Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Hronika

JEZIVI OPISI PREŽIVJELIH Grčka obalna straža je migrante namjerno bacala u more

Grčka obalna straža uzrokovala je smrt desetaka migranata u Sredozemnom moru u periodu od tri godine, kažu svjedoci.

Njih devet je među više od 40 ljudi, koji su navodno umrli kao rezultat toga što su bili prisiljeni napustiti grčke teritorijalne vode ili su vraćeni na more nakon što su stigli na grčke otoke, pokazala je analiza BBC-a. Grčka obalna straža pak odlučno odbacuje sve optužbe za nezakonite aktivnosti.

BBC je bivšem oficiru grčke obalne straže pokazao snimke 12 ljudi, koji su ukrcani u čamac grčke obalne straže, a zatim ostavljeni na gumenjaku. Kad je ustao sa stolice, i još uvijek uključenog mikrofona, rekao je da je to “očito protuzakonito” i “međunarodni zločin”.

Grčku vladu dugo su optuživali za prisilni povratak, gurajući ljude nazad prema Turskoj, odakle su prešli, što je protuzakonito prema međunarodnom pravu. Međutim, ovo je prvi put da je BBC izračunao broj incidenata u kojima se navodi da su se smrtni slučajevi dogodili kao posljedica djelovanja grčke obalne straže.

Petnaest incidenata koje su analizirali, od maja 2020. do 2023, rezultiralo je s 43 smrti. Početni izvori bili su prvenstveno lokalni mediji, nevladine organizacije i turska obalna straža.

Provjera takvih iskaza izuzetno je teška, svjedoci često nestanu ili se previše boje da bi progovorili. Ali u četiri od ovih slučajeva uspjeli su potvrditi iskaze razgovarajući sa svjedocima. BBC istraživanje, koje se prikazuje u novom BBC-jevom dokumentarcu, Dead Calm: Killing in the Med?, sugerisalo je jasan obrazac.

U pet incidenata, migranti su rekli da su ih grčke vlasti bacile direktno u more. U četiri od tih slučajeva objasnili su kako su se iskrcali na grčke otoke, ali su bili ulovljeni. U nekoliko drugih incidenata, migranti su rekli da su stavljeni na splav na napuhavanje bez motora, koji se zatim ispuhao ili se činilo da je probušen.

Jedan od najjezivijih izvještaja dao je Kamerunac, koji kaže da su ga grčke vlasti progonile nakon što se iskrcao na otok Samos u septembru 2021. Kao i svi ljudi koje je BBC intervjuisao, rekao je da se planirao registrovati na grčkom tlu kao tražitelj azila.

“Jedva da smo pristali, a policija je došla s leđa. Bila su dva policajca obučena u crno, a još trojica u civilu. Bili su maskirani, vidjele su im se samo oči”, kazao je.

On i još dvojica, još jedan iz Kameruna i muškarac iz Obale Slonovače, prebačeni su na brod grčke obalne straže, rekao je, gdje su događaji poprimili zastrašujući preokret.

“Počeli su s (drugim) Kameruncem. Bacili su ga u vodu. Čovjek iz Slonovače rekao je: ‘Spasi me, ne želim umrijeti… a onda je na kraju samo njegova ruka bila iznad vode, a tijelo ispod. Polako mu je ruka skliznula ispod i voda ga je progutala”, opisao je događaj.

Sagovornik BBC-a kaže da su ga otmičari pretukli.

“Udarci su mi pljuštali po glavi, kao da su udarali životinju. A onda kaže da su i njega gurnuli u vodu, bez prsluka za spašavanje. Uspio je doplivati ​​do obale, ali tijela druge dvojice – Sidyja Keite i Didiera Martiala Kouamoua Nane”, pronađena su na turskoj obali.

Advokati preživjelog zahtijevaju od grčkih vlasti da otvore slučaj dvostrukog ubistva.

U junu 2023., pretovarena košarica prevrće se ispred patrolnog broda grčke obalne straže. Više od 600 muškaraca, žena i djece umire u vodi. Ali tko je odgovoran i je li obalna straža kriva?

Drugi muškarac, iz Somalije, ispričao je za BBC kako ga je u martu 2021. uhvatila grčka vojska po dolasku na otok Chios, koja ga je potom predala grčkoj obalnoj straži. Rekao je da mu je obalna straža vezala ruke na leđima prije nego što ga je spustila u vodu.

“Bacili su me zavezanog usred mora. Htjeli su da umrem”, rekao je.

