Connect with us

Politika

Nekima u BiH smeta i sam spomen konstitutivnosti

Zbog protivljenja dva člana Predsjedništva BiH, bošnjačkog Šefika Džaferovića i hrvatskog Željka Komšića, koji je u to tijelo izabran glasovima Bošnjaka, na današnjem samitu Brdo-Brioni nije usvojena deklaracija, već samo zaključci, a hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je da, kako je rekao, “nekima u BiH smeta i samo spominjanje pojma konstitutivnih naroda”.

“Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih politickih lidera procesu izbornih reformi u punom saglasju sa EU standardima”, trebalo je na prijedlog zagreba da piše u zajedničkoj deklaraciji koja nije usvojena na samitu Slovenija, Hrvatske i lideri šest zemalja Zapadnog Balkana.

Milanović je na zajedničkoj pres konferenciji sa slovenačkim kolegom Borutom Pahorom nakon sastanka rekao da “nekima naprosto smeta samo spominjanje” pojma konstitutivnosti tri naroda.

“Moj prijedlog prije nekoliko dana, u pripremi ovog sastanka, bio je da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama, mnogima se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali i taj prijedlog je odbijen”, rekao je Milanović.

Milanović se “sa sličnim problemom suočio” i sredinom prošle godine na sastanku na vrhu NATO kada je morao da se “bori i prijeti blokadom zajedničke izjave” kako bi u završni tekst ušao “samo spomen Dejtonskog sporazuma”.

“To vam govori u kakvim okolnostima živimo i da se moramo boriti za temeljna prava”, rekao je Milanović.

Danas usvojenim Zaključcima članice Procesa Brdo-Brioni su, izmedu ostalog, poručili Evropskoj uniji da je njeno proširenje bitno i da je ključno da se ono ubrza. Evropski savez pozvan je da pomogne Zapadnom Balkanu u borbi sa energetskom i ekonomskom krizom, kao i da se ukine vizni režim.

EU je pozvana i da Bosni i Hercegovini da status kandidata do kraja ove godine.

Milanović je rekao da u dijelu Evropske unije, posebno na zapadu, “postoji duboka rezerva” prema evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana te da je ona “toliko duboka” da se, kako je kazao, “može rezati”.

Prema Milanovićevim riječima, jasni pokazatelj toga je bila odluka EU iz juna ove godine kada je status kandidata dodijeljen Moldaviji i Ukrajini, ali ne i BiH.

“Ja to smatram moralnim užasom”, rekao je Milanović i ponovio da bi on “da je bio na poziciji hrvatskog predstavnika” u Evropskom savjetu uslovio status kandidata dvjema zemljama istočnog partnerstva s dodijeljivanjem statusa i BiH.

Hrvatski predsjednik je rekao da to ponavlja “ne zato da čini štetu Ukrajini, jer joj to neće pomoći” kao ni BiH.

“To je simbolično, ali pokazuje određeni odnos, gard, stav”, rekao je Milanović i dodao:

“Odjednom Ukrajina može, a BiH ne može. Organizacija koja tako vodi svoju spoljnu i regionalnu politiku nije na pravom putu”.

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno