Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Svijet

BORBA ZA DUŠU TIBETA! Geopolitička igra velikih sila oko nasljednika Dalaj Lame!

Izbor nasljednika 14. Dalaj Lame, koji u nedjelju puni 90 godina, postaje sve aktuelnija tema, ne samo među budističkim vjernicima već i na relaciji Kina-Indija-Sjedinjene Američke Države, zbog širokih vjerskih i geopolitičkih implikacija.

U nedavno objavljenoj knjizi “Glas za one bez glasa”, Dalaj Lama navodi da će se njegov nasljednik roditi van Kine, te da će oko svog 90. rođendana saopštiti dodatne detalje o procesu nasljeđivanja, prenosi Reuters.

– Postojaće određeni okvir za razgovore o nastavku institucije Dalaj Lame – rekao je on na skupu u Daramšali, bez daljih pojašnjenja.

Tibetanska vlada u egzilu saopštila je da je formiran sistem za nastavak duhovne i administrativne linije, a Fondacija “Gaden Phodrang”, koju je Dalaj Lama osnovao 2015. godine, biće zadužena za pronalaženje i prepoznavanje njegove reinkarnacije.

Zvanični Peking, međutim, tvrdi da, prema zakonima i običajima iz vremena dinastije Ćing, ima pravo da odobri izbor Dalaj Lame, insistirajući da se reinkarnacija mora desiti u Kini i da se izbor obavi kroz tradicionalni ritual “zlatne urne”.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova nedavno je saopštilo da Dalaj Lama nema pravo da govori u ime tibetanskog naroda, označivši ga kao političkog izgnanika.

Dalaj Lama oštro odbacuje svaki pokušaj kineskog miješanja u izbor njegovog nasljednika, poručujući da tibetanski budisti ne treba da prihvate “kandidata izabranog iz političkih motiva, uključujući i one iz Narodne Republike Kine”.

Indija, u kojoj živi više od 100.000 tibetanskih budista, zadržava neutralan, ali zaštitnički stav prema Dalaj Lami, čije prisustvo u toj zemlji ima i simbolički i strateški značaj u odnosima sa Kinom.

SAD su više puta istakle da se protive bilo kakvom kineskom uticaju na izbor budućeg Dalaj Lame, a američki Kongres je 2024. godine usvojio zakon kojim se Kina poziva da pregovara o tibetanskoj autonomiji, prenosi Euronews.

Duhovni vođa Tibetanaca, dobitnik Nobelove nagrade za mir, nalazi se u egzilu u indijskom gradu Daramšali od 1959. godine, nakon neuspjelog ustanka protiv kineske vlasti.

Nastavi čitati

Svijet

REVOLUCIJA ILI NOĆNA MORA? AI više ne sluša – prijeti sopstvenim stvaraocima!

Najnapredniji modeli vještačke inteligencije u svijetu pokazuju zabrinjavajuća nova ponašanja – lažu, spletkare, čak i prijete svojim tvorcima da bi postigli svoje ciljeve.
U jednom naročito zastrašujućem primjeru, pod prijetnjom da će biti isključena, “klod četiri”, najnovija kreacija kompanije “Antropik”, uzvratila je ucjenom jednog inženjera da će obznaniti njegovu vanbračnu aferu. U međuvremenu, model “o1” kompanije “OpenAI” pokušao je da se prebaci na spoljne servere, a to je negirao kada je uhvaćen na djelu, prenosi AFP.

Ove epizode ukazuju na otrežnjujuću stvarnost – više od dvije godine nakon što je “čet dži-pi-ti” potresao svijet, istraživači vještačke inteligencije još ne shvataju u potpunosti kako funkcionišu njihove sopstvene kreacije.

Ipak, trka za primjenom sve moćnijih modela se nastavlja vrtoglavom brzinom.

Čini se da je ovo obmanjujuće ponašanje povezano sa pojavom “rezonskih” modela, odnosno sistema vještačke inteligencije koji rješavaju probleme korak po korak umjesto da generišu trenutne odgovore.

