Connect with us

Svijet

“NE TREBA NAM POVRATAK U DEVEDESETE”: Blinken i Šalenberg razgovarali o evropskom putu BiH

Američki državni sekretar Entoni Blinken i austrijski kancelar Aleksander Šalenberg razgovarali su juče u Beču o aktuelnim gorućim temama u svijetu, sa bliskoistočnim sukobom na vrhu dnevnog reda.

Tokom sastanka dotakli su se evropskog puta Bosne i Hercegovine, a američki sekretar imao je i poruku za BiH lidere.

Obraćajući se konferenciji za medije, Šalenberg je podsjetio na predstojeće zasjedanje Evropskog savjeta i potencijalno donošenje odluke koja se odnosi na otvaranje pristupnih pregovora između BiH i Evropske unije. Istakao je važnost ovog trenutka.

– I još uvijek postoje vrlo snažni zagovornici ovog koraka jer s obzirom na – moglo bi se reći vatreni krug koji okružuje Evropu, moramo se pobrinuti da se naše neposredno susjedstvo stabilizuje. A u politici nema vakuuma. Dakle, ili ćemo uspjeti izvoziti svoj model života, našu stabilnost, našu sigurnost, ili rizikujemo da se suočimo s rastućom nesigurnošću i nestabilnošću – naglasio je austrijski kancelar.

Za regiju Zapadnog Balkana je kazao da je “bliska našim srcima”, te je istakao posvećenost i Austrije i SAD evropskoj budućnosti regije.

Blinken je pohvalio liderstvo Austrije kao i lični angažman austrijskog kancelara kada je u pitanju saradnja na ključnim regionalnim prioritetima, posebno na Zapadnom Balkanu.

– Radi se o nečemu što je blisko i drago našim srcima, a posebno predsjedniku Bajdenu, jer za predsjednika i za mene – kada sam počeo 1990-ih, veliki dio fokusa svijeta bio je na Balkanu, na Bosni, na Kosovu – podsjetio je.

Američki visoki zvaničnik se u obraćanju medijima referirao i na prošlost regije, kazavši kako to “nikom ne treba”.

I jedna stvar koja nam ne treba, koju Evropa ne treba, a posebno ljudi na Zapadnom Balkanu ne trebaju je trenutak ‘povratka u budućnost’, gdje bismo se našli u 1990-ima. I zahvaljujući angažmanu Austrije, vodstvu Austrije, mi se odlučno krećemo u drugom smjeru, pozitivnom smjeru, smjeru u kojem je zapadni Balkan istinski integrisan s Evropom. Dijelimo cilj demokratske, prosperitetne, mirne regije integrisane s ostatkom Evrope – podvukao je.

Što se tiče evropskog puta BiH, naglasio je snažnu podršku SAD, ali i uputio poruku liderima u zemlji.

– Preporuka Evropske komisije za otvaranje pristupnih razgovora i pregovora s Bosnom i Hercegovinom je nešto što je vrlo dobrodošlo. U potpunosti podržavamo evroatlantski put zemlje, pa tako ka Evropskoj uniji. Takođe, ohrabrujemo lidere u Bosni i Hercegovini da prevaziđu prošle podjele i nastave s reformama, reformama koje su neophodne za kretanje putem prema EU. I tu su nam zaista koristile spoznaje ministra vanjskih poslova, ne samo njegova nedavna posjeta nego sav njegov angažman – dodao je Blinken, govoreći o nedavnoj posjeti austrijskog kancelara BiH, piše N1.

Na kraju je rekao kako će SAD i Austrija nastaviti snažno partnerstvo, posebno kroz program ‘Glasovi u nastajanju’, u naporima da osiguraju da se čuje glas nove generacije i regije, “jer je to glas za mir, sigurnost stabilnost, prilike, a to dolazi s putem prema Evropskoj uniji”.

Related Topics:

Svijet

TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.

– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.

Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno