Nauka i tehnologija
JEZIVO SAZNANJE! Psi iz Černobila sada su genetski drugačiji od ostalih u svijetu
Nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 26. aprila 1986., oko 120.000 ljudi koji su živjeli u okolnom području i obližnjem gradu Pripjatu bilo je prisiljeno evakuirati se i napustiti domove. To je uključivalo mnoge pse kućne ljubimce koji su, uprkos svim izgledima, uspjeli uspostaviti snažnu populaciju koja još uvijek živi na ozračenom području koje okružuje elektranu u raspadanju.
U novoj studiji naučnici su nastojali steći dublje razumijevanje neobične populacije pasa koja živi oko Černobila u svjetlu teške kontaminacije okoliša kojoj su mnogi svakodnevno izloženi.
Uz pomoć uzoraka krvi prikupljenih od životinja lutalica između 2017. i 2019. genetski su analizirali 302 psa iz populacije koja živi unutar same elektrane, kao i onih 15 do 45 kilometara od mjesta katastrofe.
Samo gledajući DNK pasa koji žive u blizini Černobila, bilo je jasno da su genetski različiti od kućnih ljubimaca koji žive drugdje u svijetu, za što istraživači vjeruju da je odraz ionizirajućeg zračenja kojem su bili izloženi generacijama.
“Otpornost pasa kao vrste”
Ukupno je novo istraživanje pokazalo da ova populacija sadrži 15 složenih porodičnih struktura koje su jedinstvene u usporedbi s drugim psima. Međutim, također je jasno da se psi kreću različitim područjima i slobodno razmnožavaju jedni s drugima.
“Mislim da je najzanimljivija misao o studiji to što identificiramo populacije pasa koji žive u i u sjeni reaktora, i možemo reći ko su ti psi samo gledajući njihov DNK profil. Pomisliti na porodice koje žive na mjestima poput istrošenih gorivnih šipki je nevjerojatno i govori o otpornosti pasa kao vrste,” rekla je za IFLSajns Elaine Ostrander, autorica studije i genetičarka na NIH-ovom Nacionalnom institutu za istraživanje ljudskog genoma.
“Također otkrivamo da su psi koji sada žive u zabranjenoj zoni vjerovatno potomci kućnih ljubimaca ljudi koji su pobjegli iz tog područja kada se dogodila eksplozija. Možemo vidjeti povijest tih ljubimaca urezanu u DNK pasa koji danas žive u zabranjenoj zoni”, objasnio je Ostrander.
Prema posljednjem prebrojavanju, oko 800 poludivljih pasa živjelo je u zemlji oko Černobila, uključujući visoko kontaminirana područja kao što je Černobilska nova struktura sigurnog zatvaranja.
Goniči su kategorizirani kao poludivlji budući da imaju prisutne sukobe sa ljudima. Radnici i istraživači u tom području hrane životinje, dok veterinari povremeno posjećuju to područje kako bi ažurirali svoja cjepiva i liječili sve zdravstvene probleme koje imaju.
Genetske mutacije i njihov utjecaj
Sada kada je ovo istraživanje pokazalo da je moguće pouzdano razlikovati različite populacije černobilskih pasa, istraživači se nadaju da će vidjeti imaju li genetske razlike utjecaja na njihovo zdravlje, izgled i ponašanje. To bi čak moglo rasvijetliti genetske mutacije koje pomažu životinjama da prežive u uslovima zračenja, kažu istraživači.
“U idealnom slučaju, željeli bismo pronaći varijante koje je DNK stekao tijekom 15 generacija od nesreće koje omogućuju preživljavanje okruženja s visokom izloženošću zračenju naspram okruženja s niskom izloženošću zračenju”, objasnila je Ostrander.
Sve je to još uvijek u svojim relativno ranim danima, ali istraživači su iznimno zadovoljni što su pokazali kako se super-detaljna genetska analiza sada može provesti čak i na bandi pasa lutalica.