Prema riječima Sajmona Goldštajna, profesora na Univerzitetu u Hong Kongu, noviji modeli su posebno skloni takvim problematičnim ispadima.

– “O1” je bio prvi veliki model gdje smo vidjeli ovakvo ponašanje – objasnio je Marijus Hoban, šef kompanije “Apolo riserč”, koja je specijalizovana za testiranje velikih sistema vještačke inteligencije.

Ovi modeli ponekad simuliraju usklađivanje i izgleda kao da prate uputstva dok tajno teže drugačijim ciljevima.

Ova “strateška vrsta obmane” zasad se javlja samo kada istraživači namjerno testiraju modele u ekstremnim scenarijima i proučavaju granice njihovih mogućnosti.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA U KLIMATSKOM ŠOKU! Požari haraju, škole zatvorene, sistemi u kolapsu!

Evropu je pogodio snažan toplotni talas koji je doveo do zatvaranja skoro 200 škola u Francuskoj, gdje temperature dostižu i do 46 stepeni Celzijusa.

Vlasti širom kontinenta izdaju upozorenja, angažuju hitne službe, a građani se suočavaju s nesnosnim vrućinama koje se ocjenjuju kao “neviđene”.

Francuska je izdala rekordan broj upozorenja na visoke temperature – narandžasti stepen upozorenja, drugi najviši u toj zemlji, trenutno je na snazi u 84 od ukupno 96 departmana.

Ministarka za klimatske promjene Anjes Panje-Runaše ovu situaciju je opisala kao bez presedana.

Zbog opasnosti po zdravlje, zatvoreno je ili djelimično zatvoreno blizu 200 škola, a roditeljima je preporučeno da, ukoliko je moguće, zadrže djecu kod kuće.

Na jugu zemlje, u planinskom lancu Korbije, izbio je šumski požar koji je uzrokovao zatvaranje autoputa i evakuaciju stanovništva. Požar je u međuvremenu stavljen pod kontrolu.

U Italiji su gradovi Rim, Milano, Venecija, kao i Sardinija pod najvećim stepenom upozorenja. Hitne medicinske službe zabilježile su porast prijema zbog toplotnog udara za 10 odsto. Slično je i u Španiji, gdje su temperature dostigle istorijskih 46 stepeni.

Sevilja je među najugroženijim gradovima, a građani se žale na nesanicu, gubitak apetita i teškoće u koncentraciji.

Portugal je izdao najviši stepen upozorenja za sedam svojih regija, uključujući i glavni grad Lisabon.

Dijelovi Engleske bilježe jedan od najtoplijih juna ikad, s temperaturama preko 34°C. Njemačka meteorološka služba najavljuje moguće nove rekorde s temperaturama koje bi mogle dostići 38°C početkom sedmice.

U Turskoj je u toku gašenje stotina požara, a u oblasti Seferihisar izgorjelo je oko 20 kuća. Požari haraju i u priobalnim dijelovima Hrvatske i Grčke, gdje temperature prelaze 40 stepeni. Neke kuće su uništene, a stanovništvo je bilo primorano da se evakuiše.

Ugroženi ljudi, priroda i morski svijet
Osim zdravstvenih i infrastrukturnih posljedica, toplotni talas ozbiljno ugrožava i prirodu. Jadransko more se pregrijava, što pogoduje širenju invazivnih vrsta poput otrovne ribe lav. Istovremeno, visoke temperature dodatno tope alpske glečere, ubrzavajući njihov nestanak, prenosi Index.

Iako se svaki pojedinačni vremenski ekstrem ne može direktno povezati s klimatskim promjenama, naučnici upozoravaju da su upravo one glavni uzrok sve učestalijih i snažnijih toplotnih talasa.

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk istakao je da ovi događaji ukazuju na hitnu potrebu prilagođavanja klimatskim promjenama.

– Rastuće temperature, poplave, suše i požari prijete osnovnim ljudskim pravima – pravu na život, zdravlje i čistu životnu sredinu – upozorio je Turk, dodajući da je napuštanje fosilnih goriva ključni korak ka ublažavanju posljedica globalnog zagrijavanja.

Nastavi čitati

Aktuelno