Zamislite da u jednoj zemlji, koliko god mala ili velika bila, u jednom danu bude rođeno tek 5 beba. Da. Slovom i brojem – 5.

Ova, množemo slobodno reći, šokantna brojka dobijena je iz nekoliko porodilišta u Srpskoj. Rođene su 2 djevojčice i 3 dječaka. Najviše beba, uglavnom, bude rođeno u Banjaluci. Ali, isto tako često pročitamo da porodica nije bilo u Trebinju, Nevesinju, Foči, Doboju…

Na žalost, ovako male brojke su svakodnevica i realnost. I postaju norma. I uklapaju se u mnogo širu, dugoročniju i krajnje zabrinjavajuću sliku. Srpska izumire.

Povremeno se pojavi vijest o „baby boom“ kada se u jednom danu rodi 20, 30 ili 46 beba i tada kao da se na trenutak probudi nada. Ali to su, nažalost, izuzeci koji potvrđuju pravilo.

Demografska slika Republike Srpske za drugo tromjesečje ove godine više nije samo razlog za zabrinutost, već je alarm na najvišem nivou.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u tom periodu registrovano je samo 1.812 živorođenih beba, što je pad od 5,2% u odnosu na isti period prethodne godine.

Istovremeno, broj umrlih porastao je na 3.394, što je povećanje od 6,6%. Dakle, broj umrlih je gotovo duplo veći od broja rođenih.

Za 6 mjeseci ove godine u Srpskoj je rođeno 3.618 beba, a umrlo je 7.429 njenih građana.

Statistika pokazuje da smo za samo deceniju, na razlici broja rođenih i umrlih izgubili oko 70.000 ljudi.

Ovaj demografski pad posljedica je više faktora, od masovnog iseljavanja mladih, nezaposlenosti, nesigurnosti u budućnost, prekuspog života.

I nije ovo samo suva statistika, ovo su brojevi koji pokazuju da kao narod nestajemo. Jer, Srpska je prošle godine prvi put pala na ispod milion stanovnika. U tišini. Bez suštinske reakcije.

Postoji izreka da “riječ može i da rani i da izliječi”. Sutra, 23. oktobra, pravoslavni vjernici obilježavaju praznik Svetog apostola Jakova, brata Gospodnjeg – sveca koji je životom i mučeničkom smrću pokazao koliko je snaga vjere jača od svake ljudske riječi.

Na ovaj dan, prema narodnom vjerovanju, žene posebno treba da se prisjete važnosti praštanja i smirenosti, a običaj nalaže – umjesto praznih riječi, da u tišini učine nešto dobro.

Ko je bio Sveti Jakov, brat Gospodnji
Sveti apostol Jakov bio je prvi episkop Jerusalima i jedan od onih koji su neposredno svjedočili o Hristovom vaskrsenju.

Zvali su ga “bratom Gospodnjim” jer je bio sin pravednog Josifa, iz prvog braka, a vremenom je postao stub prve hrišćanske zajednice.

Njegova Poslanica Jakovljeva i danas se čita kao jedan od najvažnijih tekstova o vjeri i djelu – jer Jakov je govorio da vjera bez djela ne vrijedi ništa.

Stradao je zbog svoje postojanosti: odbio je da se odrekne Hrista, bio bačen sa hrama i kamenovan. Predanje kaže da je umro moleći se za svoje mučitelje, izgovarajući posljednje riječi: “Gospode, oprosti im, jer ne znaju šta čine.”

Običaji na Jakovdan: Praštanje i čuvanje jezika
U srpskom narodu, Jakovdan je poznat kao dan kada se “prašta zlim jezicima”.

Vjernici vjeruju da je upravo tog dana potrebno oproštanjem očistiti dušu od klevete i ogovaranja, jer svaka izgovorena riječ nosi težinu.

Žene su, prema starom običaju, u ranu zoru prale lice hladnom vodom — ne “da otjeraju duhove”, kako to često netačno pišu portali, već da simbolično “operu sve što su rekle ili čule što ne priliči”, da u novi dan uđu s čistim mislima.

Takođe, običaj je da se u kući ne raspravlja, da se govori blago i da se pomiri s onima s kojima ste u svađi. Vjeruje se da svaka riječ izgovorena s ljutnjom na ovaj dan može donijeti nemir koji traje cijele zime.

Stigli smo do oktobra, a meteorolozi nerijetko spominju pad temperatura što obično vozačima znaci: promjena guma.

Vulkanizerski servisi u Banjaluci već rade punom parom. Redovi automobila, nervozni vozači i telefoni koji ne prestaju zvoniti, sve to znači da je sezona zamjene ljetnih guma zimskim u punom jeku.

Mišo Pavlić, radnik u jednom od banjalučkih vulkanizerskih servisa, kaže da su gužve već počele i da mušterije dolaze od ranog jutra, prenosi Srpskainfo.

– Gužve su krenule, pa molimo mušterije za razumijevanje- poručuje Pavlić, dodajući da su cijene za ovu sezonu ostale razumne i u okvirima prošlogodišnjih.

Prema njegovim riječima, montaža i balansiranje guma za veličine 13 i 14 cola koštaju 12 KM po točku, dok se 15ke i 16ke naplaćuju po 14 KM. Cijena raste s veličinom felge – 17 cola 16 KM, 18 cola 17 KM, a za one 21-23 colla platićete 30 KM po točku.

Ako je u pitanju samo zamjena bez balansa, cijene se kreću od 7 DO 10 KM po točku, u zavisnosti od veličine gume.

Iako većina vozača čeka kraj oktobra da zamijeni gume, Pavlić savjetuje da to urade ranije kako bi izbjegli nervozu i gužve.

– Najgore je kad svi navale pred prvi snijeg, tad se čeka i po nekoliko sati– podsjeća Pavlić.

Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja nalaže da zimske gume moraju biti postavljene najkasnije od 1. novembra, što znači da je pravo vrijeme da se termini zakazuju već sada.

Srpskainfo