Politika
Nešić prijavio dva stana u Tivtu, Košarac ima i “Vespu”: Imovinski karton novih ministara u Savjetu ministara
Danas bi trebalo da bude potvrđeno imenovanje novog saziva Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.
U biografijama kandidata za ministre može se steći uvid u imovinu koju trenutno posjeduju, odnosnu u onu koju su naveli u imovinskim kartonima.
Za ministra spoljnih poslova BiH predložen je Elmedin Konaković (NiP)
Od 2003. do 2010. godine Konaković je bio vlasik Samostalne trgovačke radnje (STR) “Aeg” u Sarajevu. Radni odnos u trgovini prekida 2010. godine zbog prihvatanja mandata u Skupštini Kantona Sarajevo.
Nakon toga počinje politička karijera Elmedina Konakovića. Kao član SDA od 2010. do 2015 bio je zastupnik u Skupštini KS, a naredne tri godine (do 2018.) obavlja funkciju premijera Kantona Sarajevo. Od 2018. do 2022. kao predsjednik NiP-a (Narod i pravda) je zastupnik u Skupštini KS i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Na izborima u oktobru 2022. godine osvojio je mandat u Federalnom parlamentu, no ipak će preuzeti funkciju državnog šefa diplomatije.
Od imovine posjeduje Škodu “Kodiaq” (2018. Godište) i 1/3 porodične kuće u Sarajevu (nasljedstvo od roditelja).
Interesantno je da Konaković u biografiji nije naveo rad u KK “Bosna” kao ni dane kada je profesionalno igrao košarku, prenosi Klix.
Za ministra finansija i trezora je predložen Zoran Tegeltija (SNSD)
Prvi posao je imao u Rafineriji nafte Bosanski Brod od 1986. do 1989. godine, a obavljao je komercijalne poslove. Od 1989. do 1993. radi u Opštini Mrkonjić Grad kao inspektor. Tokom 1994. radi u Republičkoj upravi javnih prihoda kao inspektor (današnja Poreska uprava RS).
Od 1994. do 2004. radi u Republičkoj upravi carine RS. Nakon toga do 2011. opet je u Opštini Mrkonjić Grad kao načelnik opštine, a od 2011. do 2018. obavlja dužnost ministra finansija RS. Godinu dana obavlja funkciju poslanika u Narodnoj skupštini RS, a 2019. postaje predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
U imovinskom kartonu navodi se da je vlasnik polovine stana od 116 metara kvadratnih u Banjaluci I kuću za odmor od 80 kvadrata takođe u Banjaluci. Vozni park čini Audi “A3” (2009. godište) u vlasništvu njegove supruge.
Staša Košarac je kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
On je radio u “Admiral Komerc” Višegrad (od 1997. do 2004.), Vijeću naroda RS (2006. – 2011.). U Parlamentarnu skupštinu BiH ulazi 2011. i tu ostaje do 2019. kada ulazi u Savjet ministara BiH na poziciji ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
Od nepokretne imovine je naveo tri automobila: VW “Tiguan” (2020.), Fiat 500 (2021.), VW “Golf” (supruga) i motocikl “Vespa” kao i stan u Istočnom Sarajevu, u Trebinju i na Jahorini.
Za ministra pravde je predložen Davor Bunoza (HDZ)
Od 2006. do 2007. radi u Zajedničkom advokatskom uredu Sesar-Ćurić-Miletić, zatim od 2007. do 2011. U Udruženju “Vaša prava BiH”. Od 2011. do 2015. radi u svojoj advokatskoj kancelariji, a 2015. otvara zajedničku advokatski ured “Paponja-Bunoza” .
Posjeduje Citroen “C4” i stan u Mostaru.
Edin Forto je predložen za ministra saobraćaja i komunikacija BiH
Tokom karijere naveo je da je radio u GP “Put” od 2003. do 2005 kao zamjenik direktora. Od avgusta 2005. do januara 2006. radio je u Sarajevskoj pivari, a zatim prelazi u MIMS koji je imao istog vlasnika i tu ostaje do septembra 2006. Naredne dvije godine radi ponovo u GP “Put”, a od 2008 do 2013. u firmi “Agregati i betoni”. Od 2013. do 2015. godine Forto je bio direktor firme “Nexe”.
Nakon toga počinje se baviti politikom, pa 2015. ulazi u Parlament FBiH i tu ostaje do 2019. januara kada preuzima funkciju premijera Kantona Sarajevo do maja 2020. Nakon što je smijenjen do januara 2021. poslodavac mu je bila “Naša stranka”, a u januaru 2021. se vraća na premijersku poziciju.
Od imovine posjeduje stan u Sarajevu od 92 kvadrata (nasljedstvo) i plac od 2.350 kvadrata na području Opštine Centar Sarajevo. Od automobila posjeduje Renault “Kadjar” (2020. godište).
