Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Svijet

URAGAN U MOSKVI: Dvoje poginulih a više od 30 povrijeđenih (VIDEO)

Najmanje 35 osoba je povrijeđeno a dve su poginule usljed uragana koji je u četvrtak protutnjao Moskvom.

Među povrijeđenima je i šestoro djece.

Nadležni su apelovali na građane da ne izlaze napolje po lošem vremenu zbog obilnih padavina koje se očekuju u glavnom gradu Rusije.

Uragan je nanio veliku štetu dijelovima grada. Prema podacima nadležnih službi, oboreno je skoro 1.200 stabala, oštećeno 645 automobila i nekoliko stubova ulične rasvjete, prenosi RIA Novosti.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKA VOJSKA ULAZI U ŠVEDSKU: SAD će imati pristup vojnim aerodromima i bazama blizu Rusije

Švedski parlament juče je odobrio kontraverzni sporazum o vojnoj saradnji sa Sjedinjenim Državama. Sporazum reguliše specifične uslove američke vojne prisutnosti u Švedskoj.

Švedska televizijska kuća SVT citirala je ministra obrane Pala Jonsona koji je rekao da će sporazum značajno poboljšati uslove za američku potporu tokom krize ili rata.

Odbrambeni pakt Stokholma i Vašingtona
U decembru su Stokholm i Vašington dogovorili odbrambeni pakt kojim se američkim vojnicima dopušta korištenje 17 vojnih objekata u Švedskoj, uključujući aerodrome, pomorske baze i lokacije za kopnene trupe. Sporazum dopušta raspoređivanje američkog vojnog osoblja i opreme, kao i sprovođenje vježbi.

Kritičari su izrazili zabrinutost da se sporazum ne bavi razmještanjem nuklearnog oružja. Švedska vlada je saopštila da je ustaljeni stav Stokholma o zabrani prisustva nuklearnog oružja u zemlji u vrijeme mira dobro poznat i poštovan, prenosi Blic.

Švedska, koja je godinama bila vojno nesvrstana, podnijela je zahtjev za članstvo u NATO zajedno sa susednom Finskom nakon ruske invazije na Ukrajinu i pridružila se zapadnom odbrambenom savezu 7. marta.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE PENTAGON: Ukrajina može da gađa ruske snage bilo gdje u Rusiji

Ukrajina može da koristi oružje koje je isporučila Amerika da pogodi ruske snage koje napadaju ukrajinske trupe bilo gdje preko granice sa Rusijom, a ne samo na ruskoj teritoriji u blizini ukrajinske oblasti Harkov, saopštio je Pentagon.

Prošlog mjeseca, predsjednik Džozef Bajden dao je Kijevu zeleno svjetlo da lansira oružje koje je isporučila Amerika na vojne ciljeve u Rusiji, prenosi Rojters.

Međutim, zvaničnici su tada rekli da se Bajdenova odluka odnosi samo na mete unutar Rusije u blizini granice sa ukrajinskim regionom Harkov na istoku.

Portparol Pentagona, general major Patrik Rajder rekao je novinarima u četvrtak da, iako nije bilo promene u politici, ukrajinska upotreba oružja protiv ruskih trupa nije ograničena samo na oblast Harkova na ruskoj strani.

“Sposobnost da se može uzvratiti vatra je zaista ono na šta je fokusirana ova politika… pošto vidimo ruske snage kako pucaju preko granice, Ukrajina mora da ima mogućnost da uzvrati vatru na te kopnene snage, koristeći municiju koju obezbeđuju Sjedinjene Američke Države”, rekao je Rajder.

Prema njegovim riječima, u pitanju je samoodbrana i zato to Ukrajina i treba da uradi.

Isto je rekao i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan ranije ove nedjelje.

“Ovdje se ne radi o geografiji već o zdravom razumu. Ako Rusija napada ili sprema napad sa svoje teritorije na Ukrajinu, ima smisla dozvoliti Ukrajini da uzvrati”, rekao je Salivan.

Nakon početnih ukrajinskih uspeha u kojima je Kijev odbio napad na prestonicu i povratio teritoriju u prvoj godini rata, velika ukrajinska kontraofanziva korišćenjem doniranih zapadnih tenkova je prošle godine propala, ističe agencija.

Nastavi čitati

Aktuelno