Ukrajina će danas dobiti prvu novu premijerku otkako je počeo rat, dok predsjednik Volodimir Zelenski pokušava obuzdati neuređenu potrošnju na odbranu i istovremeno pridobiti američkog predsjednika Donalda Trampa i domaću javnost umornu od rata.

Nova čelnica vlade biće 39-godišnja Julija Sviridenko, jedina kandidatkinja za tu funkciju. Očekuje se da će voditi rekonstruisanu vladu kojoj će ključna zadaća biti razvoj domaće vojne industrije i oživljavanje privrede koja opstaje zahvaljujući zapadnim zajmovima.

Odluka Zelenskog o izboru mlade ekonomistkinje dobro poznate u Vašingtonu pokazuje koliko mu je važno da popravi odnose sa administracijom predsjednika SAD nakon neuspješne posjete Bijeloj kući u februaru, prenosi Index.hr.

Odlazeći premijer Denis Šmihal trebao bi, prema najavama, preuzeti dužnost ministra odbrane – potez koji pokazuje koliko je Kijevu sada važno jačanje kapaciteta odbrambene industrije kao ključne odbrane od Rusije.

No, budući da se Zelenski i dalje oslanja na mali krug bliskih saradnika za najopsežniju rekonstrukciju vlade od početka rata, dio Ukrajinaca mogao bi biti razočaran izostankom šire promjene kadrova.

Za razliku od Šmihala, Sviridenko ima znatno prepoznatljiviji javni profil i već je imala važnu ulogu u jačanju veza sa Sjedinjenim Državama. Bila je i jedna od glavnih pregovaračica pri sklapanju sporazuma kojim Vašington dobija povlašteni pristup velikim dijelovima ukrajinskog rudnog bogatstva.

“Njena nominacija Vašingtonu šalje poruku da Kijev stavlja odnos sa SAD na vrh prioriteta”, rekao je politički analitičar Mikola Davidjuk za Reuters.

“Za nas to partnerstvo nije samo finansijsko, nego se temelji na vrijednostima, zajedničkim projektima i uopšteno zajedničkom napretku”, dodao je, komentarišući logiku izbora.

Šmihal (49) je bio najdugovječniji ukrajinski premijer. Premda prelazak na mjesto ministra odbrane formalno izgleda kao degradacija, time Zelenski dobija iskusnog tehnokratskog ekonomiste na čelu resora koji upravlja najvećim dijelom državnih finansija.

Za odbranu je u budžetu za 2025. predviđeno 2.23 biliona hrivnji (53.2 milijarde dolara), što čini otprilike 26% BDP-a. Ministarstvo je dosad bilo na meti javnih kritika zbog loše organizacije i problema s nabavkom dok se Ukrajina bori protiv brojnije i bolje opremljene ruske vojske, prenosi Index.hr.

“Ovo je ministarstvo koje praktično od početka rata pati od manjka sistemskog upravljanja”, rekao je Hlib Višlinski, director Centra za ekonomsku strategiju iz Kijeva. Nazvao je Šmihalovu nominaciju “izuzetno dobrim potezom”.

S ekonomske strane, Ukrajinu čeka težak zadatak pronalaska sredstava za pokrivanje sve većeg pbudžetskog deficita, naročitou svjetlu očekivanog pada strane pomoći, dok izdaci za obranu nastavljaju rasti.

Zvaničnici procjenjuju da će Ukrajini u 2026. trebati oko 40 milijardi dolara međunarodnog finansiranja, uz mogući manjak od oko 19 milijardi.

Kako rat traje, održavanje stabilnosti sve je teže, a situaciju dodatno otežava manjak sposobnih ljudi u vlasti, upozorava opozicioni poslanik Andrij Osadčuk.

“Zelenskom i njegovoj koaliciji sve je teže privući nove, sposobne ljude na ministarske funkcije”, rekao je Osadčuk iz stranke Holos. Upozorava da bi to moglo dovesti do “stagnacije” u izvršnoj vlasti.

Najmanje 50 ljudi poginulo je u požaru u hipermarketu u gradu Kutu u istočnom Iraku, javio je Rojters.

Požar je zahvatio petospratnicu u kojoj se nalazi tržni centar, a video-snimci na društvenim mrežama prikazuju vatrogasce koji pokušavaju da obuzdaju plamen, naveo je Rojters pozivajući se na državnu agenciju INA.

Protiv vlasnika zgrade i tržnog centra podignuta je optužnica.

Nije poznato šta je izazvalo požar, a guverner provincije Vasit, u kojoj se nalazi grad Kut, istakao je da će prvi rezultati istrage biti poznati u narednih 48 časova.

#BREAKING Fifty people were killed in a massive fire in a hypermarket in al-Kut city in eastern Iraq
pic.twitter.com/3r2d3Gx9Cv

— Guy Elster גיא אלסטר (@guyelster) July 17, 2025

Evropska komisija predstavila je nacrt budžeta Evropske unije od dva biliona evra za period od 2028. do 2034. godine. Prijedlog, koji još mora da odobre sve članice EU i Evropski parlament, predviđa rekordna ulaganja.

Evropska komisija predstavila je danas plan budžeta Evropske unije koji iznosi dva biliona evra za narednih sedam godina, izjavio je danas komesar EU za budžet Pjotr Serafin. Budžet obuhvata period od 2028. do 2034, i potrebno je da nacrt odobri svih 27 zemalja članica kao i Evropski parlament kako bi bio usvojen.

”Ovo je budžet za današnju realnost, kao i za izazove sutrašnjice. Nastavljamo rad sa Evropskim parlamentom, zemljama članicama i preduzetnicima”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Ona je istakla da budžet predviđa nastavak doprinosa zemalja članica bloku, dodajući da je budžet za pitanja migracija i upravljanja granicama utrostručen. Predsjednica EK podvukla je da svako finansiranje EU poštuje vladavinu prava.

“Nacrt budžeta po prvi put daje zemljama članicama mogućnost da investiraju unutar EU do ukupne vrijednosti investicija do 150 milijardi evra”, rekla je fon der Lajen, prenijeli su strani mediji.