilo se da su oni koji su češće ručali sami značajno lošije prolazili u odnosu na one koji su jeli u porodičnom društvu.

Tri negativne strane jela u samoći:
Oskudna ishrana

Samci jedu znatno manje voća, povrća i mesa. Uopšteno, njihova ishrana je manje raznovrsna – i ovdje problem nije samo u novcu, često jednostavno ne žele da se trude u kuhinji “samo za sebe”.

Povećan rizik od gubitka težine

Kod osoba koje obeduju same, češće se javlja nepredviđeni gubitak težine i znaci sarkopenije (starosnog smanjenja mišićne mase), što direktno vodi ka slabosti i povećava rizik od padova.

Manje uživanja u obroku

Bez društva i najslađe jelo djeluje manje privlačno, što smanjuje apetit. A bez radosti od jela, smanjuje se i njegova korist za organizam.

Takođe, i ruski stručnjak, endokrinolog Zuhra Pavlova preporučuje da češće posjećujemo bake i deke na ručku, jer će im tako zdravlje biti bolje. Prisustvo druge osobe za stolom povećava zadovoljstvo obrokom i motiviše da se biraju zdravije i kvalitetnije namirnice.
Ona savjetuje da ne odlažemo brigu o svojim bližnjima:

“Odmah pozovite roditelje ili starije rođake i obavijestite ih da ćete danas svratiti na ručak ili večeru”.

Svakako treba imati na umu da posjete i zajednička jela treba da budu redovna. Savjetuje se da umjesto formalnog čaja, isplaniramo zajednički ručak ili večeru. Poželjno je da spremimo jela ili ih pripremimo zajedno. Zajednička priprema i obrok dvostruko obogaćuju društveni kontakt i zdravlje.

Bitne su i porodične večere, odnosno uspostaviti tradiciju da se barem jednom nedeljno okupimo zajedno, obavezno uključujući starije članove porodice. Ovo ne samo da podržava njihovo zdravlje, već i jača porodične veze.

Takođe, ako su stariji rođaci aktivni, treba im predložiti da se dogovore sa prijateljima ili komšijama o zajedničkim obrocima. Ovo može postati lijep povod za redovna druženja.

Pitati više od “Kakvo je zdravlje” – uključiti u razgovor i pitanja o tome kako protiču obroci. Ovo pomaže da se na vrijeme uoče potencijalni zdravstveni problemi.

“Ponekad najjednostavniji način da se podrži zdravlje bližnjih jeste jednostavno da sjednemo sa njima za stolom. Takvi mali rituali čine život kvalitetnijim”, smatra Zuhra Pavlova, a piše Komsomoljska pravda.

Ministarstvo zdravlja Rusije izdalo je odobrenja za kliničku upotrebu mRNK vakcine za liječenje melanoma i peptidne vakcine za maligne tumore, izjavio je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško.

“Ministarstvo zdravlja je danas izdalo odobrenja za kliničku upotrebu dva pojedinačna biotehnološka lijeka. To su lijekovi protiv raka nove generacije, terapeutska vakcina zasnovana na iRNK i peptidna vakcina”, rekao je Muraško, prenosi RIA Novosti. Prema njegovim riječima, ovo je samo početak primjene inovativnog pristupa liječenju, tako da naučnici tek treba da procijene efikasnost i bezbjednost ovog tretmana. “Jasno je da u ovoj početnoj fazi ne govorimo o masovnoj upotrebi. Želio bih da istaknem da ova tehnologija nije `panaceja`, već samo jedna od metoda liječenja koje trenutno razvijamo i primjenjujemo”, izjavio je Muraško.

Sredinom oktobra, ruski naučnici predstavili su srpskim stručnjacima najnoviju mRNK vakcinu protiv raka.

Riječ je o državnom projektu od nacionalnog značaja koji se realizuje pod direktnim pokroviteljstvom ruskog predsjednika Vladimira Putina.