Connect with us

Politika

NEBOJŠA DRINIĆ “Novi saziv Narodne skupštine će pokazati KO JE OD SLAME, A KO OD GVOŽĐA”

-Točak istorije moramo okrenuti naprijed i početi svi zajedno da se borimo za bolji život svih građana. Ako ste zagazili u rijeku i došli do polovine onda ćete biti jednako mokri iako otplivate na drugu obalu i ako se vratite. Ja sam zagazio u politički potok i pokušaću svom snagom da se domognem druge obale, rekao je to u intervju potpredsjednik GO PDP-a i poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske Nebojša Drinić.

Ovaj mladi, a već afirmisani političar skrenuo je pažnju na sebe revolucionarnim duhom u okviru organizacije “Budi drugačiji”, inicijativom za pokretanje Preduzetničkog centra Grada Banjaluka, te brojnim akcijama u naselju Borik gdje je član Savjeta mjesne zajednice.

Kako biste ocijenili novi saziv Narodne skupštine s obzirom na to da će od ove godine tu biti novih lica sa vrlo “tankim” političkim iskustvom?

-Novi saziv skupštine imaće zanimljivih i kvalitetnih narodnih poslanika. Narod je kristalno jasno pokazao na izborima da želi nova lica u Narodnoj skupštini, svježe ideje i ljude koji će se boriti za rješavanje njihovih problema, podržati ih u radu.  Isto tako narod je na izborima kaznio one koji su pretendovali da budu “doživotni” lideri, poslanici,  kao i političke pokajnike.

Sinergija novih, mladih poslanika sa kolegama koji imaju iskustvo u radu Narodne skupštine sigurno će stvoriti jak politički opozicioni blok koji će imati energične, oštre i kvalitetne diskusije, ali i konkretne prijedloge. Na drugoj strani, ima i onih koji su se ucjenama, prijetnjama ili kupovinom glasova dočepali mandata, ali ne treba zaboraviti riječi vladike Nikolaja “vrijeme će pokazati ko je od slame a ko od gvožđa”.

Jeste li zadovoljni rezultatom koji ste postigli u Banjaluci?

– Ostvarili smo još jedan istorijski rezultat u Banjaluci. Naša lista je osvojila tri direktna mandata i jedan kompenzacioni. Nosilac liste PDP-a Draško Stanivuković imao je ubjedljivo najviše glasova od svih nosilaca lista na nivou grada. To potvrđuje da građani prepoznaju naš rad i podržavaju politiku koju vodimo. Kada je riječ o pojedinačnim kandidatima i tu smo ostvarili razliku od 11 hiljada glasova u korist kandidata opozicije. Možemo biti ponosni na taj rezultat. Nastavljamo dalje da radimo i da pomjeramo granice.

FOTO/Aleksandar Čavić

Vi ste drugi po broju glasova na listi PDP-a, odmah iza Draška Stanivukovića. Šta Vam je pomoglo da osvojite 8.860 glasova što je izuzetno dobar rezultat posebno ako se uzme u obzir činjenica da prvi put izlazite na izbore?

– Rad na terenu, razgovor s ljudima. Uvijek sam s narodom, svakodnevno slušam šta ih muči i pokušavam da im pomognem koliko sam u mogućnosti. To je teži put, iziskuje vrijeme i trostruke napore, ali spreman sam i dalje na sva ta odricanja. Narod mi je dao novu snagu i potvrdio da sam na pravom putu.

Vaš izuzetno dobar rezultat objašnjavaju time da ste pomagali mnogim ljudima, sportistima, crkvi mnogo prije nego što se znalo da ćete biti kandidat na izborima. Da li je tačno da niste htjeli da se za to zna?

– Moja vodilja je Tolstojeva mudrost: “Ono što si dao, tvoje je; ono što si zadržao , tuđe je”. Smatram da je dobročinstvo jedino blago koje se povećava davanjem. Istina je da nisam govorio o tome jer želim da pomažem ljudima u kontinuitetu, u poslu i u životu, a ne pred kamerama i samo u kampanji.   

U posljednje vrijeme mnogo se spekulisalo o saradnji gradonačelnika Banjaluke i aktuelnog predsjednika Republike Srpske. Dijelite li mišljenje Draška Stanivukovića da saradnja mora da postoji?

Ljudi su skloni da osuđuju druge i njihove postupke, a da ne razmišljaju iz čega oni proizilaze. “Vidiš trn u oku brata svog, a ne vidiš brvno u svome oku”, piše u Jevanđelju po Mateju. Svjedoci smo brojnih spekalucija i zlonamjernih izvlačenja iz konteksta i pogrešnih tumačenja.

