Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je na Međunarodnom sastanku visokih predstavnika zaduženih za pitanja bezbjednosti u Sankt Peterburgu da su Republika Srpska i Srbija stalne mete specijalnog hibridnog rata Zapada predviđenog SAD s ciljem da porobe i ukinu cijeli srpski narod.

Dodik je istakao da je jedan od prioritetnih zadataka u procesu formiranja policentričnog svjetskog projekta izgradnja novih okvira za međunarodnu i državnu informacionu bezbjednost.

“Republika Srpska prepoznaje važnost tih procesa i spremna je da sve naučene lekcije i kapacitete stavi na raspolagenje partnerima”, istakao je Dodik koji se prvi obratio na Sastanku o bezbjednosti u okviru prve plenarne sjednice “Obezbjeđenje informacione bezbjednosti u uslovima formiranja policentričnog svjetskog poretka: izazovi i mogućnosti”.

On je napomenuo da će to imati direktan uticaj na djecu, stanovništvo privredne subjekte, kritične infrastrukture i same države.

Dodik je istakao da je digitalizacija donijela osjetljivost institucija na ugrožavanje njihovih vitalnih funkcija, te dovelo do nove realnosti zbog čega bi trebalo razmotriti osnovne grupe problema.

On je naveo da je ukazao na primjetan trend upotrebe internet platformi onih država u kojima su njihova sjedišta, istakavši da su globalni servisi Gugl, Amazon, Majkrosoft, Tviter, Instagram ekpresno stavljeni u službu hibridnog rata.

“Ponašanje ovih globalnih prižaoca usluga krši zakone država ne pružajući ni osnovno objašnjenje”, istakao je Dodik, prenosi Srna.

Dodik je istakao da se Republika Srpska i Srbija direktno suočavaju s tim problemom, pojasnivši sa Srbiji otimaju teritoriju Kosova i Metohije, a Republici Srpskoj ustavna prava. Prethodno su to radili sa NATO bombama sa osiromašenim uranijumom, a danas je to vidljivo zloupotrebnom ovih globalnih platformi pogotovo u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini gdje se ove platforme koriste protiv Rusije”, istakao je Dodik.

On je naveo da su registri sa sjedištem u SAD ukinuli domene Vlade Srpske i predsjendika Srpske.

“Odogovor na ovaj izazov leži upravo u policentričnoj organizaciji ‘DNS’ klastera koji će kroz međudržavnu saradnju obezbjediti neprekidnost pristupa internetu”, rekao je Dodik.

Sjednicom na kojoj se obratio Dodik predsjedava sekretar Savjeta Bezbjednosti Ruske Federacije Nikolaj Patrušev.

Sa Dodikom na sjednici je i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir.

Međunarodnom sastanku prisustvuju i senator Republike Srpske Aleksandar Vulin i ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić.

Šef Kluba poslanika SDS Vukota Govedarica i poslanik ove stranke u NSRS Dragomir Vasić postigli su dogovor sa predstavnicima Vlade RS da se kroz izmjene Zakona o obligacionim odnosima RS omogući radnicima SDS-a, stranke koja je na američkoj crnoj listi, da primaju platu.

Radi se o 33 radnika od kojih je dio na ugovoru na neodređeno, dok je dio angažovan na privremenim i povremenim poslovima.

Iako oni lično nisu na crnoj listi, zbog sankcija uvedenih SDS-u, nisu u mogućnosti da preko domaćih banaka prime platu.

NSRS je prošle sedmice usvojila izmjene Zakona o radu RS kojim je omogućeno da se funkcionerima iz RS, koji su takođe pod američkim sankcijama, plate isplaćuju “u koverti”, međutim ovim izmjenama nije bilo moguće obuhvatiti radnike SDS-a.

