Connect with us

Svijet

“NE TREBA NAM POVRATAK U DEVEDESETE”: Blinken i Šalenberg razgovarali o evropskom putu BiH

Američki državni sekretar Entoni Blinken i austrijski kancelar Aleksander Šalenberg razgovarali su juče u Beču o aktuelnim gorućim temama u svijetu, sa bliskoistočnim sukobom na vrhu dnevnog reda.

Tokom sastanka dotakli su se evropskog puta Bosne i Hercegovine, a američki sekretar imao je i poruku za BiH lidere.

Obraćajući se konferenciji za medije, Šalenberg je podsjetio na predstojeće zasjedanje Evropskog savjeta i potencijalno donošenje odluke koja se odnosi na otvaranje pristupnih pregovora između BiH i Evropske unije. Istakao je važnost ovog trenutka.

– I još uvijek postoje vrlo snažni zagovornici ovog koraka jer s obzirom na – moglo bi se reći vatreni krug koji okružuje Evropu, moramo se pobrinuti da se naše neposredno susjedstvo stabilizuje. A u politici nema vakuuma. Dakle, ili ćemo uspjeti izvoziti svoj model života, našu stabilnost, našu sigurnost, ili rizikujemo da se suočimo s rastućom nesigurnošću i nestabilnošću – naglasio je austrijski kancelar.

Za regiju Zapadnog Balkana je kazao da je “bliska našim srcima”, te je istakao posvećenost i Austrije i SAD evropskoj budućnosti regije.

Blinken je pohvalio liderstvo Austrije kao i lični angažman austrijskog kancelara kada je u pitanju saradnja na ključnim regionalnim prioritetima, posebno na Zapadnom Balkanu.

– Radi se o nečemu što je blisko i drago našim srcima, a posebno predsjedniku Bajdenu, jer za predsjednika i za mene – kada sam počeo 1990-ih, veliki dio fokusa svijeta bio je na Balkanu, na Bosni, na Kosovu – podsjetio je.

Američki visoki zvaničnik se u obraćanju medijima referirao i na prošlost regije, kazavši kako to “nikom ne treba”.

I jedna stvar koja nam ne treba, koju Evropa ne treba, a posebno ljudi na Zapadnom Balkanu ne trebaju je trenutak ‘povratka u budućnost’, gdje bismo se našli u 1990-ima. I zahvaljujući angažmanu Austrije, vodstvu Austrije, mi se odlučno krećemo u drugom smjeru, pozitivnom smjeru, smjeru u kojem je zapadni Balkan istinski integrisan s Evropom. Dijelimo cilj demokratske, prosperitetne, mirne regije integrisane s ostatkom Evrope – podvukao je.

Što se tiče evropskog puta BiH, naglasio je snažnu podršku SAD, ali i uputio poruku liderima u zemlji.

– Preporuka Evropske komisije za otvaranje pristupnih razgovora i pregovora s Bosnom i Hercegovinom je nešto što je vrlo dobrodošlo. U potpunosti podržavamo evroatlantski put zemlje, pa tako ka Evropskoj uniji. Takođe, ohrabrujemo lidere u Bosni i Hercegovini da prevaziđu prošle podjele i nastave s reformama, reformama koje su neophodne za kretanje putem prema EU. I tu su nam zaista koristile spoznaje ministra vanjskih poslova, ne samo njegova nedavna posjeta nego sav njegov angažman – dodao je Blinken, govoreći o nedavnoj posjeti austrijskog kancelara BiH, piše N1.

Na kraju je rekao kako će SAD i Austrija nastaviti snažno partnerstvo, posebno kroz program ‘Glasovi u nastajanju’, u naporima da osiguraju da se čuje glas nove generacije i regije, “jer je to glas za mir, sigurnost stabilnost, prilike, a to dolazi s putem prema Evropskoj uniji”.

Related Topics:

Svijet

ORBAN POKAZAO ŠTA JE PRIJATELJSTVO “Ako Budimpešta ima naftu i gas, IMAĆE I SRBIJA”

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da će Mađarska podijeliti sa Srbijom gas i naftu.

“Mađarska nema velike rezerve nafte ili gasa, tako da je obezbjeđivanje stalnog uvoza suštinski značajno. Dobili smo izuzeće od američkih sankcija i radimo na tome da ruska nafta i gas nastave da stižu”, istakao je Orban.

Što god ima Mađarska, navodi Orban, podijeliće sa Srbijom.

“Možete da računate na nas, drage komšije”, objavio je Orban na “Iksu”.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Aktuelno