Connect with us

Politika

Nešić prijavio dva stana u Tivtu, Košarac ima i “Vespu”: Imovinski karton novih ministara u Savjetu ministara

Danas bi trebalo da bude potvrđeno imenovanje novog saziva Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.

U biografijama kandidata za ministre može se steći uvid u imovinu koju trenutno posjeduju, odnosnu u onu koju su naveli u imovinskim kartonima.

Za ministra spoljnih poslova BiH predložen je Elmedin Konaković (NiP)
Od 2003. do 2010. godine Konaković je bio vlasik Samostalne trgovačke radnje (STR) “Aeg” u Sarajevu. Radni odnos u trgovini prekida 2010. godine zbog prihvatanja mandata u Skupštini Kantona Sarajevo.

Nakon toga počinje politička karijera Elmedina Konakovića. Kao član SDA od 2010. do 2015 bio je zastupnik u Skupštini KS, a naredne tri godine (do 2018.) obavlja funkciju premijera Kantona Sarajevo. Od 2018. do 2022. kao predsjednik NiP-a (Narod i pravda) je zastupnik u Skupštini KS i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Na izborima u oktobru 2022. godine osvojio je mandat u Federalnom parlamentu, no ipak će preuzeti funkciju državnog šefa diplomatije.

Od imovine posjeduje Škodu “Kodiaq” (2018. Godište) i 1/3 porodične kuće u Sarajevu (nasljedstvo od roditelja).

Interesantno je da Konaković u biografiji nije naveo rad u KK “Bosna” kao ni dane kada je profesionalno igrao košarku, prenosi Klix.

Za ministra finansija i trezora je predložen Zoran Tegeltija (SNSD)
Prvi posao je imao u Rafineriji nafte Bosanski Brod od 1986. do 1989. godine, a obavljao je komercijalne poslove. Od 1989. do 1993. radi u Opštini Mrkonjić Grad kao inspektor. Tokom 1994. radi u Republičkoj upravi javnih prihoda kao inspektor (današnja Poreska uprava RS).

Od 1994. do 2004. radi u Republičkoj upravi carine RS. Nakon toga do 2011. opet je u Opštini Mrkonjić Grad kao načelnik opštine, a od 2011. do 2018. obavlja dužnost ministra finansija RS. Godinu dana obavlja funkciju poslanika u Narodnoj skupštini RS, a 2019. postaje predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

U imovinskom kartonu navodi se da je vlasnik polovine stana od 116 metara kvadratnih u Banjaluci I kuću za odmor od 80 kvadrata takođe u Banjaluci. Vozni park čini Audi “A3” (2009. godište) u vlasništvu njegove supruge.

Staša Košarac je kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
On je radio u “Admiral Komerc” Višegrad (od 1997. do 2004.), Vijeću naroda RS (2006. – 2011.). U Parlamentarnu skupštinu BiH ulazi 2011. i tu ostaje do 2019. kada ulazi u Savjet ministara BiH na poziciji ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Od nepokretne imovine je naveo tri automobila: VW “Tiguan” (2020.), Fiat 500 (2021.), VW “Golf” (supruga) i motocikl “Vespa” kao i stan u Istočnom Sarajevu, u Trebinju i na Jahorini.

Za ministra pravde je predložen Davor Bunoza (HDZ)
Od 2006. do 2007. radi u Zajedničkom advokatskom uredu Sesar-Ćurić-Miletić, zatim od 2007. do 2011. U Udruženju “Vaša prava BiH”. Od 2011. do 2015. radi u svojoj advokatskoj kancelariji, a 2015. otvara zajedničku advokatski ured “Paponja-Bunoza” .

Posjeduje Citroen “C4” i stan u Mostaru.

Edin Forto je predložen za ministra saobraćaja i komunikacija BiH
Tokom karijere naveo je da je radio u GP “Put” od 2003. do 2005 kao zamjenik direktora. Od avgusta 2005. do januara 2006. radio je u Sarajevskoj pivari, a zatim prelazi u MIMS koji je imao istog vlasnika i tu ostaje do septembra 2006. Naredne dvije godine radi ponovo u GP “Put”, a od 2008 do 2013. u firmi “Agregati i betoni”. Od 2013. do 2015. godine Forto je bio direktor firme “Nexe”.

