Connect with us

Svijet

NEKO NOVO VRIJEME! Mask počinje ugradnju čipova u mozak, TRAŽE SE DOBROVOLJCI!

Tehnologiju koja povezuje ljudski mozak i kompjuterski interfejs omogućava ljudima sa neurološkim oboljenjima da komuniciraju mislima i da kontrolišu različite uređaje.
Kompanija Neuralink Ilona Maska najavila je da počinje sa prihvatanjem aplikacija do ljudi voljnih da im njihov eksperimentalini N1 kompjuterski interfejs bude implantiran u mozak.

PRIME (skraćeno od Precise Robotically Implanted Brain-Computer Interface – srpski: Precizni robotički implantirani moždani kompjuterski interfejs) privukao je interesovanje zbog činjenice da je prvenstveno namijenjen ljudima sa kvadriplegijom (usljed oštećenja kičmene moždine), kao i obolelima od ALS-a (amiotrofične lateralne skleroze).

A da bi se neko odlučio za eksperimentalnu primjenu ove tehnologije moraće da ima najmanje 22 godine, kao i dosljednog i pouzdanog negovatelja.

Mask je 2022. godine najavio svoju namjeru da uređaj implatira u sopstveni mozak, ali je ipak malo vjerovatni da bi on sam mogao na bude među prvima koji će to uraditi.

Neuralink je nastao 2016. godine sa ciljem da razvija tehnologiju koja povezuje ljudski mozak i kompjuterski interfejs u sistem koji omogućava ljudima sa neurološkim oboljenjima da komuniciraju sa i da mogu da kontrolišu različite uređaje.
Tako bi, na primjer, osoba oboljela od paralize potencijalno mogla da koristi svoj pametni telefon tako što će zamisliti svoje pokrete rukom. Međutim, na duže staze, uvek ambiciozni Mask sugeriše da bi tehnologija čak mogla da unapredi ljudkim mozak “super kognicijom”.

Neuralink sada želi da testira i evalura efikasnost i bezbjednost upotrebe PRIME-a, odnosno njegovog N1 implanta i R1 hirurškog robota, prenosi digitaltrends.

Kompanija, takođe, želi da procijeni početnu funkcionalnost svog moždanog kompjuterskog interfejsa (BCI – brain-computer interface) u omogućavanju oboljelima od paralize da kontrolišu različite uređaje putem svojih misli.

Primarni cilj BCI-ja je, kako kažu, da “omogući ljudima sposobnost da kontrolišu kursor ili tastaturu kompjutera služeći se samo svojim mislima”.

I druge kompanije razvijaju slične kompjuterske tehnologije, pa je tako BrainGate uspeo da omogući čovjeku oboljelom od paralize da komunicira putem svojih misli pretvarajući svoj zamišljeni rukopis u tekst.

Svijet

SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana

S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.

Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gd‌je toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.

 

Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.

Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:

“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam ušted‌jeti stotine evra godišnje”.

Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.

 

 

Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.

To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gd‌je je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.

Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.

Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.

 

 

Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.

Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.

Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći

“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.

“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”

Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.

Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.

“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.

Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.

Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Nastavi čitati

Svijet

U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO

Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”

List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.

U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.

“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.

Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.

Nastavi čitati

Aktuelno