Projekte u kojima moraju da učestvuju gradske i republičke institucije nemoguće je uraditi bez saradnje njihovih predstavnika. Ukoliko je jedan projekat od značaja za građane ne vidim razlog da se on ne uradi zato što su gradska i republička vlast politički protivnici. U protekle dvije godine bilo je više situacija gdje projekti od značaja za grad nisu dobili podršku u Skupštini grada Banjaluke samo zato što ih je predložio gradonačelnik. Kad to kažem mislim na gradski park, neradnu nedjelju, otvaranje 300 novih radnih mjesta i mnoge druge prijedloge. Odbornici koji su glasili protiv nisu kaznili Draška Stanivukovića, već građane, sve nezaposlene ljude npr. koji su imali šansu da dobiju posao, djecu i roditelje kojima je potreban park, žene, majke koje rade nedjeljom umjesto da budu sa svojim porodicama.

Paradoks je da ministarka finansija kaže da je neusvajanje rebalansa budžeta udar na Republiku Srpsku i usvajaju dva rebalansa, neka Bogu hvala, ali njene stranačke kolege sabotiraju usvajanje rebalansa budžeta grada, koče Banjaluku u razvoju. To je providna politička igra i revanšizam koji se lome preko leđa građana.

FOTO/Aleksandar Čavić

Da li je sve dobro u opoziciji?

Rezultati koji su trenutno priznati pokazuju da u opoziciji ima mnogo prostora za rad i napredak. Krajnje je vrijeme da se vrednuju ljudi prema rezultatima, ali isto tako i sankcionišu oni koji su donijeli loš rezultat. Potrebno je raditi na temeljnim reformama koje mogu sprovesti samo oni ljudi koji su ličnim primjerom pokazali kako se dolazi do dobrog rezultata.

Je li Milko Grmuša čovjek kojem PDP vjeruje?

– U mojoj prirodi je da vjerujem ljudima. PDP vjeruje svojim članovima. Međutim kada je riječ o Milku Grmuši u javnosti se često njegovi lični stavovi tumače kao izdaja, odraz podijeljenosti i sukoba unutar partije. Ne mislim da je pogrešno to što je on ponekad gradonačelnikov oponent ili bilo čiji jer “tamo gdje svi isto misle niko ne razmišlja”.

Postoji li nešto na šta ćete se posebno fokusirati kao budući poslanik u Narodnoj skupštini?

-Nastojaću da se ozbiljno pripremam za svaku sjednicu i bavim na svoj način svim temama koje budu na Dnevnom redu. Sigurno je da ću pokretati inicijative za izmjene, dopune i donošenje novih zakona. Posebnu pažnu planiram da posvetim mladima kao okosnici razvoja društva i privredi koju moramo podići na čvrste noge.

M.D.

Related Topics:

Politika

DA LI OHR-U ODKUCAVA SAT? U UN-u počinje velika diplomatska bitka o budućnosti kancelarije u BiH!

Savjet bezbjednosti UN mogao bi na polugodišnjoj debati o BiH 30. oktobra da predloži nezavisnu stratešku reviziju OHR-a, uključujući preostale funkcije kancelarije i napredak ka ispunjavanju ciljeva i uslova “5+2”.

Tokom sjednice razmatraće se aktuelna politička i bezbjednosna situacija u BiH, primjena Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i glasanje o produžetku mandata evropske mirovne misije EUFOR Altea prije njenog isteka, navodi se na sajtu UN.

Kako se navodi, ključno pitanje ostaje budućnost OHR-a. “Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira još uvijek nije postigao dogovor o nasljedniku Kristijana Šmita, ostavljajući Luisa Krišoka kao vršioca dužnosti, dok dugotrajne podjele ostaju oko legitimiteta, ovlašćenja i eventualnog zatvaranja OHR-a”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da bi jedna od opcija bila da Savjet usvoji izjavu kojom se podstiče Savjet za implementaciju mira da završi proces sukcesije i potvrđuju uslovi utvrđeni u okviru “agende 5+2” za zatvaranje OHR-a.

Takođe, kako se navodi, zaštita ustavnog poretka BiH i održavanje stabilnosti su ključna pitanja.

Ranije je iz OHR-a potvrđeno da vršilac dužnosti visokog predstavnika, američki diplomata Luis Krišok, neće putovati na zasjedanje u Njujork.

OHR je objavio da iako Krišok ima sva zakonska ovlašćenja – uključujući obavezne dužnosti izvještavanja u vezi sa sprovođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma – on neće lično prisustvovati predstojećoj sjednici.

Umjesto toga, redovan šestomjesečni izvještaj o situaciji u BiH već je dostavljen generalnom sekretaru UN radi formalne distribucije direktno članicama Savjeta bezbjednosti.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆEV PSS NAJJAČA OPOZICIONA SNAGA! Sa 12 mandata pretekli SDS i postali druga stranka u NSRS!

Pokret Sigurna Srpska, na čijem je čelu Draško Stanivuković, prema utvrđenim rezultatima Centralne izborne komisije BiH osvojio je 12 mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čime se pozicionirao kao najveća opoziciona parlamentarna snaga.

PSS će tako u novom sazivu biti druga stranka po broju poslanika, iza SNSD, dok je SDS osvojio deset mandata.