“Sljedeća faza ove studije uključivaće povećanje do razine cijelog genoma i njegove arhitekture. Još jednom, ne mogu naglasiti koliko je ovo revolucionarno. Uspjeli smo napraviti ovu vrstu studije za ljude i laboratorijske životinje gdje su proračuni visoki. Sada smo u fazi kada se ova tehnologija može primijeniti na bilo koji sistem na bilo kojem mjestu,” dodao je Tim Mousau, autor studije i profesor bioloških nauka na Fakultetu Južne Karoline.
Nauka i tehnologija
BOMBASTIČNO OTKRIĆE! Naučnici u CERN-u pronašli česticu koja mijenja sve
Naučnici sa eksperimenta LHCb na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) otkrili su novu česticu koja se sastoji od dva čarobna kvarka i jednog donjeg kvarka.
Ona ima sličnu strukturu kao poznati proton, ali sa dva teška čarobna kvarka koji zamjenjuju dva gornja kvarka protona, čime se njegova masa učetvorostručuje.
Otkriće, predstavljeno na konferenciji Moriond, pomoći će fizičarima da bolje razumiju kako jaka sila povezuje protone, neutrone i druge složene čestice, saopštio je CERN.
Kvarkovi su osnovni gradivni blokovi materije i javljaju se u šest tipova: gornji (up), donji (down), čarobni (charm), strani (strange), vršni (top) i dubinski (bottom).
Oni se obično kombinuju u grupama od po dva i tri kako bi formirali mezone, odnosno barione.
Međutim, za razliku od stabilnog protona, većina ovih mezona i bariona, koji su zajednički poznati kao hadroni, nestabilni su i kratkovječni, što ih čini izazovnim za posmatranje.
Njihovo stvaranje zahtijeva sudaranje čestica visoke energije u mašini kao što je Veliki hadronski sudarač (LHC).
Ovi nestabilni hadroni brzo se raspadaju, ali stabilnije čestice koje nastaju kao rezultat tog raspada mogu se detektovati, pa se na osnovu njih mogu izvesti svojstva prvobitne čestice.
Istraživači su ovaj pristup koristili mnogo puta da pronađu nove hadrone, a nova čestica koju je upravo najavila LHCb kolaboracija povećava ukupan broj hadrona otkrivenih u LHC eksperimentima na 80.
“Ovo je prva nova čestica identifikovana nakon nadogradnje LHCb detektora koja je završena 2023. godine, i tek drugi put da je primijećen barion sa dva teška kvarka, pri čemu je prvi put primijećen od strane LHCb-a prije skoro 10 godina”, rekao je portparol LHCb-a Vičenco Vanjoni i dodao:
– Rezultat će pomoći teoretičarima da testiraju modele kvantne hromodinamike, teorije jake sile koja povezuje kvarkove ne samo u konvencionalne barione i mezone, već i u egzotičnije hadrone kao što su tetrakvarkovi i pentakvarkovi.
LHCb je 2017. izvijestio o otkriću veoma slične čestice, koja se sastoji od dva čarobna kvarka i jednog gornjeg kvarka. Ovaj gornji kvark je jedina razlika između te čestice i nove, koja na njegovom mjestu ima donji kvark. Uprkos sličnosti, nova čestica ima predviđeni životni vijek koji je do šest puta kraći od svog parnjaka, zbog složenih kvantnih efekata. To je čini još izazovnijom za posmatranje.
Analizom podataka iz sudara proton–proton koje je zabilježio LHCb detektor tokom trećeg ciklusa rada LHC-a, LHCb kolaboracija je uočila novi barion sa statističkim značajem od 7 sigma, što je znatno iznad praga od 5 sigma koji je neophodan za proglašenje otkrića.
