Connect with us

Politika

Nekima u BiH smeta i sam spomen konstitutivnosti

Zbog protivljenja dva člana Predsjedništva BiH, bošnjačkog Šefika Džaferovića i hrvatskog Željka Komšića, koji je u to tijelo izabran glasovima Bošnjaka, na današnjem samitu Brdo-Brioni nije usvojena deklaracija, već samo zaključci, a hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je da, kako je rekao, “nekima u BiH smeta i samo spominjanje pojma konstitutivnih naroda”.

“Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih politickih lidera procesu izbornih reformi u punom saglasju sa EU standardima”, trebalo je na prijedlog zagreba da piše u zajedničkoj deklaraciji koja nije usvojena na samitu Slovenija, Hrvatske i lideri šest zemalja Zapadnog Balkana.

Milanović je na zajedničkoj pres konferenciji sa slovenačkim kolegom Borutom Pahorom nakon sastanka rekao da “nekima naprosto smeta samo spominjanje” pojma konstitutivnosti tri naroda.

“Moj prijedlog prije nekoliko dana, u pripremi ovog sastanka, bio je da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama, mnogima se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali i taj prijedlog je odbijen”, rekao je Milanović.

Milanović se “sa sličnim problemom suočio” i sredinom prošle godine na sastanku na vrhu NATO kada je morao da se “bori i prijeti blokadom zajedničke izjave” kako bi u završni tekst ušao “samo spomen Dejtonskog sporazuma”.

“To vam govori u kakvim okolnostima živimo i da se moramo boriti za temeljna prava”, rekao je Milanović.

Danas usvojenim Zaključcima članice Procesa Brdo-Brioni su, izmedu ostalog, poručili Evropskoj uniji da je njeno proširenje bitno i da je ključno da se ono ubrza. Evropski savez pozvan je da pomogne Zapadnom Balkanu u borbi sa energetskom i ekonomskom krizom, kao i da se ukine vizni režim.

EU je pozvana i da Bosni i Hercegovini da status kandidata do kraja ove godine.

Milanović je rekao da u dijelu Evropske unije, posebno na zapadu, “postoji duboka rezerva” prema evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana te da je ona “toliko duboka” da se, kako je kazao, “može rezati”.

Prema Milanovićevim riječima, jasni pokazatelj toga je bila odluka EU iz juna ove godine kada je status kandidata dodijeljen Moldaviji i Ukrajini, ali ne i BiH.

“Ja to smatram moralnim užasom”, rekao je Milanović i ponovio da bi on “da je bio na poziciji hrvatskog predstavnika” u Evropskom savjetu uslovio status kandidata dvjema zemljama istočnog partnerstva s dodijeljivanjem statusa i BiH.

Hrvatski predsjednik je rekao da to ponavlja “ne zato da čini štetu Ukrajini, jer joj to neće pomoći” kao ni BiH.

“To je simbolično, ali pokazuje određeni odnos, gard, stav”, rekao je Milanović i dodao:

“Odjednom Ukrajina može, a BiH ne može. Organizacija koja tako vodi svoju spoljnu i regionalnu politiku nije na pravom putu”.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ “120.000.000 KM za 1 Komsar, 0 KM za 35 nerazvijene opštine!”

Najgori rebalans u istoriji Republike Srpske otkriva impresivnu bahatost i diskriminaciju, izjavio je narodni poslanik i član PSS Bojan Kresojević.

– Prije 12 mjeseci digla se kuka i motika od strane SNSD-ovih prvaka da je potrebna pomoć nerazvijenim opštinama. Bilo je to upravo u vrijeme kada se Baňaluci i Bijeljini pokušalo uzeti 9.000.000 KM, na diskriminatoran i neustavan način, u cilju političke osvete.

Kada se pokazalo da je ova ideja za slabljenje Banjaluke i Bijeljine neustavna, od tada nikoga nije briga za nerazvijene opštine.

– U ovom rebalansu: 0 KM za 35 nerazvijenih opština, ali za 1 Komsar čak 120.000.000 KM.
Kneževo, Jezero, Šipovo i ostale nerazvijene lokalne zajednice – nije da nema novca, već ovoj vlasti jednostavno niste bitni! – istakao je Kresojević.

Ovo je još jedan dokaz da politika prioritete postavlja po partijskoj liniji, dok mali i nerazvijeni opštinski budžeti ostaju zapostavljeni i zaboravljeni.

Nastavi čitati

Politika

BEZOBRAZLUK BEZ PREMCA! “Samo da RiTE Ugljevik izdrži muku do 1. aprila”?

Luka Petrović, generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, rekao je da će rudarske mašine RiTE Ugljevik uskoro ući u koncesiono polje “Ugljevik-Istok 2”, ali da neće moći doći do uglja za još nekoliko mjeseci, te da očekuje da RiTE izdrži u kopanju polja “Ugljevik-Istok 1” do 1. aprila 2026. kada počinje remont u tom preduzeću.

On je za “Nezavisne novine” kazao da je dio mašina već upućen u “Ugljevik-Istok 2”. “Međutim to polje je ogromna površina i da bi se došlo do nje, potrebno je izmjestiti još jedan put, treba napraviti tri pristupna puta za mještane tih sela u dužini od 4,5 km, onda treba riješiti neku vodovodnu infrastrukturu i ima nekoliko domaćinstava gdje je u toku potpisivanje sporazuma i do nove godine će se izvršiti isplata kako bi se domaćinstva iselila sa tih lokaliteta. U tom smislu će se ući u ‘Ugljevik-Istok 2’, ali nećemo doći do uglja sigurno za par mjeseci iz tog ‘Istoka 2’. Do toga trenutka ćemo eksploatisati ‘Istok 1’, koji je nažalost na više lokacija, rasprostranjen na liniji od nekoliko kilometara i zato je otežano snabdijevanje ugljem”, tvrdi Petrović.

“Rudarski posao u RITE je zapušten”
Odgovarajući na pitanje koliko na način “dan za dan” može funkcionisati RiTE i da li je to normalno, Petrović odgovara riječima da je preduzeće došlo u ovu situaciju zato što je “zapušten rudarski posao u tom kolektivu”.

“Očito da rudarski poslovi nisu bili prioritetni u odnosu na neke druge poslove i naravno da je to stvar za analiziranje i preispitivanje. Svakako i traženja odgovornosti zašto je došlo do zapuštanja i nedostatka uglja”, kazao je Petrović.

Na pitanje ko su ti odgovorni, on kaže:

“Oni koji su rukovodili tim segmentima u preduzeću”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

SLIJEDI NOVI ENORMAN LANAC POSKUPLJENJA! Koliki će nam biti računi za struju ako poskupi mrežarina?

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) traži saglasnost Vlade Republike Srpske za nove cijene mrežarina, koje će, kako nezvanično saznaje CAPITAL, biti više za 20 odsto.

Udio mrežarine u ukupnom računu za električnu energiju iznosi oko 50 odsto, što znači da će računi od 1. januara naredne godine, pod uslovom da Vlada da zeleno svjetlo biti veći za 10 odsto. Iz RERS nisu potvrdili, ali ni demantovali saznanja Capitala.

– REERS je analizirao zahtjeve ODS-ova za povećanje cijene mrežarine i preliminarne analize dostavio Vladi kao većinskom vlasniku kapitala i koja vodi energetsku i socijalnu politiku RS – naveli su u odgovoru na upit.

Distributivna preduzeća u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske, odnosno Operateri distributivnih sistema (ODS) tražili su poskupljenje mrežarine za čak 46 odsto.

Dobro upućen izvor CAPITAL kaže da je od početka bilo jasno da je taj zahtjev nerealan, ali da se svjesno išlo na taj procenat da bi se u javnosti povećanje od 20 odsto predstavilo kao nešto prihvatljivo.

Capital.ba

Nastavi čitati

Aktuelno