U predizbornoj kampanji u septembru 2022. godine u Foči su najavljene investicije veće od milijardu maraka – od velikih energetskih projekata do novih magistralnih puteva i mostova. Četiri godine kasnije provjeravamo: šta je od obećanog urađeno, a šta je ostalo samo na papiru?

DODIK NAJAVIO INVESTICIONI BUM U FOČU

Investicije, milijarde maraka i energetski preporod. Septembra 2022. godine u Foči, Milorad Dodik najavio je investicioni bum.

„Uložićemo ovdje u Foču. Po onome što sam ja mogao sad da saberem, samo u ovim godinama koje dolaze, to je preko milijardu maraka. Buk Bijela, Paunci, Foča. Izgradnja puta prema Šćepan Polju, prvih 40 miliona je već odobreno, počeli smo danas dio ove trase koja košta 12 miliona. To će biti magistralni put, to neće biti krpljenje i neće biti zasipanje rupa, nego kompletna nova trasa. Počeće za 30 dana, najviše… počeće da se gradi most preko Drine, koji će biti spojna tačka sa novom komunikacijom prema Tjentištu i dalje prema Hercegovini.“, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a u Foči, 5. 9. 2022. godine.

Šta je od ovoga urađeno? Krenimo redom.

BEZ REALIZACIJE HIDROELEKTRANA NA DRINI

Za sistem ‘Gornja Drina’, vrijedan više od milijardu maraka, postavljen je kamen temeljac još 2021. godine, ali na Buk Bijeloj do danas nisu počeli radovi. Projekat koče spor pred Ustavnim sudom BiH oko nadležnosti za koncesije, međunarodne primjedbe Crne Gore i UNESCO-a zbog kanjona Tare, te finansiranje. Druge dvije elektrane – Foča i Paunci – i dalje su samo mrtvo slovo na papiru.

DIONICA BROD NA DRINI – ŠĆEPAN POLJE

Drugo obećanje odnosilo se na ozloglašeni put prema Šćepan Polju. Iako je najavljena kompletna nova trasa od pet i po kilometara, u praksi je asfaltirano tek oko 1,7 kilometara. Preostali dio puta ostao je zaglavljen u sporim radovima i stalnim saobraćajnim zastojima, što potvrđuje SDS-ov poslanik iz Foče Ognjen Bodiroga.

“SLUŠAMO OBEĆANJA OD 2011. GODINE”

„Imate čuveni put Foča – Šćepan Polje. Ja sam u Narodnoj skupštini sva obećanja iznio od 2011. ove vlasti. Imamo sad obećanje ove vlasti da će se put izgraditi 31. oktobra 2030. godine. Da podsjetim da je predsjednik SNSD-a 2023. godine obećao u jednom od rafting kampova u Foči da će do kraja 2023. godine asfaltirati put desnom stranom rijeke Tare i da će početi izgradnju autoputa od Rudog prema Trebinju. Od toga, naravno, nema ništa.“, kazao je Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u NS Republike Srpske.

MOST NA DRINI I SPOJ PREMA TJENTIŠTU

Most preko Drine i veza prema Tjentištu nisu počeli za najavljenih 30 dana, već sa čak godinu i po zakašnjenja – tek u martu 2024. godine. Zbog sporog probijanja trase i imovinskih problema, završetak je odgođen za 2027. godinu.

„2024. godine u predizbornoj kampanji na lokalnim izborima, 1. marta je položen kamen temeljac. Tadašnji premijer Višković je rekao da će ‘Mrkonjić putevi’ za tri godine izgraditi ovaj putni pravac. Međutim, tri godine ističu 1. marta 2027. godine, a od ovog putnog pravca neće biti ništa.“, navodi Bodiroga.

SA ASFALTA NA MAKADAM

Kada se podvuče crta od najavljene milijarde maraka investicija, u Foču su stigli samo negativni revizorski izvještaji, a saobraćaj do ovog grada sišao je sa asfalta na makadam – što je konačni rezultat SNSD-ovih obećanja.

Branislav Borenović, nosilac liste Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS) za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, komentarišući rad aktuelnog saziva parlamenta BiH, poručuje da je previše dobrih odluka ostalo zarobljeno u političkim blokadama, posebno u Domu naroda.

“Građane ne zanima ko je koga blokirao – oni s pravom očekuju rezultat”, rekao je Borenović u intervjuu za “Nezavisne novine”.

NN: Šta je, iz Vaše perspektive, najveći uspjeh, a šta najveći neuspjeh ovog saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH?

BORENOVIĆ: Najveći uspjeh je što smo, uprkos stalnim političkim krizama, uspjeli da neke konkretne životne teme stavimo ispred političkih sukoba. Usvojene su inicijative i zakoni koji direktno utiču na život ljudi. Izdvojio bih zakon koji omogućava smanjenje ili privremeno ukidanje akciza na gorivo, moju inicijativu za rješavanje ogromnih gužvi na graničnim prelazima i uvođenje “One Stop Controla”, kao i ono što smo uradili kroz Komisiju za borbu protiv korupcije. Najveći neuspjeh je što je previše dobrih odluka ostalo zarobljeno u političkim blokadama, posebno u Domu naroda. Građane ne zanima ko je koga blokirao – oni s pravom očekuju rezultat.

NN: Ako ponovo dobijete mandat, koje su tri stvari za koje ćete se najviše zalagati?

BORENOVIĆ: Prvo, ekonomsko rasterećenje ljudi – smanjenje ili ukidanje akciza na gorivo i ukidanje PDV-a na lijekove. Ako država ubire stotine miliona maraka više poreza, red je da se bar dio tog novca vrati građanima kroz niže troškove života. Drugo, još snažnija borba protiv korupcije, posebno kupovine diploma, zloupotrebe javnog novca i nedodirljivosti politički povezanih pojedinaca. Treće, konkretne stvari koje olakšavaju život ljudima – od integrisanih graničnih prelaza i jedne kontrole umjesto dvije, do ozbiljne reforme sistema visokog obrazovanja i akreditacija.

NN: U ovom mandatu ste predsjedavali Komisijom za borbu protiv korupcije. Da li je komisija mogla biti uspješnija?

BORENOVIĆ: Uvijek može više, ali smo napravili ozbiljan iskorak. Komisija više nije bila mjesto na kojem se samo primaju izvještaji, nego smo otvarali teme o kojima se godinama ćutalo. Posebno izdvajam borbu protiv kupovine diploma i kriminala u visokom obrazovanju. Otvorili smo pitanje spornih diploma, fakulteta koji rade bez odgovarajućih dozvola i akreditacija, medicinskog obrazovanja i odgovornosti institucija koje su sve to godinama tolerisale. Kupljena diploma u javnoj službi je korupcija, a u zdravstvu može biti i pitanje ljudskog života. Organizovali smo javna saslušanja, tražili dokumentaciju i odgovornost, a Predstavnički dom je usvajao konkretne zaključke. Otvorili smo i druge krupne slučajeve, od UIO i “Pandore” do rada Tužilaštva i institucija za borbu protiv korupcije. Ono čime nisam zadovoljan jeste brzina reakcije pravosuđa. Komisija može otkriti problem i dostaviti činjenice i dokumentaciju nadležnima, ali ne može podizati optužnice. Zato borba protiv korupcije, a posebno kupljenih diploma, mora ići do kraja.

NN: Kakva su Vaša očekivanja nakon oktobarskih izbora, odnosno ko će činiti vlast u Republici Srpskoj, a ko na nivou BiH?

BORENOVIĆ: O tome će odlučiti građani 4. oktobra i njihovu odluku treba poštovati. Naš stav je jasan: PSS na izbore izlazi sa svojim programom i kandidatima i traži podršku za promjene u Republici Srpskoj. Kada je riječ o nivou BiH, sastav vlasti zavisiće od izbornih rezultata u oba entiteta i postizbornih dogovora. Za nas je najvažnije da se razgovara o konkretnom programu i mjerama, a ne samo o raspodjeli funkcija.

NN: Na predstojeće izbore kompletna opozicija u Republici Srpskoj ipak ne ide u jednoj koloni, čemu najviše svjedoči razjedinjenost u kandidaturi za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH. Kako Vi to posmatrate?

BORENOVIĆ: Volio bih da je bilo više dogovora, a manje ličnih sujeta. To nikada nisam krio. Saradnja opozicionih stranaka je važna tamo gdje postoje zajednički politički ciljevi. Ipak, različite stranke su donijele svoje odluke i sada svako treba da preuzme odgovornost za svoj izbor. Nema smisla ostatak kampanje trošiti na međusobne sukobe. PSS će voditi svoju kampanju, tražiti narodnu podršku da Draško Stanivuković bude premijer, predstavljati svoj program i svoje kandidate, a konačnu ocjenu svima nama daće građani.

NN: Jeste li zadovoljni povratnim reakcijama birača koje PSS dobija u ovoj kampanji?

BORENOVIĆ: Jesam. Ono što nas posebno ohrabruje jeste da snažnu podršku i dobru energiju osjećamo ne samo u Banjaluci, nego širom Republike Srpske. Razgovaramo sa ogromnim brojem ljudi i vidimo da postoji snažna želja da se stvari konačno mijenjaju. Ali važnije od broja ljudi jeste ono što od njih čujemo. Govore o cijenama, platama i penzijama, lijekovima, gorivu, korupciji, odlasku mladih i potrebi da žive normalnije i sigurnije. Zato i imamo vrlo konkretan program: 13. penzija za svakog penzionera, skloniti kladionice i kockarnice od naše djece, istjerati politiku iz zdravstva i školstva i ukinuti PDV na lijekove. To su konkretne stvari koje želimo da pretvorimo u konkretne odluke. Mi predstavljamo svoj program i razgovaramo sa ljudima, a 4. oktobra građani će svojim glasom dati konačnu ocjenu svima nama.

Pravni tim Srpske demokratske stranke podnio je Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka krivičnu prijavu protiv nepoznatog izvršioca zbog, kako navode, neovlaštenog snimanja i objavljivanja snimka na kojem se nalazi predsjednik SDS-a Branko Blanuša.

Iz SDS-a traže da tužilaštvo hitno utvrdi ko je napravio snimak, ko ga je objavio i da li su u cijeli slučaj bila uključena i druga lica.

Milan Blagojević iz pravnog tima SDS-a rekao je da prijavu podnose zbog dva krivična djela – neovlaštenog snimanja i neovlaštenog objavljivanja.

Sporni snimak nastao je početkom jula, kada je Blanuša otišao na razgovor sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom. Blanuša je ranije potvrdio autentičnost snimka, ali je rekao da je njegov kontekst u javnosti predstavljen drugačije nego što se zaista dogodilo.

SDS TRAŽI DA TUŽILAŠTVO UTVRDI KO JE SNIMAO I KO JE OBJAVIO

Blagojević je rekao da SDS od Okružnog javnog tužilaštva traži da predmet odmah uzme u rad i utvrdi sve učesnike u nastanku i distribuciji snimka.

„Krivičnom prijavom se zahtijeva od Okružnog tužilaštva da ovaj predmet uzme hitno u rad i da istragom utvrdi sve učinioce, izvršioce, saizvršioce, podstrekače, pomagače“, rekao je Blagojević.

Pravni tim SDS-a traži i da se sporni videozapis oduzme, zabrani njegovo dalje emitovanje i da, ukoliko istraga utvrdi postojanje krivične odgovornosti, protiv odgovornih bude podignuta optužnica.

Važno je, međutim, naglasiti da sama krivična prijava ne znači da su navedena krivična djela počinjena. O tome tek treba da odluče nadležni organi nakon provjera i eventualne istrage.

BLANUŠA: SASTANAK JE BIO ZBOG NOVCA ZA SDS

Blanuša je ranije rekao da je sastanak sa Dodikom održan početkom jula i da nije bio tajan.

Prema njegovom objašnjenju, razlog razgovora bilo je pitanje finansiranja SDS-a, odnosno sredstva koja stranka traži iz javnih izvora.

„U pitanju je sastanak mene kao predsjednika SDS-a sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, koji se dogodio početkom jula. I to ništa nije tajno, skriveno, konspirativno“, rekao je Blanuša.

On je tvrdio da je SDS zbog američkih sankcija ostao bez računa i mogućnosti finansiranja iz budžeta, te da je upravo rješavanje tog pitanja bio razlog sastanka.

Blanuša je takođe rekao da je, prema njegovom viđenju, vlast kasnije snimak pokušala predstaviti kao politički skandal.

GLAMOČAK POMENUO I SLUČAJ „DVA PAPKA“

Narodni poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak zatražio je da istraga u ovom slučaju ne traje godinama.

On je povukao paralelu sa slučajem snimka tadašnje premijerke Republike Srpske Željke Cvijanović iz 2014. godine, kada je u javnosti objavljen audio-snimak na kojem se govori o kupovini poslanika radi obezbjeđivanja skupštinske većine.

Glamočak je rekao da je u tom slučaju, prema njegovim riječima, istraga bila usmjerena na neovlašteno snimanje, a ne na sadržaj koji se čuo na snimku.

„Tražimo da se ova prijava hitno uzme u rad, da istraga vječito ne traje“, rekao je Glamočak.

O slučaju iz 2014. godine tada je pokrenuta istraga zbog neovlaštenog snimanja, dok su vlasti osporavale autentičnost odnosno tvrdile da je snimak montiran.

SDS TVRDI DA JE CILJ BIO POLITIČKA DISKREDITACIJA

Iz pravnog tima SDS-a tvrde da je objavljivanje snimka ugrozilo ličnu sigurnost Blanuše i njegove porodice, te da je cilj njegovog plasiranja bio politička diskreditacija predsjednika stranke.

Te tvrdnje, međutim, predstavljaju stav SDS-a i predmet su provjere koju sada traže od nadležnog tužilaštva.

Sporni snimak već je izazvao političke reakcije, a iz različitih političkih tabora iznose se različita tumačenja razloga zbog kojih je Blanuša razgovarao sa Dodikom.

Tužilaštvo bi, ukoliko otvori predmet, trebalo da utvrdi prije svega ko je napravio snimak, pod kojim okolnostima je nastao, ko ga je preuzeo i ko ga je plasirao u javnost, kao i da li u tim radnjama postoje elementi krivične odgovornosti.