Rekao je da je uspio preživjeti plutajući na leđima, prije nego što mu se jedna ruka oslobodila ligature. Ali more je bilo valovito i troje u njegovoj grupi je umrlo. Somalijac je stigao do kopna gdje ga je na kraju primijetila turska obalna straža.

U incidentu s najvećim brojem žrtava, u septembru 2022. godine, brod koji je prevozio 85 migranata zapao je u nevolju u blizini grčkog otoka Rodosa kada mu se pokvario motor.

Mohamed iz Sirije rekao je da su pozvali grčku obalnu stražu za pomoć koja ih je ukrcala na brod, vratila u turske vode i stavila u čamce za spašavanje. Mohamed kaže da splav koju su dobili on i njegova porodica nije imala dobro zatvoren ventil.

“Odmah smo počeli tonuti, vidjeli su to… Čuli su nas kako vrištimo, a ipak su nas ostavili”, rekao je za BBC.

“Prvo dijete koje je umrlo bio je sin moje sestrične… Poslije jedno po jedno. Drugo dijete, još jedno dijete, pa je sam bratić nestao. Do jutra je umrlo sedmero, osmero djece. Moja djeca nisu umrla do jutra… neposredno prije dolaska turske obalne straže”, kazao je BBC.

Grčki zakon dopušta svim migrantima, koji traže azil da prijave svoj zahtjev na nekoliko ostrva u posebnim registracijskim centrima.

Ipak, sagovornici BBC-a, koje su kontaktirali uz pomoć tijela za potporu migrantima Consolidated Rescue Group, rekli su da su uhapšeni, prije nego što su uspjeli doći do ovih centara. Rekli su da će ti ljudi očito djelovati na tajnom zadatku, neuniformirani i često maskirani.

Grupe za ljudska prava tvrde da su tisuće ljudi, koji traže azil u Evropi nezakonito vraćeni iz Grčke u Tursku i da im je uskraćeno pravo na traženje azila, koje je sadržano u međunarodnim zakonima i zakonima EU, piše BBC.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp: Zelenski je najveći TRGOVAC ikad, kad god dođe u SAD ode sa 60 MILIJARDI dolara

Bivši američki predsjednik Donald Tramp tokom obraćanja na predizbornom skupu kritikovao je obimnu podršku njegove zemlje Ukrajini te rekao da će ako bude izabran za predsjednika to odmah “riješiti”.

On je to rekao na predizbornom skupu u Detroitu u organizaciji Turning Point USA inicijative.

Trump je u svom govoru kritikovao pomoć Ukrajini, čiji zahtjevi, kako kaže, nikada ne prestaju.

-Mislim da je Zelenski možda najveći trgovac od svih političara koji je ikada živio. Svaki put kada dođe u našu zemlju, ode sa 60 milijardi dolara -rekao je Tramp.

Dodao je da je Zelenski prije četiri dana otišao sa 60 milijardi dolara.

-I dolazi kući i objavljuje da mu treba još 60 milijardi dolara. To nikad ne završava, nikad ne završava. To ću riješiti prije nego preuzmem Bijelu kuću, kao novoizabrani predsjednik ću to riješiti – rekao je Tramp.

Zelenski je posljednjih put bio u SAD-u u decembru 2023. godine, a ne prije četiri dana.

U nedavnom intervjuu, predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Tramp riskira da “postane gubitnik” ako provede “mirovni plan” kako bi primorao Ukrajinu da učini usluge agresoru.

 

Nastavi čitati

Svijet

ŽESTOKE TURBULENCIJE U IZRAELU: Netanjahu raspustio ratni kabinet, čekaju se naredni potezi

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu raspustio je ratni kabinet oformljen 11. oktobra prošle godine radi upravljanjem operacijama protiv militantnih grupa Hamas i Hezbolah, javili su danas izraelski mediji.

Netanjahu je sinoć saopštio bezbjednosnom kabinetu da je zvanično raspustio ratni kabinet

Raspuštanje ratnog kabineta bilo je očekivano pošto je ministar za nacionalnu bezbjednost Ben Gvir lobirao da se nađe u tom tijelu, prenosi Tajms of Izrael.

Očekuje se da će Netanijahu donijeti kritične odluke u ratu tokom kratkog sastanka bez Bena Gvira, tražeći odobrenje od bezbjednosnog kabineta.

Lider stranke Nacionalno jedinstvo Beni Ganc je ranije ove nedjelje podnio ostavku na mjesto ministra u ratnom kabinetu, nakon što Netanjahu nije ispunio njegov zahtjev da predstavi jasnu strategiju za Pojas Gaze nakon okončanja rata.

Nastavi čitati

Aktuelno