“Ovo nije najbolje rješenje, najbolje bi bilo da SDS nije došao u ovu situaciju, ali je u ovom momentu jedino moguće rješenje. Mi ćemo se danas pismenim putem obratiti Predsjedništvu SDS-a o tome šta smo dogovorili i naredni korak je na predsjedniku i Predsjedništvu stranke da usaglase sa nadležnim Ministarstvom uprave i lokalne samouprave RS jer SDS prima novac iz budžeta RS. U narednim danima biće definisani tehnički detalji”, kazao je Govedarica.

SDS je na američkoj crnoj listi oko 20 godina, a aktuelni poslanik SDS-a u NSRS Dragomir Vasić od jula 2003. godine zbog sankcija nema tekući račun u banci.

(Mondo)

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini od strane Centralne izborne komisije BiH biće raspisani najkasnije do 6. maja, međutim, zbog nekoliko izbornih zakona koji su u proceduri, javnost je sluđena i ne zna ko će i na koji način organizovati i sprovesti izbore.

Trenutno, formalno-pravno, na snazi je Izborni zakon BiH, koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, međutim, u opticaju su još tri izborna zakona, što svakako komplikuje situaciju, posebno biračima.

Osim “Šmitovog izbornog zakona”, Izborni zakon Republike Srpske usvojila je i Narodna skupština Republike Srpske, međutim on još nije stupio na snagu, a u proceduri su i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložila SDA i koje su usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali nisu prošle Dom naroda, jer su delegati Kluba Bošnjaka napustili sjednicu.

Dodatnu pometnju u sve izazvao je i Savjet ministara BiH, koji je u ponedjeljak nakon sjednice saopštio da je utvrdio mišljenje Ministarstva pravde koje će dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Danijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra, Šerif Špago i Midhat Čaušević. Uz sve to Savjet ministara BiH saopštio je da Ministarstvo pravde smatra da bi predlagač izmjena i dopuna Izbornog zakona trebalo da bude Savjet ministara BIH koji ima stručne kapacitete za pripremu, tako i za koordinaciju sa drugim institucijama i tijelima, što je ključno za osiguranje usklađenosti predloženih izmjena s ostalim pravnim i regulatornim okvirom zemlje. U suštini, Savjet ministara BiH tek sada je dao mišljenje za izborni zakon koji je predložila SDA, koji je prošao Predstavnički dom i o kojem tek treba da odlučuje Dom naroda, i ključno pitanje u svemu je šta u slučaju da Dom naroda usvoji te izmjene, jer koji će se onda izborni zakon BiH izmijeniti, s obzirom na to da je, kao što smo već naveli, formalno-pravno na snazi onaj koji je nametnuo Šmit, a u Predstavničkom domu su usvojene dopune Izbornog zakona koje su bile na snazi prije Šmitovog nametnutog Izbornog zakona.

Pored svega toga, i izborni zakon koji usaglašava radna grupa sastavljena od predstavnika partija na vlasti, takođe je u završnoj fazi izrade, i za razliku od prethodna tri, ovaj još nije ni u kakvoj zvaničnoj proceduri.

Dodatnu zabunu u sve unosi i to što je Vlada Republike Srpske pozvala članove izbornih komisija da podnesu ostavke, a sa druge strane, te članove treba da razriješi Centralna izborna komisija BiH, koja po Izbornom zakonu koji je nametnuo Šmit, treba da izabere oko 5.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora, a taj posao do sada su radile lokalne izborne komisije. Istovremeno, vlasti u Republici Srpskoj u nekoliko navrata govorile su da će izbore u Republici Srpskoj sprovoditi Republička izborna komisija, a ne Centralna izborna komisija, kojoj će, kako je rekao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, biti zabranjen pristup lokacijama na kojima će se glasati.

“Kako će se sprovoditi i ko će sprovoditi izbore, to samo vrh politike zna i niko drugi. Najbolje bi bilo da parlament BiH donese neki izborni zakon i da on stupi na snagu prije 5. maja kako bi se mogli raspisati izbori. Koliko je to realno? Realno je ukoliko pristanu svi, ali Bošnjacima ovo odgovara da stranci rade”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci, dodajući da je na “terenu pometnja”.