Connect with us

Region

NEOBIČAN POSAO: Sara i njen otac Mošo zajedno pišu GOVORE ZA SAHRANE, posao im cvjeta

Svako od nas mogao bi da posvjedoči da je gubitak voljene osobe najteži trenutak u životu čovjeka i taman kada polako postajemo svjesni da neka osoba sa kojom smo bili bliski više nije među nama i kada od bola i tuge zanijemimo, kako to običaji prilikom sahranjivanja nalažu, dođe trenutak da progovorimo i oprostimo se od voljenih kako najbolje znamo i umijemo.

Svjedoci smo, takođe, da govori na sahranama mogu da budu šaljivi i puni anegdota iz života pokojnika, pa se kroz jecaje okupljenih prolomi i smijeh, baš kako bi osoba koju smo izgubili i željela da bude. Čak i kada je riječ o ovakvim situacijama, kada posljednja poruka upućena pokojniku ne mora nužno da bude papir pun bola i tuge, pisanje ovakvih tekstova nije nimalo lak zadatak.

To najbolje zna Mošo Novković (66) koji je u svom okruženju, između ostalog, postao poznat po svom neobičnom, reklo bi se hobiju, u kojem mu se prije godinu pridružila i kćerka Sara Novković Tepšić (29).

Iako bi mnogi njihovo zanimanje za pisanje oproštajnih poruka za ljude koje ponekad nisu lično ni poznavali mogli da okarakterišu morbidnim ili čudnim, Mošo i Sara odmah ističu da je njihova uloga zapravo da pruže utjehu ožalošćenima i da zajedno sa njima pronađu prave riječi u bolnim trenucima.

U njihovom Kljajićevu kod Sombora oproštajni govori nisu praksa novijeg datuma, već tradicija koja se na sahranama podrazumijeva.

“To nije lak posao, faktički pišem iz ugla člana porodice”
– Kljajićevo je bilo naseljeno podunavskim Švabama do 1944. godine. 1945. godine “vozom bez voznog reda” ovdje dolaze ljudi sa područja Korduna, Like, Banije i Žumberka. Bili su to učesnici Narodnooslobodilačkog rata sa porodicama za koje je “religija bila opijum”, pa je umjesto sveštenika i opela, na sahranama čitan oproštajni govor. I danas se poslije opela, a prije kretanja povorke, takođe, čita govor – rekao je Mošo prije dana.

Otuda potiče podrška porodice i mještana, kada se prije više od decenije ohrabrio da napiše prvi oproštajni govor.

– Pošto sam u Mesnoj zajednici Kljajićevo obavljao funkciju poslovođe groblja od 2005. godine do 2015. godine, na molbu porodice pokojnika počeo sam da pišem i čitam pogrebne govore i do sada ih napisao nekoliko stotina. Nas angažuju pokojnikovi najbliži srodnici. Zadatak je da kroz razgovor i bilješke prikupimo što više podataka o životu preminule osobe. Ti podaci nam služe kao osnova za sastavljanje govora, koji kad napišemo, prije sahrane pročitamo rodbini i uvažimo svaku njihovu primjedbu, ukoliko je ima – objašnjavao je Mošo, koji i dalje radi u “JKP Prostor” u Somboru, dodajući tada da zahtjevi najčešće dolaze iz najbliže okoline, ali i iz većih gradova i drugih mjesta.

Novković je potvrdio da, uprkos tome što je riječ o tekstu koji ponekad, ako je to želja porodice pokojnika, sadrži samo nekoliko redaka, uopšte nije riječ o lakom poslu.

– Nije lako napisati takav tekst jer je na nama velika odgovornost, faktički pišemo iz ugla člana porodice iako preminulu osobu često lično ne poznajemo. Da bi se napisao govor potrebno je nekoliko časova. Jednim dijelom riječ je o univerzalnom obrascu zbog osnovnih podataka, ali mi se trudimo da prikupimo što više podataka o samom životu pokojnika, kao što su njegove osobine i interesovanja – rekao je tada Novković.

Svi u okolini Sombora su za njega već čuli!
Dok Mošo već ima pozamašno iskustvo i sigurne riječi da ublaži bol ožalošćenih i pomogne im da se oproste od pokojnika na najbolji način, kćerka Sara mu se u tom poslu pridružila prije godinu, pa sada pored poezije zajedno sa ocem sastavlja oproštajne govore.

– To je došlo nekako spontano, godinama sam gledala tatu kako piše, i sama pišem poeziju u kojoj često spominjem gubitak voljenih osoba i samo sam jedan dan rekla tati da hoću i ja da probam da napišem govor i tako smo počeli da radimo zajedno – objasnila je Sara.

Bilo je i neobičnih zahteva, kada, na primjer, pokojnik za života napiše govor sam sebi i onda njegova porodica pozove Mošu da ga pročita prilikom sahranjivanja. Međutim, Sara i nakon godinu bavljenja ovim poslom još uvijek nije pročitala ni jedan govor na sahrani, tvrdi da je emotivna.

– Ja sam po prirodi emotivna, pa se trudim da tako i pišem. Važno mi je da saznam sve o pokojniku kako bi što emotivnije mogla da dočaram te riječi. U posljednje vrijeme ja uglavnom pišem, dok tata čita, ali samo kada mu to traže srodnici pokojnika. Mi, svakako, imamo tu uslugu u opticaju i to se dešava kada je sahrana u okolini Sombora jer za njega su već svi čuli – rekla je Sara.

Elem, kao svoju najtežu situaciju, navela je pisanje govora za sahranu njenog druga.

– Prošle godine sam pisala oproštajno pismo za mog najboljeg druga koji je iznenada preminuo. Bilo mi je strašno jer sam ga kroz taj govor skroz doživjela – ispričala je Sara.

Govor ima cijenu, a evo od čega i zavisi!

Ako ste možda pomislili da rijetko ko angažuje strance za ovakve govore, Sara će vas razuvjeriti – zahtjevi stižu i iz udaljenijih gradova, ali i inostranstva.

– Postoji i interesovanje za to da mi napišemo govor i pošaljemo putem i-mejla i onda ga neko drugi pročita. Javljali su nam se i iz inostranstva, tako da ćemo ponuditi i takvu vrstu usluge – pričala je ona.

Ovo, za mnoge od nas, neobično zanimanje zapravo je ustaljena praksa u inostranstvu, pogotovo u SAD u kojima cvjeta onlajn tržište na kojem kreativni i talentovani ljudi nude svoje usluge, pa se tako na njemu mogu naći i oproštajni govori, koje je moguće kupiti u svega par klikova i to za nekoliko dolara (nekoliko evra) i pročitati na sahrani člana porodice.

Sara je nedavno izjavila da su u svoju ponudu ubacili i govor za pomen, koji je postao veoma popularan.

– Što se tiče cijene za govore, one se kreću od 2.500 dinara (oko 25 evra), a to zavisi od odsta segmenata, jer ako je prethodno obavljen razgovor trajao dva časa, cijena se povećava. Međutim, ako je razgovor bio kraći gdje su ljudi podijelili neke osnovne podatke o pokojniku, onda je cijena niža. No, sveukupno, ni jedan govor nije koštao više od 5.000 dinara (oko 50 evra), piše Nova.

– Trudimo se da idemo u korak sa vremenom i da osluškujemo želje i potrebe ljudi. Utjeha nam je neophodna, u kojem god dobu se nalazili – zaključili su tada Novkovići.

Related Topics:

Region

KO JE “GAZDA MEČKA”! Najbogatiji gastarbajter zbog koga je angažovano 850 istražitelja

„Gazda Mečka“, za koga kažu da je najbogatiji gastarbajter, čovjek koji je u regionu postao poznat po milionskim slavljima i raskošnim svadbama, uhapšen je u Njemačkoj zajedno sa još 17 osoba.

Sumnja se da su oštetili državu za više miliona evra i vodili mrežu firmi za nelegalno zapošljavanje. Nakon hapšenja, u javnosti su se pojavili njegovi pravi podaci i detalji iz života u Srbiji.

Ko je zapravo „Gazda Mečka“?
Kako se saznaje, njegovo pravo ime je Goran Marinković, a kasnije je koristio prezime Mecger (Metzger Muc). Upravo pod nadimkom „Mecka“ postao je poznat široj javnosti u posljednjoj deceniji.

Rođen je u selu Naupare kod Kruševca, gdje ima i brata Nebojšu. Oba brata su rano osnovala porodice. Mečka se oženio Rumunkom Danom, sa kojom je i danas u braku, ali ga porodične obaveze nisu spriječile da živi burno, putuje i organizuje raskošna slavlja.

Tri sina oženio u jednom danu

Prije dvije godine napravio je spektakl koji je postao viralan: svu trojicu sinova – Nenada, Aleksu i Elvisa – oženio je istog dana. Tako su u porodici odjednom dobili tri snajke – Leticiju, Juliju i Dori, a kuća je, kako se navodi, već puna unučadi.

Odrastao u Njemačkoj, bavio se raznim poslovima

Mecka je odrastao u okolini Minhena, gdje je još kao dječak radio razne zanatske poslove, tražeći način da zaradi velike količine novca. Prema sumnjama njemačkih istražitelja, vremenom je razvio sistem u kojem je zapošljavao druge i profitirao na njihovom radu. Sumnja se i da je bio uključen u organizovanje dječjeg prosjačenja.

Javni nastupi i pozivi na „saradnju“
Linker
U Baru je nedavno, zajedno s još jednim muškarcem, pozivao radnike na saradnju u građevini, predstavljajući se kao spas za preduzetnike, uz slogan:

„Mogući izlaz za nas preduzetnike! Savjetujemo, planiramo, gradimo, iznajmljujemo i upravljamo.“

Milionska slavlja: Od svadbe do krštenja unuke

Posljednje veliko slavlje napravio je za krštenje unuke — na obali mora, uz dvodnevnu glamuroznu proslavu. Na bini su se ređale najveće regionalne zvijezde: Lepa Brena, Sloba Radanović, Tea Tairović, Aca Lukas, i mnogi drugi.

Navodno je za ovo slavlje izdvojio milion evra, a samo muzika je koštala preko 450.000 evra.

Njegova kćerka je tada izjavila za YouTube kanal Moja Happy muzika:

„Tata Mecke je za mene najbolji otac na svijetu, kralj. Za rođendan sam dobila sat od 50.000 evra.“

Kum na „milionskoj svadbi“ na Siciliji

U junu prošle godine bio je kum na još jednoj glamuroznoj zabavi — svadbi na Siciliji, za koju je, kako se tvrdilo, bilo zakupljeno čak cijelo ostrvo. Snimci su završili na TikToku voditelja Uroša Božića i postali viralni preko noći.

Istražuje ga 850 istražitelja

Slučaj u kojem je uhapšen uključuje složene finansijske malverzacije, zbog čega je angažovano čak 850 istražitelja. Njemački mediji navode da se sumnja na višegodišnji sistem organizovanog rada „na crno“, kojim je država oštećena za milionske iznose.

Nastavi čitati

Region

“POVUĆI ĆU RADIKALNIJI POTEZ”: Sukob Tompsona i gradonačelnika Zagreba ne jenjava, Perković ne odustaje od ustaškog pokliča

Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba je zabranio Marku Perkoviću Tompsonu da na koncertu, koji će se održati u Areni Zagreb 27. decembra, koristi ustaški pozdrav “za dom spremni”.

ukob Tompsona gradonačelnika Zagreba ne jenjava, pa se sada pjevač oglasio.

– Danas prijepodne zagrebački gradonačelnik je potvrdio svoju odluku da mi ne dopušta održavanje koncerta 28. decembra u zagrebačkoj Areni. Naglasio je da je to isključivo njegova odluka – rekao je Perović i dodao:

“Ta njegova odluka bez ikakvog razumnog, pravno utemeljenog objašnjenja je u maniru šerifa s Divljeg zapada. Zapravo, ovdje se radi o napadu na pravni poredak RH od strane gradonačelnika Zagreba jer ne poštuje odluke hrvatskih sudova.”

Još jednom gradonačelnika Zagreba pozivam na razum, smirivanje tenzija i poštivanje pravnog poretka RH. U protivnom ćemo povući puno radikalnije poteze koji mu se neće svidjeti – poručio je Tompson.

Tompson je izjavio i da će ponosno pjevati pjesmu “Bojna čavoglave”.

– Zagrebački gradonačelnik mi je putem medija poručio da oko 27. prosinca izvedem pjesmu “Bojna Čavoglave” neću više moći nastupiti u gradskim prostorima, a ja njemu ovim putem poručujem da ću 27. decembra u Zagrebu, u Areni, s ponosom pjevati pjesmu “Bojna Čavoglave”, onako kako smo je pjevali od 1991. do danas…

I na kraju želim napomenuti svima onima koji ne znaju da sam ja 1991. godine bio pripadnik Zbora narodne garde, a i pripadnik HOS-a, koji je u svom znaku imao i pozdrav ‘Za dom spremni’. Pod tim znakom sam komponovao pjesmu “Bojna Čavoglave”, pod tim znakom sam se borio, pod tim znakom sam bio spreman umrijeti za Hrvatsku, a i danas sam. I još nešto. U javnosti sam se s razlogom na veliko raspravljao o njihovom protivzakonitom divljaštvu i sektaškom ponašanju, a ja ne pristajem da mi sada neka sekta određuje šta smijem, a šta ne smijem – dio je skandaloznog javnog obraćanja hrvatskog ekstremiste Marka Perkovića Tompsona koji na svojim koncertima veliča ustaštvo

Nastavi čitati

Region

BRNABIĆ: Predložićemo amandman o preuzimanju NIS-a, NEĆE BITI NESTAŠICE STRUJE

Ana Brnabić, predsjednik Skupštine Srbije poručila je da će u srpskom parlamentu danas, 26.novembra, biti predložen amandman na Zakon o budžetu koji će predvidjeti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme Naftnu industriju Srbije (NIS), te da građani Srbije neće biti suočeni sa nestašicom struje, grijanja ili benzina.

Međutim, ona je naglasila da lično ne bi podržala nacionalizaciju NIS-a, ali da ništa ne smije da dovede do toga da budu ugroženi životni standard građana i privreda.

“Nakon razgovora predsednika Srbije sa različitim stranama u vezi sa položajem ove kompanije biće predložen i amandman koji će predvideti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS. Ne bih podržala nacionalizaciju NIS-a upravo zato što sam ekonomski liberal. Ja mislim da nacionalizacija nije pravi način zato što otvara Pandorinu kutiju. Jednom nacionalizacija, svaki sledeći put vam je lakše da kažete, pa, postoji više interesa da vam kažem dajte da ja nacionalizam. Ja mislim da će se za nekoliko godina to svakako poštovati”, kazala je Brnabićeva, te dodala: “Srbija je pružila Rusiji mogućnost da prva učestvuje u razgovorima o eventualnim promjenama u vlasničkoj strukturi, kao manjinski partner. Ništa ne sme da dovede do toga, kao što je rekao i predsednik Vučić, da se ugrozi životni standard, kvalitet života naših građana i naše privrede. Tako da se ja nadam da će i partneri iz Ruske federacije imati to u vidu. Da li su do sada imali? Pa, kako da vam kažem – ne. Mi moramo da zaštitimo naše građane i naše nacionalne interese”, rekla je Brnabić u emisiji “Plenum” Euronewsa Srbija.

Neće biti nestašice struje, grijanja ili benzina
Kazala je da građani Srbije ne treba da brinu, jer neće biti nestašice struje, grejanja ili nestanka benzina na ulicama.

“Na kraju krajeva, danas je 47. dan da mi nismo dobili u Srbiji, da nismo uvezli ni jedan jedini litar ili kap nafte preko Janafa, jadranskog naftovoda. I dalje je sve stabilno, i dalje sve radi. Mi čak nemamo ni psihološku paniku, nemate ono što ste, na primer, imali u Francuskoj, kada ste imali gužve na pumpama, da ljudi u mnogo manjem problemu je tada bila Francuska, pa ste imali gužve na pumpama. Mi to nemamo”, kaže Brnabićeva.

Vučić: Rafinerija pred gašenjem
Ipak, riječi Brnabićeve da je sve stabilno i da nema panike, su praktično u suprotnosti sa onim što je dan ranije, 25. novembra rekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

On u vanrednom obraćanju javnosti kazao da Rafinerija NIS-a još nije ugašena, ali da je prešla na niži režim rada odnosno tihi hod i dodao da ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja rada ako ne dobije licencu od američkog OFAC-a.

Podsjetimo, NIS se 47 dana nalazi pod američkim sankcijama zbog ruskog vlasništva u ovoj kompaniji.

Nastavi čitati

Aktuelno