– Ovaj značajan rezultat je fantastičan primjer toga kako jedinstvene sposobnosti LHCb-a igraju ključnu ulogu u uspjehu LHC-a – rekao je Mark Tomson, generalni direktor CERN-a, i dodao:
– On ističe kako eksperimentalne nadogradnje u CERN-u direktno vode do novih otkrića, postavljajući temelje za transformativnu nauku koju očekujemo od Visoko-luminoznog LHC-a. Ova dostignuća su moguća samo zahvaljujući izuzetnim performansama CERN-ovog kompleksa akceleratora i timovima koji omogućavaju njegov rad, kao i posvećenosti naučnika na LHCb eksperimentu, prenosi Telegraf.
Nauka i tehnologija
SAMSUNG USKORO DONOSI NOVI NIVO PRIVATNOSTI: Zaštita ekrana od „pogleda preko ramena“ stiže na Galaxy telefone
Naši telefoni su naš najintimniji digitalni prostor, ali ih svakodnevno koristimo tamo gdje privatnosti ima najmanje – u autobusu, liftu, redu u prodavnici ili kafiću. Kako pametni telefoni postaju sve više prilagođeni našim rutinama, navikama i ličnim podacima, pitanje privatnosti postaje važnije nego ikada.
Zato Samsung uskoro predstavlja novi nivo privatnosti koji štiti vaše svakodnevne trenutke i osjetljive informacije od radoznalih pogleda – bez obzira na to gdje se nalazite.
Poruke i lozinke – samo za vaše oči
Nova funkcija omogućava korisnicima da bez brige čitaju poruke, unose lozinke ili koriste aplikacije sa osjetljivim sadržajem čak i u javnom prevozu ili na prometnim mjestima. Tehnologija je osmišljena da spriječi takozvani „pogled preko ramena“, čime se vaš ekran i podaci čuvaju isključivo za vas.
Fleksibilna zaštita po mjeri korisnika
Samsung naglašava da nije svima potreban isti nivo privatnosti, pa je nova zaštita u potpunosti prilagodljiva. Korisnici mogu sami da odluče:
-
koje aplikacije žele da zaštite
-
da li će se privatnost aktivirati prilikom unosa lozinki ili pristupa osjetljivom sadržaju
-
kako će se ponašati notifikacije koje se pojavljuju na ekranu
Uz više opcija za kontrolu vidljivosti, moguće je precizno ograničiti ono što drugi mogu da vide, u zavisnosti od situacije i ličnih potreba. Ovaj pristup omogućava fino podešavanje ili potpuno isključivanje funkcije, umjesto univerzalnog rješenja za sve.
Razvijano više od pet godina
Do ovog rješenja Samsung je došao nakon više od pet godina istraživanja, testiranja i usavršavanja. Analizirano je kako ljudi koriste telefone u realnim situacijama, šta smatraju privatnim i kako bezbjednost treba da izgleda u svakodnevnom životu.
Rezultat je pažljivo usklađen spoj hardvera i softvera koji štiti korisnika, a da pritom ne ometa njegovo iskustvo korištenja.
Novi standard mobilne privatnosti
Nova funkcija dio je šire Galaxy filozofije bezbjednosti, u kojoj privatnost ne postoji bez snažne sigurnosne osnove. Više od jedne decenije, Samsung Knox obezbjeđuje višeslojnu zaštitu Galaxy uređaja – od sigurnosnog hardvera poput Knox Vaulta, do zaštite unutar ekosistema kroz Knox Matrix.
Najnovija inovacija nadograđuje ovu posvećenost, uvodeći privatnost na nivou piksela – zaštitu koju možete vidjeti i sigurnost koju možete osjetiti.
Nova generacija privatnosti uskoro stiže na Galaxy uređaje, postavljajući nove standarde za sigurnost i diskreciju u mobilnom svijetu.
O kompaniji Samsung Electronics Co., Ltd.
Samsung inspiriše svijet i oblikuje budućnost idejama i tehnologijama koje donose transformaciju. Kompanija redefiniše svijetove televizora, digitalnog oglašavanja, pametnih telefona, nosivih uređaja, tableta, kućnih aparata i mrežnih sistema, kao i memorije, LSI sistema i livenih rješenja. Samsung takođe usavršava tehnologije medicinskih snimanja, HVAC rješenja i robotiku, a isto tako stvara inovativne automobilske i audio proizvode preko kompanije Harman. Uz svoj SmartThings ekosistem, otvorenu saradnju sa partnerima i integrisanje AI u svoju ponudu, Samsung pruža savršeno i inteligentno povezano iskustvo. Za najnovije vijesti posjetite Samsung Newsroom na adresi https://www.samsung.com/ba/news/
Nauka i tehnologija
IGRANJE BOGA! Zamrznuti mikrobi probuđeni nakon 40.000 godina
Američki naučnici uspjeli su da probude mikrobe koji su bili zamrznuti desetinama hiljada godina u arktičkom tlu, takozvanom permafrostu.
Stručnjaci, predvođeni istraživačima sa Univerziteta u Boulderu, uzeli su uzorke iz tunela američke vojske u blizini Ferbanksa, na Aljasci.
Oni su izbušili uzorke zemljišta stare od 4.000 do 42.000 godina. Zatim su uzorke odnijeli u laboratoriju, odmrzli ih vodom i čekali da vide šta će se desiti.
Početni šok bila je sporost kojom su se mikrobi vratili u život. Umjesto da se odjednom probude, oni su se samo pomjerali.
Tokom prvog mjeseca odmrzavanja, najviše 0,001 do 0,01 procenata mikrobnih ćelija se svakodnevno obnavljalo.
Poređenja radi, normalne bakterije u laboratorijskom okruženju mogu da se reprodukuju desetak ili više puta tokom jednog popodneva.
Međutim, odloženi odgovor mikroba na povećanu temperaturu ima i dobru stranu. Ako se arktički permafrost odmrzne tokom ljeta, ali se zatim ponovo zamrzne prije nego što mikrobi postanu zaista aktivni, mnogo ugljenika bi moglo da ostane zarobljeno u dužem periodu.
Šest mjeseci kasnije stvari su se promijenile i mikrobne zajednice su izgledale potpuno drugačije, a određeni mikrobi počeli su da grade ljepljive kolonije vidljive golim okom.
Za mikrobe koji su bili u hibernaciji blizu 40.000 godina to je bilo kao da su se vratili u život.
Naučnici žele da znaju koliko brzo ove zajednice drevnog, dugo zamrznutog života oživljavaju kada se odmrznu.
Njihovo ponašanje moglo bi da donese saznanja o stanju klime naše planete u budućnosti jer sa zagrijavanjem planete omekšava sve više tla koje je bilo zamrznuto hiljadama godina.
Istraživanje, objavljeno u “Časopisu za geofizička i biološka istraživanja”, pokazalo je da arktički permafrost ne ispušta svoje zalihe ugljenika odjednom kada se otopi.
-
Politika3 dana agoPETROVIĆ ZAPRIJETIO BLANUŠI: Nemojte misliti da ćemo sjediti skrštenih ruku?!
-
Politika10 sati agoKRAJ BESPLATNOG LIJEČENJA? U Srpskoj zdravlje postaje PRIVILEGIJA BOGATIH?
-
Politika2 dana agoŠMIT PODNIO OSTAVKU: Članice PIC-a uskoro biraju nasljednika
-
Politika2 dana agoMARKOVIĆ OTVORIO KARTE: Dogovor o Stanivukoviću kao zajedničkom kandidatu postojao još prošle godine
-
Politika1 dan agoBEZ ZVANIČNE POTVRDE: Pritisci iz Amerike uticali na odlazak Šmita
-
Hronika2 dana agoSTRAVA U HRVATSKOJ: Ubio šefa krim-policije u kafiću pa pucao u sebe
-
Politika1 dan agoVRIJEME JE ZA POBJEDU! PSS u Banjaluci otvorio karte, STANIVUKOVIĆ GLAVNI ADUT za predsjednika Srpske
-
Sport1 dan agoBORAC OVJERIO TITULU: Trijumf na gostovanju, Vranješu 300. meč u crveno-plavom