Podsjećamo, PDP je nakon prethodnih izbora imao osam poslanika. U odnosu na taj rezultat, Stanivukovićev PSS sada ulazi u parlament sa četiri mandata više i snažnijom pozicijom za djelovanje u novom sazivu. Sa 12 poslaničkih mjesta, PSS će imati i najveći klub među opozicionim strankama.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

NIKOM NIJE ČUDNO? SVIMA PO 5 POSTO! Kako su koalicioni partneri SNSD-a dobili skoro isti broj mandata?

Nakon objave rezultata za Narodnu skupštinu Republike Srpske, politički analitičari i statističari ostali su zatečeni jednim nesvakidašnjim podatkom. Dok je SNSD suvereno osvojio blizu 39 odsto glasova, sva četiri njegova ključna koaliciona partnera ostvarila su gotovo identičan rezultat – zbijen u uski pojas oko famoznih pet procenata.

Brojevi djeluju kao nacrtani lenjirom:

  • DNS – NPS: ~5,5% (5 mandata)

  • SP – DEMOS – NDP: ~5,4% (5 mandata)

  • Ujedinjena Srpska: ~5,3% (5 mandata)

  • SPS: ~4,6% (4 mandata)

Razlika između prvog i posljednjeg u ovom nizu manja je od jednog procentnog poena. Postavlja se pitanje koje muči javnost: kolika je vjerovatnoća da se ovakav raspored glasova dogodi prirodnim putem, bez dirigenata iz sjenke ili manipulacije sistemom?

Matematika koja prkosi zakonima vjerovatnoće

U političkoj teoriji i statistici, slobodni izbori funkcionišu kao sistem sa stotinama nezavisnih varijabli. Biračko tijelo je raznoliko, regionalne baze moći su potpuno različite, a snaga infrastrukture stranaka varira od regije do regije:

  • Nenad Nešić i Darko Banjac (DNS–NPS) uporišta imaju na suprotnim krajevima – u Sarajevsko-romanijskoj regiji i Kozarskoj Dubici.

  • Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska) dominantno vuče glasove iz banjalučke regije.

  • Petar Đokić (SP) tradicionalno zavisi od Posavine, Semberije i Hercegovine.

  • Goran Selak (SPS) oslanja se na specifične gradske džepove i mlađi kadar.

Kada četiri stranke sa potpuno različitim liderima, različitim regionalnim bazama, nejednakom finansijskom moći i različitim brojem kandidata na terenu na nivou cijele republike završe unutar margine od svega 0,9 odsto, statistička vjerovatnoća za takav spontani scenario mjeri se promilima.

To je matematički ekvivalent situaciji u kojoj četiri različita strijelca gađaju metu iz različitih uglova i sa različitim oružjem, a sve četiri strijele pogode tačno u ivicu istog kruga od jednog centimetra. Prirodna distribucija glasova u izbornim procesima uvijek proizvodi disperziju – neko podbaci na 2,5%, neko iznenadi i skoči na 8% ili 9%. Ovakva uniformnost, gdje su svi „pacifikovani“ na tačno pet odsto, u teoriji vjerovatnoće gotovo bez izuzetka ukazuje na postojanje spoljnog regulatornog faktora.

Politički inženjering: Kome je trebala „kvota 5%“?

Ako se odbaci teorija o nevjerovatnoj kosmičkoj slučajnosti, matematički i strateški motivi ovakvog rezultata postaju kristalno jasni:

1. Recept protiv ucjena:

Da je bilo koja od ovih stranaka prešla 8 ili 10 odsto i osvojila osam do devet poslanika, postala bi „faktor ucenjivanja“ koji može rušiti vladu ili tražiti funkciju premijera. Sa po pet mandata, nijedan partner pojedinačno ne može ugroziti većinu Milorada Dodika. Ako se jedan pobuni, ostala tri ga bez problema nadomještaju.

2. Otimanje kompenzacionih mandata opoziciji:

Da su dvije od ove četiri liste pale ispod cenzusa od 3%, njihovi glasovi bi propali, a kompenzacioni mandati bi se prelili najvećim listama, uključujući opozicione SDS i PSS. Kalibriranjem partnera na bezbjednih 5%, osiguran je prelazak cenzusa za sve, maksimalno su „isisani“ kompenzacioni mandati i zacementirana dvotrećinska kontrola u parlamentu.

3. Svi namireni, niko opasan:

Lideri manjih partija dobili su tačno onoliko koliko im je potrebno da prežive – poslanički klub (minimum 4 mandata) i legitimitet za učešće u raspodjeli ministarstava i direktorskih fotelja, ali bez stvarne političke težine da odlučuju o kursu Republike Srpske.

Birački instinkt ili precizno programiranje?

Priča o „slučajnosti“ u politici rijetko pije vodu, posebno u izbornom sistemu u kojem su uvedene nove tehnologije i skeneri, a sumnje u nepravilnosti nikada nisu bile glasnije.

Da li su birači u Trebinju, Prijedoru, Bijeljini i Banjaluci kolektivno, telepatski odlučili da svakoj od četiri vladajuće frakcije daju tačno po dvadesetak hiljada glasova, ili je izborni inženjering odradio posao sa hirurškom preciznošću – pitanje je na koje matematika već ima prilično jasan odgovor.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno