Zaslugom Gorana Baraća, na Jutjubu je osvanuo film o staroj Banjaluci.
Video traje 24 minuta, od čega četiri minuta de fakto najstarijih kolor kadrova grada na Vrbasu, načinjenih prije sedam ili osam decenija. Neke od „isječaka” ovog materijala mogli smo vidjeti i ranije ali u mnogo lošijem izdanju, a veliki dio kadrova su potpuna novina za sve nas.
– Dokumentarni film „Bosna koja je prošla“ istinski je biser u sačuvanom filmskom fondu banjalučkog kino-amatera Aleksandra Bojka (1896-1969). Prvi dio ovog celuloidnog spomenika o davno prohujalim vremenima Bojko je snimio od ljeta 1939. do ljeta 1944. godine i to svojom malom 8-mm kamerom „agfa moveks 8“. Na osamdesetak metara celuloida Bojko je zabilježio prizore sa Govedarnice i Tržnice, znamenite Banjalučane, ali i obične ljude, spomenike otomanske kulture, ljetni vašar ispod Kastela i stare arhitekturne elemente koji su uzmicali pred navalom modernog doba – kaže Barać.
Kese prepune isječenih komada filmske trake sa kadrovima iz prvog i drugog dijela ovog Bojkovog remek-djela, dodaje Barać, pronađene su u februaru 2007. godine u podrumu jedne zgrade u banjalučkom naselju Obilićevo (Mejdan), gdje su stajale zaboravljene preko 40 godina.
– Restauracija „Bosne koja je prošla“ i njeno dovođenje u stanje adekvatno za digitalizaciju trajali su – sa povremenim dužim i kraćim prekidima, uz mnogo poteškoća (zbog izuzetno lošeg stanja filmske trake) – sve do jeseni 2023. godine, kada je pod okriljem Filmskog kluba „Osmica“ izmontirana verzija najpribližnija autorovoj. Početkom ove godine kompletno ostvarenje digitalizovano je u HD rezoluciji u specijalizovanoj laboratoriji – kaže Barać.
Iako je ovaj film neprocjenjivo kulturno-istorijsko blago, posebno valja istaći činjenicu da je Aleksandar Bojko oko četiri minuta ovog ostvarenja snimio na „agfakolor“ traci u boji, i to 1940, 1942. i 1944. godine. Inače, kadrovi u koloru iz tog doba načinjeni na prostoru bivše Jugoslavije i dalje su pravi raritet, što ovom filmu daje dodatnu vrijednost.
– Kao istoričar, naglasio bih da ovaj Bojkov film ima izuzetnu dokumentarnu vrijednost, za grad, njegov arhitekturu i etnologiju, kao i za biografije pojedinih banjalučkih uglednika – napisao je na svojoj Fejsbuk stranici istoričar Zoran Pejašinović, prenosi BLuživo.
Nakon što je više lokalnih zajednica u Republici Srpskoj prepoznalo i primijenilo uspješan model Banje Luke, istim putem sada ide i Novi Sad. Usvajanjem budžeta za 2026. godinu, ovaj grad obezbijedio je besplatne udžbenike za sve osnovce od 1. do 8. razreda – odluku koja predstavlja veliku olakšicu za roditelje i važan iskorak u pravcu unapređenja obrazovanja.
Ovo nije tek izolovan potez, već potvrda da se dobre prakse brzo šire kada su zasnovane na jasnoj viziji. Banja Luka je, bez velike pompe, još prije četiri godine postavila standard koji danas prepoznaju i drugi gradovi u regionu. Još 2021. godine, u prvom mandatu gradonačelnika Draška Stanivukovića, uvedeni su besplatni udžbenici za učenike od 5. do 9. razreda – u fazi školovanja kada troškovi najviše opterećuju porodični budžet.
Ta mjera nije bila kratkoročan projekat, već trajna politika finansirana iz gradskog budžeta, što potvrđuju i njeni dugoročni rezultati. Upravo zahvaljujući tome, Banja Luka je godinama unazad donosila značajne iskorake, uključujući i donacije očuvanih kompleta udžbenika opštinama poput Gradiške, Teslića i Kotor Varoši.
Danas, više od 8.700 banjalučkih osnovaca ne mora da brine o trošku školskih knjiga, koji u prosjeku dostiže i do 300 KM po kompletu. Model Banje Luke postao je jedan od najprepoznatljivijih primjera dobre prakse u Republici Srpskoj, a sada i u regionu.
U izjavi za naš portal, Adriana Basara, član Sigurne Srpske, naglasila je da je ovo put kojim treba ići:
„Drago nam je što se pro-porodične mjere šire i što Novi Sad slijedi ovaj put. Banja Luka je pokazala da odgovorne politike, usmjerene ka porodici i djeci, imaju snagu da inspirišu i van lokalnih okvira. Nastavljamo dalje, mirno, odgovorno i sa jasnim ciljem – društvo u kojem je porodica na prvom mjestu.“
Primjer Banje Luke još jednom dokazuje da kvalitetne politike, kada su strateški osmišljene i odgovorno sprovedene, mogu postati pokretač pozitivnih promjena i daleko izvan svojih administrativnih granica.
Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković objavio je fotografiju sa balkanskom divom Lepom Brenom i otkrio koliko je oduševljen njom.
Naime, Lepa Brena je održala koncert u dvorani Borik, a nakon spektakla da balkanskom zvezdom se slikao i Draško Stanivuković.
Lepa Brena, simbol mnogih generacija, a ipak tako posebna, mogu slobodno reći veliki prijatelj! Uživao sam večeras u dvorani Borik! Banjaluka zaslužuje da se ovo veče ponovi, napisao je u opisu fotografije Draško Stanivuković
Vikend u „Zimzobalu“, uz bogatu gastronomsku ponudu, donosi i različite sadržaje.
Za najmlađe u subotu i nedjelju od 11 do 13 časova biće održane kreativne radionice, a u nedjelju 7. decembra od 14.00 časova moći će da pogledaju pozorišnu predstavu „Veselo putovanje“.
U večernjim časovima od 19.00 do 22.00 časa u Parku „Petar Kočić“ prisutne će zabavljati domaći muzički bendovi.
“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
TUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
LUKAS O DODIKOVIM PRIJETNJAMA: “Kaže mi da ne idem predaleko, KO JE KOGA PRVI NAPAO?”
UPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
FON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata
STANIVUKOVIĆ: Vlada razvlašćuje Banjaluku i uzima nadležnosti lokalnim zajednicama
SLUČAJ “ĐAJIĆ I DROGA U UKC RS”: Da li bi se narodni poslanici testirali na drogu?
ŽESTOKA OSVETA RUSIJE: Izvedeni SNAŽNI UDARI, odjekuju eksplozije, ljudi se kriju