Dubravka Bošnjak (HDZ) je predložena za ministricu civilnih poslova
Od 1998. do 1999. Radi u firmi “Centri doo” Sarajevo, a zatim prelazi u Razvojnu banku FBiH gdje ostaje do 2014. godine i radi na poslovima izvršne direktorice sektora kredita i plasmana, kao posao samostalnog referenta, a bila je i izvršna direktorica za istraživanje, razvoj i kreditiranje. Zatim je radila u firmi “Džaferović doo” na poslovima analize i studije iz oblasti finansijskog poslovanja i računovodstveno-finansijskih I revizijskih poslova.
Takođe je radila na procjenama kreditnog rizika odobrenih kredita. U karijeri navodi i posao u “Operator – terminali FBiH”, a od 2017. do danas je radila kao zamjenica direktora Agencije za bankarstvo FBiH.
Od imovine posjeduje stan od 75 kvadrata u Sarajevu i automobil Peugeot 307.
Za ministra bezbjednosti BiH je predložen Nenad Nešić (DNS)
U svom radnom iskustvu navodi “N Trade” (2022), zatim Parlamentarnu skupština BiH (2020. – 2022.), JP Putevi RS (2016. – 2020.) i ponovo “N Trade” (2014. – 2016.). Tokom karijere radio je i u MUP-u RS kao inspektor kriminalističke policije i inspektor za eksplozivne materije i poslove zaštite od požara.
Od imovine posjeduje dva stana u Tivtu (Crna Gora) površine 182 I 163 kvadrata i dva garažna mjesta. Posjeduje i kuću i zemljište površine 87 + 316 metara kvadratnih u Sarajevu te zemljište od 11.250 kvadrata u Istočnom Novom Sarajevu. U imovinskom kartu je naveo da ima porodične veze sa firmama “N Trade”, “N Group”, “Dar Company” i “Energoinvest Automatika”.
Nešić vozi Mercedesa (2021. godište)
Za ministra odbrane BiH je predložen SDP-ov Zukan Helez
Od 1993. do 2021. godine radio je kao profesor geografije u Gimnaziji Bugojno, a zatim prelazi u Predstavnički dom Parlamenta FBiH (od 2000. do 2010. godine). Od 2010. do 2014. bio je ministar za pitanja boraca i invalida u Vladi Federacije BiH, a zatim prelazi u Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Naredne četiri godine bio je u državnom parlamentu.
Od imovine posjeduje porodičnu kuću od 140 kvadrata, kao i stan od 83 kvadrata. Helez ima i zemljište površine 5.000 kvadrata, kao i poslovni prostor od 23 kvadrata. Sve nekretnine se nalaze u Bugojnu.
Posjeduje Audi “A6” i Peugeot 307.
Helez je naveo da mu je izrečena kazna za krivično djelo i da je 2. aprila 2019. godine postupak okončan uslovnom osudom, no to ga nije spriječilo da bude predložen za ministra.
Za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH predložen je Sevlid Hurtić (Bh. Zeleni)
Iako danas slovi za jednog od najbogatijih političara u BiH, karijeru je počeo kao fizički radnik na građevinskim objektima 1987. godine.
Tri godine kasnije radi u Dobrovoljnom PIO osiguranju. Od 1996. do 1998. godine vodi izdavačku kuću “Nam”, a zatim radi kao direktor trgovke “Ammar” od 1999. do 2002. Zatim se vraća u svoju firmu “Nam” i ostaje do 2021. godine nakon čega se počinje baviti politikom u Skupštini Grada Doboja.
Radi kao predsjednik Skupštine. Nakon posljednjih izbora je imenovan za ministra trgovine i turizma RS. No, poslije stranačkih dogovora i kombinatorike, daje ostavku na tu poziciju jer je predložen za državnog ministra.
Od imovine (dio sa suprugom) posjeduje: apartman na Vlašiću (65 kvadrata) poslovni prostor u Doboju (23 kvadrata), stan u Tuzli (123 kvadrata), dvije garaže u Tuzli, plac na Vlašiću (65 kvadrata), zemlju i vikendicu u Lukavcu-Poljice, garažu na Vlašiću, stan u Sarajevu (82 kvadrata), dva garažna mjesta u Sarajevu, stan u Tuzli (71 kvadrat), kuću, poslovni objekat i plac u Tuzli, kuću i plac u Gornjoj Grapskoj, stan u Sarajevu (77 kvadrata), garažno mjesto u Sarajevu, turistički kompleks u Stocu, stan u Sarajevu (91 kvadrat), garažno mjesto u Sarajevu i firmu “Nam”.
Hurtić nije naveo da u vlasništvu ima automobil, ali jeste da mjesečno od kirija prihoduje više od 25.000 KM.
Politika
ZAKON TRAŽI TRANSPARENTNOST, BUDŽET NUDI MAGLU! Režim opet poseže u džep građana, pod krinkom “stručnih usluga”!
Narodna skupština Republike Srpske u srijedu 26.11. ove godine održaće posebnu sjednicu, na čijem dnevnom redu je drugi rebalans budžeta za 2025. godinu.
U okviru tog rebalansa ima jedna budžetska stavka koja je naročito važna, jer pokazuje kako vladajući režim u višemilionskim iznosima troši novac za svoje interese, a ne u interesu naroda i Republike Srpske.
Da bi se razumjela ta bahatost režima koja je, suštinski gledano, kriminal (zloupotreba službenog položaja) pokriven odlukama Narodne skupštine, treba se vratiti u budžet Republike Srpske za 2025. godinu, koji je Narodna skupština usvojila krajem 2024. godine.
Tim budžetom Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju odobrena je budžetska stavka “stručne usluge” u iznosu od 2.150.000 KM. Ono što odmah pada u oči je što je toliki novac građana namijenjen da se potroši za krajnje neodređen pojam “stručne usluge”, koji ne znači ništa, jer se ne zna šta su stručne usluge, od koga su one niti za koga.
Stoga je takvo postupanje u normiranju neustavno, protivno ustavnom principu vladavine prava, koje nema kada se ovako važno pitanje trošenja narodnog novca propisuje potpuno neodređenim pojmovima, čime se polaže temelj za kasnije brojne i raznovrsne zloupotrebe u vršenju vlasti prilikom trošenja budžetskog novca.
Nakon tako usvojenog budžeta za 2025. godinu, Narodna skupština je tokom ove godine već usvojila jedan (prvi) rebalans budžeta, kojim je navedenu budžetsku stavku Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju sa 2.150.000 KM uvećala za više od deset puta, i to na 21.683.800 KM.
Dakle, za (s)mutne “stručne usluge” režim je sebi dao toliki novac, za koji ni tim rebalansom budžeta nije propisano na koje, odnosno kakve i čije stručne usluge ga režim može trošiti.
A onda nas je nakon usvajanja tog prvog rebalansa budžeta nedavno obavijestio The New York Times kako je Vlada Republike Srpske u dužem vremenskom periodu mjesečno plaćala tristo hiljada američkih dolara lobistima povezanim sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Drugim riječima, Milorad Dodik i njegov režim suludom politikom donošenja neustavnih zakona u Narodnoj skupštini naprave problem narodu i Republici Srpskoj, a onda posljedice te sulude politike i zloupotrebe vlasti od strane Dodikovog režima bivaju plaćane narodnim parama u milionskim iznosima, i to kojekakvim lobistima kako bi oni svojim vezama omogućili da SAD ukinu sankcije Dodiku i pripadnicima njegovog režima.
Sav taj protivpravni poduhvat režim je plaćao upravo onom višemilionskom i neustavnom budžetskom stavkom Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, pod firmom “stručnih usluga”, koja je zbog toga uvećana do vrtoglavih milionskih iznosa narodnog novca.
No, ni to nije dovoljno režimu, jer je za 26.11. ove godine zakazao još jednu posebnu sjednicu Narodne skupštine, da bi nametnuo i drugi rebalans budžeta za tekuću 2025. godinu, i u njemu povećanje navedene stavke za tzv. “stručne usluge” sa 21.683.800 KM na 42 miliona KM, kako izvještava domaći internet portal Capital u članku od 24.11. ove godine.
Očigledno je da milioni koje je ovdašnji režim već platio narodnim novcem da bi sebe, a ne Republiku Srpsku, iskupio od posljedica svoje bezglavosti, nisu bili dovoljni nego se ko zna kojim sve lobistima mora platiti još za njihove prljave “stručne usluge”.
Tako se, dakle, pljačka narodni novac iz budžeta Republike Srpske, što je teška zloupotreba vlasti aktuelnog režima.
I niko ne ustaje protiv te zloupotrebe, već se samo nijemo posmatra kako režim za lične potrebe troši narodni novac u ogromnim količinama.
Da poraz svih nas bude još snažniji, podsjetiću na ironiju sadržanu u važećem Zakonu o budžetskom sistemu Republike Srpske, čime završavam ovaj tekst.
Naime, članom 60. tog zakona je propisano da su svi budžetski korisnici dužni da transparentno troše budžetskih novac, a članom 61. tog zakona je propisano da budžetski korisnici moraju namjenski trošiti javni novac.
Međutim, kako će se budžetski novac trošiti transparentno i namjenski ako se u budžetu na neustavan način odredi da se višemilionski iznosi javnog novca troše za krajnje neodređene namjene, pod opskurnim izrazom “stručni usluge”.
Naravno da tu nema niti može biti namjenskog trošenja narodnog novca, već samo njegove zloupotrebe u privatne svrhe.
Protiv takvog neustavnog normiranja budžeta, upotrebom krajnje neodređene odredbe “stručne usluge” koja je antipod pravnoj sigurnosti i vladavini prava, Ustavni sud Republike Srpske nikada nije pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti. Niti će, iako ima pravo na to.
A to što ministar finansija Republike Srpske (aktuelna Zora Vidović) po članu 61. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske treba da donese rješenje o inspekcijskoj kontroli NAMJENSKOG korištenja sredstava budžetskih korisnika, je prava ironija.
Jer sve će se u toj kontroli pokriti izrazom “stručne usluge”, pošto taj izraz nije poništio Ustavni sud, niti će, tako da će pod njega budžetski inspektor po nalogu ministra finansija podvesti antinarodno trošenje javnog novca za potrebe režima, s tim što po žalbi (koju može izjaviti samo budžetski korisnik koji je predmet kontrole) protiv rješenja inspektora odlučuje ministar finansija, a Zora Vidović sigurno neće uvažiti žalbu u kojoj bi se budžetski korisnik odvažio da napiše da budžetom Republike nije propisano, kao što nije, da je javnim novcem dozvoljeno plaćanje lobiranja za Milorada Dodika i SAD. Zora bi sasvim izvjesno u tom slučaju sav narodni novac potrošen u te svrhe podvela pod “stručne usluge”.
Eto, tako se odrađuje posao za aktuelni autokratski režim u Republici Srpskoj.
Piše: prof. dr Milan Blagojević
BN TV
Politika
KARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!
Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.
Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.
S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.
To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.
CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.
Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.
Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.
Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.
No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS, piše Raport.
Politika
“ZABRINJAVAJUĆE I OPASNO!” Radojičić o sinoćnjem napadu na Stanivukvića i mogućem haosu u 2026.!
Potpredsjednik pokreta Sigurna Srpska, Igor Radojičić, najoštrije je osudio sinoćnji napad na gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, poručivši da se više ne radi o izolovanom incidentu, već o obrascu ponašanja koji prijeti da postane svakodnevica u Republici Srpskoj.
– Prvo moram da kažem da sinoćnji napad predstavlja čin najveće osude. Ovo nije individualno pitanje , ovo je pitanje za čitav naš pokret, za građane Banjaluke i sve ostale građane – istakao je Radojičić.
Dodaje da je potpuno neprihvatljivo da bilo ko, a posebno istaknuta politička ličnost, bude fizički napadnuta zbog svojih političkih stavova. Prema njegovim riječima, ovo je još jedan u nizu napada na opozicione prvake koji, kako kaže, uglavnom nisu razjašnjeni i nisu dobili nikakav epilog.
– Ti događaji prijete da postanu matrica ponašanja u Republici Srpskoj. To nas sve zajedno treba zabrinuti – poručio je Radojičić.
Radojičić je naglasio da se napad dogodio odmah nakon završetka jedne izborne kampanje, dok ulazimo u novu.
– Zabrinjavajući je izlazak iz jedne kampanje, a još više zabrinjavajući ulazak u novu, jer smo za jedanaest mjeseci u opštim izborima. Ako je ovakav početak, ne daj Bože, na šta će ličiti izbori 2026. godine – upozorio je Radojičić.
Šta je još rekao, možete da pogledate u videu koji se nalazi u okviru teksta.
Blink
-
Politika1 dan agoKO JE IGOR ARSENIĆ – Čovjek koji je prijetio smrću Stanivukoviću? Mračni dosije, droga i veze sa Đajićem! (FOTO, VIDEO)
-
Politika1 dan agoDRIŠTVENE MREŽE GORE “Stanivuković oduvao Banjaluku – Blanuša pobijedio sa 14.000 glasova razlike” (FOTO)
-
Politika12 sati agoSTANIVUKOVIĆ “Zašto MUP ćuti? OTKRIĆU KO SU UMIJEŠANI POLICAJCI”
-
Politika14 sati agoOGLASIO SE I MUP “U toku kriminalistička obrada nad Arsenićem”
-
Politika2 dana agoHOĆE LI NAJVEĆI GRAD PRESUDITI? Blanuša ubjedljivo vodi u Banjaluci
-
Politika2 dana agoPrvi rezultati izbora za predsjednika Republike Srpske
-
Politika1 dan agoNovim zakonom u FBiH uvodi se DISKRIMINACIJA SVIH KOJI NISU MUSLIMANI?
-
Politika1 dan agoNAPAD NA STANIVUKOVIĆA! Radojičić traži hitnu reakciju nadležnih organa