Nakon toga počinje se baviti politikom, pa 2015. ulazi u Parlament FBiH i tu ostaje do 2019. januara kada preuzima funkciju premijera Kantona Sarajevo do maja 2020. Nakon što je smijenjen do januara 2021. poslodavac mu je bila “Naša stranka”, a u januaru 2021. se vraća na premijersku poziciju.

Od imovine posjeduje stan u Sarajevu od 92 kvadrata (nasljedstvo) i plac od 2.350 kvadrata na području Opštine Centar Sarajevo. Od automobila posjeduje Renault “Kadjar” (2020. godište).

Dubravka Bošnjak (HDZ) je predložena za ministricu civilnih poslova
Od 1998. do 1999. Radi u firmi “Centri doo” Sarajevo, a zatim prelazi u Razvojnu banku FBiH gdje ostaje do 2014. godine i radi na poslovima izvršne direktorice sektora kredita i plasmana, kao posao samostalnog referenta, a bila je i izvršna direktorica za istraživanje, razvoj i kreditiranje. Zatim je radila u firmi “Džaferović doo” na poslovima analize i studije iz oblasti finansijskog poslovanja i računovodstveno-finansijskih I revizijskih poslova.

Takođe je radila na procjenama kreditnog rizika odobrenih kredita. U karijeri navodi i posao u “Operator – terminali FBiH”, a od 2017. do danas je radila kao zamjenica direktora Agencije za bankarstvo FBiH.

Od imovine posjeduje stan od 75 kvadrata u Sarajevu i automobil Peugeot 307.

Za ministra bezbjednosti BiH je predložen Nenad Nešić (DNS)
U svom radnom iskustvu navodi “N Trade” (2022), zatim Parlamentarnu skupština BiH (2020. – 2022.), JP Putevi RS (2016. – 2020.) i ponovo “N Trade” (2014. – 2016.). Tokom karijere radio je i u MUP-u RS kao inspektor kriminalističke policije i inspektor za eksplozivne materije i poslove zaštite od požara.

Od imovine posjeduje dva stana u Tivtu (Crna Gora) površine 182 I 163 kvadrata i dva garažna mjesta. Posjeduje i kuću i zemljište površine 87 + 316 metara kvadratnih u Sarajevu te zemljište od 11.250 kvadrata u Istočnom Novom Sarajevu. U imovinskom kartu je naveo da ima porodične veze sa firmama “N Trade”, “N Group”, “Dar Company” i “Energoinvest Automatika”.

Nešić vozi Mercedesa (2021. godište)

Za ministra odbrane BiH je predložen SDP-ov Zukan Helez
Od 1993. do 2021. godine radio je kao profesor geografije u Gimnaziji Bugojno, a zatim prelazi u Predstavnički dom Parlamenta FBiH (od 2000. do 2010. godine). Od 2010. do 2014. bio je ministar za pitanja boraca i invalida u Vladi Federacije BiH, a zatim prelazi u Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Naredne četiri godine bio je u državnom parlamentu.

Od imovine posjeduje porodičnu kuću od 140 kvadrata, kao i stan od 83 kvadrata. Helez ima i zemljište površine 5.000 kvadrata, kao i poslovni prostor od 23 kvadrata. Sve nekretnine se nalaze u Bugojnu.

Posjeduje Audi “A6” i Peugeot 307.

Helez je naveo da mu je izrečena kazna za krivično djelo i da je 2. aprila 2019. godine postupak okončan uslovnom osudom, no to ga nije spriječilo da bude predložen za ministra.

Za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH predložen je Sevlid Hurtić (Bh. Zeleni)
Iako danas slovi za jednog od najbogatijih političara u BiH, karijeru je počeo kao fizički radnik na građevinskim objektima 1987. godine.

Tri godine kasnije radi u Dobrovoljnom PIO osiguranju. Od 1996. do 1998. godine vodi izdavačku kuću “Nam”, a zatim radi kao direktor trgovke “Ammar” od 1999. do 2002. Zatim se vraća u svoju firmu “Nam” i ostaje do 2021. godine nakon čega se počinje baviti politikom u Skupštini Grada Doboja.

Radi kao predsjednik Skupštine. Nakon posljednjih izbora je imenovan za ministra trgovine i turizma RS. No, poslije stranačkih dogovora i kombinatorike, daje ostavku na tu poziciju jer je predložen za državnog ministra.

Od imovine (dio sa suprugom) posjeduje: apartman na Vlašiću (65 kvadrata) poslovni prostor u Doboju (23 kvadrata), stan u Tuzli (123 kvadrata), dvije garaže u Tuzli, plac na Vlašiću (65 kvadrata), zemlju i vikendicu u Lukavcu-Poljice, garažu na Vlašiću, stan u Sarajevu (82 kvadrata), dva garažna mjesta u Sarajevu, stan u Tuzli (71 kvadrat), kuću, poslovni objekat i plac u Tuzli, kuću i plac u Gornjoj Grapskoj, stan u Sarajevu (77 kvadrata), garažno mjesto u Sarajevu, turistički kompleks u Stocu, stan u Sarajevu (91 kvadrat), garažno mjesto u Sarajevu i firmu “Nam”.

Hurtić nije naveo da u vlasništvu ima automobil, ali jeste da mjesečno od kirija prihoduje više od 25.000 KM.

Related Topics:

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

SAVIĆ: Blanuša treba na čelo SDS-a

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Nastavi čitati

Politika

ZAKAZANA REDOVNA SJEDNICA NSRS! Evo o čemu će poslanici raspravljati

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je 17. redovnu sjednicu Narodne skupštine za utorak, 16. decembra 2025. godine, sa početkom u 10 časova, a vrlo zanimljivo bi moglo da bude tokom rasprave o izvještajima revizora o provedenoj finansijskoj reviziji Banjaluke i Bijeljine za 2023. godinu.

Pored revizorskih izvještaja, poslanici će se po hitnom postupku izjasniti o povećanju plata u obrazovanju i kulturi u Srpskoj za zaposlene sa visokom stručnom spremom.

Kako je najavljeno u četvrtak, 4. decembra, veće plate za oko 65 KM u neto iznosu slijede za nastavnike u osnovnim i srednjim školama i đačkim domobima, bibliotekare, više stručne saradnike, pomoćnike direktora, zaposlene u oblasti kulture…

Sjednicu bi trebalo da otvori Aktuelni čas u kojem će poslanici postavljati pitanja predstavnicima Vlade RS, a nakon toga će sve tačke koje se tiču povećanja plata biti objedinjene.

Na dnevnom redu je predviđeno više prijedloga zakona po hitnom postupku, poput zakona o komunalnim poslovima, izmjene i dopune Krivičnog zakona RS, te Zakona o inspekcijama.

Pred poslanicima su i Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj.

Uz to, predviđena su tri nacrta zakona, prvi je o turizmu, potom o dopuni Zakona o igrama na sreću – građanska inicijativa, te Nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske.

Poslanici će imati priliku da raspravljaju o Izvještaju o radu Pravobranilaštva Republike Srpske za 2024, zatim o poslovanju Investiciono – razvojne banke Republike Srpske i fondova za 2024. godinu, sa izvještajem nezavisnog spoljnog revizora.

Predviđeno je da se razmatra i zahtjev Odbora za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske za donošenje odluke o vršenju posebne revizije Zavoda za izgradnju a.d. Banja Luka.

Takođe, pored navedene tačke koja se odnosi na izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji Banjaluke i Bijeljine za 2023. godinu, predviđen je i revizorski izvještaj za rad Republičke uprave civilne zaštite 2023, kao i Grada Prijedora za isti period.

Nastavi čitati

Aktuelno