Svijet
NEOBIČNA POJAVA ZAPREPASTILA NAUČNIKE! Crna gljiva ”jede” radijaciju
Еksplozija reaktora broj 4 Černobiljske nuklearne elektrane u blizini Pripjata u Ukrajini 1986. godine ostaje najgora nuklearna katastrofa u istoriji čovječanstva. Ostavila je za sobom 30-kilometarsku zonu isključenja – napušteni pejzaž u kome su visoki nivoi radijacije i dalje prisutni, i to decenijama nakon incidenta – gdje su ljudska naselja i stanovanje ograničeni.
Unutar ove zone, međutim, naučnici su otkrili preživjelu otpornu crnu gljivicu zvanu Cladosporium sphaerospermum. Nakon katastrofe u Černobilju, naučnici su primjetili mrlje pocrnelih izraslina na zidovima reaktora broj 4 — gljivice koje su izgledale kao da uspjevaju tamo gdje je radijacija bila najveća.
Ova gljiva se prilagodila nivou radijacije koji bi bio smrtonosan za većinu oblika života. Još fascinantnija je njegova sposobnost da se “hrani” ovim zračenjem, koristeći ga kao izvor energije, slično kao što biljke koriste sunčevu svjetlost za fotosintezu.
Dalja istraživanja su otkrila da ova i neke druge vrste crnih gljiva, kao što su Vangiella dermatitis i Criptococcus neoformans, posjeduju melanin, pigment odgovoran za boju ljudske kože. Međutim, u ovim gljivama, melanin je imao drugu svrhu: apsorbovao je zračenje, koje se zatim pretvaralo u upotrebljivu energiju, omogućavajući joj da raste u oblastima sa intenzivnim radioaktivnim izlaganjem.
To je izvanredna adaptacija koja nudi uvid u to kako život može da cvjeta na nekim od najekstremnijih i najneprijateljskijih mjesta na planeti.
Kako se zračenje pretvara u izvor energije za gljivice?
Cladosporium sphaerospermum pripada grupi gljiva poznatih kao radiotrofne gljive. Radiotrofni organizmi mogu uhvatiti i koristiti jonizujuće zračenje za pokretanje metaboličkih procesa.
U slučaju C. sphaerospermuma, njen visok sadržaj melanina omogućava joj da apsorbuje zračenje, slično kao što biljke apsorbuju sunčevu svjetlost kroz hlorofil.
Iako ovaj proces nije identičan fotosintezi, on služi uporedivoj svrsi i pretvara energiju iz okoline da bi se održao rast. Ovaj fenomen, nazvan radiosinteza, otvorio je uzbudljive pravce u biohemiji i istraživanju radijacije, piše Forbs.
Melanin, koji se nalazi u mnogim živim organizmima, djeluje kao prirodni štit od UV zračenja. Međutim, kod C. sphaerospermuma on ima značajniju ulogu više od štita: olakšava proizvodnju energije pretvaranjem gama zračenja u hemijsku energiju.
Članak objavljen u časopisu PLOS ONE 2007. godine potvrdio je ovaj neobičan mehanizam proizvodnje energije, pokazujući da gljive poput C. sphaerospermuma koje se uzgajaju u sredinama sa visokim zračenjem imaju tendenciju da rastu brže od onih u neradioaktivnim uslovima. To je otkriće koje preoblikuje razumijevanje naučnika o strategijama preživljavanja ekstremofila — organizama koji mogu da izdrže ekstremne uslove životne sredine.
Radiotrofne gljive mogu biti saveznik u borbi protiv radijacije
Otkriće C. sphaerospermuma u černobilskoj zoni ponovo je skrenulo pažnju na radiotrofne gljive, posebno zbog njihove potencijalne uloge u bioremedijaciji – procesu korišćenja živih organizama za uklanjanje zagađivača iz životne sredine.
Na radioaktivnim mjestima kao što je Černobil, gdje su konvencionalne metode čišćenja izazovne i opasne, radiotrofne gljive mogu pružiti sigurniju, prirodnu alternativu, navodi se u članku iz aprila 2008. objavljenom u FEMS Microbiology Letters. Pošto C. sphaerospermum može da apsorbuje zračenje i koristi ga kao gorivo, naučnici istražuju izvodljivost primjene ovih gljiva da bi zadržali i potencijalno smanjili nivoe zračenja u kontaminiranim oblastima.
Izvan granica zone isključenja, naučnici istražuju druge primjene, posebno u oblasti istraživanja svemira. Surovo, radijaciono okruženje u svemiru jedan je od najznačajnijih izazova sa kojima se suočavaju dugoročne misije na Mars i šire, prenosi Telegraf.
Svijet
TRAMP POJAČAO PRITISAK NA UKRAJINU: “Bolje joj je da brzo dođe za pregovarački sto”
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pojačao je pritisak na Ukrajinu da “brzo” postigne sporazum sa Rusijom uoči pregovora koje su Sjedinjene Države organizovale u Ženevi.
“Ukrajini je bolje da brzo dođe za pregovarački sto”, rekao je Tramp novinarima u avionu “Air Force One” na putu za Vašington.
Tramp se zalaže za okončanje sukoba koji je počeo u februaru 2022. godine, ali dvije prethodne runde pregovora uz posredovanje SAD u Abu Dabiju nisu donele napredak, ocjenjuje Gardijan.
Moskva je tokom razgovora insistirala na teritorijalnim i političkim ustupcima Ukrajine, koje je Kijev odbacio kao ravne kapitulaciji.
Američku delegaciju u Ženevi predvodiće Trampov izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner, dok će ruski tim predvoditi bivši ministar kulture Vladimir Medinski, prenose agencije.
Svijet
PILOT KOJI JE SPASIO 161 PUTNIKA SE SUOČAVA SA TUŽBOM: Mora da plati 1,5 miliona dolara odštete
Pilot Sergej Belov suočava se sa tužbom od 1,5 miliona dolara zbog oštećenja erbasa A320 nakon što je prinudno sleteo u Novosibirskoj oblasti, kada niko od 161 putnika i članova posade nije povređen.
Ruski pilot Sergej Belov po svemu sudeći moraće da plati 1,5 miliona dolara zbog oštećenja svog erbasa A320 nakon što je avion prinudno sletio na polje u Novosibirskoj oblasti u septembru 2023. godine, u incidentu u kojem niko od 161 putnika i šest članova posade nije povrijeđen.
Sudski dokumenti koji su postali javni 22. januara otkrivaju da se od kapetana Belova lično traži nadoknada štete u vezi sa vanrednim slijetanjem, koje je u to vrijeme privuklo veliku pažnju svjetskih medija kao dramatičan, ali uspješno završen događaj bez ljudskih žrtava.
😳 A Russian pilot who saved 167 people is being ordered to pay for damage to the aircraft
In September 2023, Airbus A320 captain Sergey Belov made an emergency landing in a field after a hydraulic system failure.
The aircraft failed to reach an alternate airport due to… pic.twitter.com/OsJ93UzD1V
— NEXTA (@nexta_tv) January 23, 2026
Belov je bio kapetan leta U6-1383 ruske kompanije Ural erlajns na ruti od Sočija do Omska.
Tokom leta, erbas A320 je izgubio pritisak u zelenom hidrauličnom sistemu, što je dovelo do niza operativnih odluka posade. Zbog uočenog tehničkog problema, odlučili su da preusmjere let ka Novosibirsku, čija pista nudi veće margine bezbjednosti.
Međutim, tokom nastavka leta nije primijećeno da se stajni trap ne može uvući, što je povećalo aerodinamički otpor i ubrzalo potrošnju goriva. Kako su se rezerve goriva približavale kritičnom nivou, posada je proglasila vanredno stanje i donela odluku o hitnom slijetanju van aerodroma.
Avion je na kraju sletio na polje oko 185 kilometara zapadno od Novosibirska. U avionu je bio 161 putnik, plus šest čanova posade i svi su preživjeli bez ozbiljnih povreda. Snimci evakuacije među kukuruznim poljima postali su simbol smirenosti i profesionalizma kabinske i letačke posade.
Naknadna istraga, koja je u međuvremenu djelimično povučena i revidirana, ukazala je na nekoliko faktora koji su uticali na tok događaja. Među njima su navedene greške u procjeni i raspodjeli opterećenja u pilotskoj kabini, netačnosti u planiranju i praćenju potrošnje goriva i nedovoljno upravljanje resursima posade. Istovremeno, uzrok početnog tehničkog kvara pripisan je habanju fleksibilnog crijeva u hidrauličnom sistemu.
U danima nakon incidenta, rukovodstvo Ural erlajnsa je najavilo mogućnost da avion, nakon detaljnog pregleda, ponovo poleti sopstvenim pogonom i poleti sa piste. Kasniji medijski izvještaji sugerisali su drugačiji ishod: avion će biti demontiran i iskorišćen za rezervne dijelove, što se na kraju i dogodilo.
Tužba podnesena protiv pilota pokreće šire pitanje lične finansijske odgovornosti članova posade za odluke donesene u vanrednim okolnostima. U komercijalnom vazduhoplovstvu uobičajeno je da operater snosi primarnu odgovornost, dok se pojedinačne greške analiziraju kroz regulatorne i disciplinske postupke, a ne kroz privatne tužbe.
Dilema ostaje da li je opravdano finansijski opteretiti kapetana koji je, uprkos mogućim propustima u procjeni i upravljanju situacijom, uspio da spasi sve putnike i članove posade, ili niz odluka koje su prethodile hitnom slijetanju treba smatrati osnovom za takvu tužbu, prenose agencije.
Svijet
MASERKA UMRLA NA POSLU, cijeli dan radila bez pauze
U spa centru u Sankt Peterburg preminula je maserka (36) porijeklom iz Indonezije, nakon što joj je pozlilo zbog iscrpljenosti na Dan zaljubljenih.
Prema navodima kolega, žena se 14. februara žalila na umor jer je radila gotovo bez pauze od jutra, jer su svi termini u spa centru bili popunjeni, prenosi Telegraf.rs.
Nakon što joj je pozlilo, legla je na sto za masažu da se odmori, ali je ubrzo izgubila svijest. Hitno je prevezena u bolnicu, ali je uprkos naporima ljekara nažalost preminula dva sata kasnije.
Maserka je u Rusiju došla prije šest mjeseci kako bi zaradila novac, a živjela je u okviru spa centra u kojem je radila.
U Indoneziji je ostavila dvoje maloljetne djece.
Njena porodica sada čeka zvaničnu dokumentaciju iz bolnice i izvod iz matične knjige umrlih kako bi organizovali transport tijela u Indoneziju.
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Hoće li Tompson odgovarati, ili se KAŽNJAVAJU SAMO SRBI?”
-
Društvo2 dana agoSAT MANJE ZA SPAVANJE! Ove godine kazaljke na satovima će se pomjeriti ranije nego prethodne
-
Politika2 dana agoPOLITIČKI PARADOKS! Kako Milorad Dodik koristi državne funkcije i resurse, A NIJE PREDSJEDNIK
-
Politika2 dana agoPOKAZALI SMO SNAGU KROZ VJEKOVE! Stanivuković o važnosti Sretenja i jedinstva naroda
-
Politika2 dana ago“ŽIVJELA SRBIJA, ŽIVJELA SRPSKA!” Drinić poslao snažnu poruku sa obilježavanja Sretenja
-
Politika1 dan agoRADOJIČIĆ O OPŠTIM IZBORIMA: Rečenica koja odzvanja širom Srpske je “DRAŠKO JE BUDUĆI PREDSJEDNIK!”
-
Banjaluka2 dana agoPRONATALITETNE MJERE DAJU REZULTATE! Četvrto dijete stiglo u 50 banjalučkih domova!
-
Svijet1 dan agoTRON, PORODICA I MOĆ! Da li imenovanje ćerke vodi ka OBRAČUNU SA TETKOM?
