Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

FICO: Rusi kleče samo kada vežu pertle

Politika Brisela da baci Rusiju na koljena je pogrešna i neproduktivna, jer Rusi kleče samo kad vežu pertle, izjavio je premijer Slovačke Robert Fico.

“To je problem, pravi se neka strategija da se Rusija baci na koljena. Mislim da je to loša i nesprovodiva strategija, jer se to ne može desiti”, rekao je Fico u video-poruci na “Iksu”.

On je naglasio da, od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, medijima kruže lažne vijesti o navodnom bacanju Moskve na koljena.

“Rusi vole da kažu: kada klečimo, to je zato što vežemo pertle, ne zato što nam je neko naredio”, dodao je slovački premijer.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Moguće teške posljedice po Evropu

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan
Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije
Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet
Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“
Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći
Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKA PLJAČKA U ITALIJI: Lopovi bili maskirani u filmske likove

Nekoliko naoružanih muškaraca opljačkalo je banku u Napulju, noseći maske sa likovima poznatih glumaca, a tom prilikom držali su 25 ljudi kao taoce prije nego što su pobjegli kroz kanalizacioni tunel.

Incident se dogodio u četvrtak oko 10 časova po lokalnom vremenu u jednoj filijali banke, a pljačkaši su iz banke opljačkali sefove iz kojih su odnijeli nakit, novac i dragocenosti pre nego što su pobegli, prenosi napoli tudej.

Svjedočenja talaca: „Bili su ljubazni uprkos oružju“
Portal navodi, na osnovu svjedočenja talaca koji su htjeli da govore za medije, da je u pljački učestvovalo tri ili četiri lopova, koji nisu uzeli ništa od talaca, da su imali jak napuljski naglasak, kao i da su bili “fini” prema ljudima zatečenim u banci, odnosno da su onima kojima nije bilo dobro nudili vodu.

Dodaje se da su pljačkaši nosili čarape na glavi preko kojih su bile maske sa likovima poznatih glumaca, ali nije navedeno kojih.

Dramatična intervencija: razbijeni prozori i šok-bombe
Na video-snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako vatrogasci razbijaju prozor ovnovima kako bi omogućili ljudima da izađu iz banke.

Tokom pljačke nije bilo povređenih, ali je šest osoba dobilo medicinsku pomoć zbog stanja šoka, piše BBC.

Pripadnici specijalnih snaga karabinjera hitno su dovedeni avionom iz Toskane, a nekoliko sati kasnije upali su u banku razbivši prozor.

Nekoliko pucnjava i glasni zvuci šok-bombi mogli su se čuti u prenosu uživo ubrzo nakon toga, navodi BBC.

Taoci oslobođeni, pljačkaši nestali bez trag
“Zahvaljujući brzoj reakciji, svi taoci su oslobođeni ubrzo poslije 13.30 časova bez ozbiljnih povreda”, rekao je regionalnli zvaničnik Mikele di Bari u saopštenju.

Još uvijek nije moguće proceniti vrednost ukradenog plena jer su pljačkaši zaplijenili lične sefove umjesto gotovine, piše Fanpage.it.

Bijeg kroz kanalizaciju i potraga za osumnjičenima
Redovni klijent banke na trgu Medalje d’Oro bio je jedan od talaca pljačkaša i istakao da je u početku pomislio da je šala, ali nakon što je video da je pljačkaš uznemiren, ubrzo je shvatio da je situacija ozbiljna.

“Ugledao sam maskiranog čovjeka. U početku sam mislio da je šala, ali onda, s obzirom na njegov uznemireni stav i autoritativan ton, shvatio sam da je sve stvarno. U tom trenutku sam se našao prenesen u detektivski film, onakav kakav gledate na televiziji”, rekao je Luiđi.

Luiđi nije mogao da razazna da li su u pitanju dva ili tri razbojnika, a po načinu koji su govorili sa “takvim samopouzdanjem”, rekao je da su Italijani zapravo Napolitanci, iz istorijskog centra, “jer su imali veoma jak akcenat”.

“Govorili su napolitanski i bili su veoma ljubazni, čak i ako su bili autoritativni”, dodao je on.

Još jedan očevidac je za Fanpage.it izjavio da su ih pljačkaši zaključali u sobu i da, iako su bili naoružani, “nisu koristili silu”.

Istraga u toku: sumnjivi automobil i koordinacija tužilaštva
Javni tužilac Nikola Grateri stigao je na mjesto događaja u roku od nekoliko minuta kako bi koordinisao operacije i nadgledao istragu sumnjivog automobila parkiranog u blizini banke, za koji je utvrđeno da ima lažnu registarsku tablicu, a istražiteljima sumnjaju da je to automobil koji su pljačkaši koristili da bi stigli do trga na kome se nalazi banka, prenosi portal Cronachedi.

Oko 17 časova specijalne snage su upale u banku, ali pljačkaši su nestali kroz rupu iskopanu u zidu koji je vodio do kanalizacionog otvora, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno