Iako je iz budžeta Republike Srpske za otkup kompanije “Comsar Energy Republika Srpska” već dato 58,67 miliona KM, još se, bar zvanično, ne zna koliko novca će Srpska ukupno morati da isplati ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu da bi od njega preuzela pomenutu kompaniju.

Podsjetimo, krajem marta ove godine, Vlada Republike Srpske je na posebnoj sjednici prihvatila da se iz budžeta Republike uplati “Comsaru” 58 miliona maraka, a tada je rečeno da se radi o prvoj tranši otkupa, te da će Preduzeće za gasne projekte GAS-RES, kome su ranije dali ovlaštenje da pregovara sa Serdarovom, posao završiti do kraja.

Međutim, ni tada, ni danas, od predstavnika Vlade Srpske niti od pregovarača, nismo dobili potvrdu koliko novca uopšte traži kiparski “Comsar”, inače vlasnik srpskog “Comsara”.

Cifra koja već mjesecima kruži kao ona koju je zacrtao Serdarov je 150 miliona evra, odnosno nešto manje od 300 miliona KM, a to bi, pretpostavlja se, trebalo da bude dovoljno da se ne ide u arbitražu i da GAS-RES u svoje ruke preuzme koncesiju za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3 i koncesiju za eksploataciju uglja sa ležišta Ugljevik – Istok 2.

Ovo su, radi podsjećanja, projekti koje je Serdarov dobio prije skoro 15 godina, ali koje nije ispunio. To mu nisu zamjerili u Vladi RS, jer sporne koncesione ugovore nisu raskinuli.

I ne samo to, “Comsar Energy” je u više navrata čak dobijao i produženje trajanja koncesija za ove poslove, a dobili su dozvolu i da ugalj ne moraju isključivo koristiti za proizvodnju električne energije, već da ga mogu i izvoziti.

Situacija u ovom trenutku tapka u mjestu, jer ako je vjerovati tvrdnjama predstavnika GAS-RES-a, ni oni ne znaju koliko novca traži Serdarov.

“Zaista ne znam”, kaže za “Nezavisne novine” Nikica Vranješ, v.d. direktora GAS-RES-a.

Na pitanje da li je iznos oko 300 miliona KM, on odgovara:

“Sve su to neke paušalne informacije. Ja nemam tu informaciju koliko je neko nešto tražio.”

Ništa nismo dobili ni od Siniše Majstorovića, izvršnog direktora “Comsar Energy Republike Srpske”. Za “Nezavisne” je kratko poručio da ne može da komentariše.

Pitanja smo poslali i na adresu Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

Ali, ćutanje sa svih strana i držanje priče da se ne zna koliko novca mora da se isplati “Comsar Energy Limited Groupu” za dvije koncesije, otvara pitanje zašto je onda već isplaćeno skoro 60 miliona maraka u prvoj tranši. A sama činjenica da je navedeno kako se radi o prvoj tranši, nedvosmisleno znači da je Serdarov tražio mnogo više.

Ipak, Nikica Vranješ iz GAS-RES-a ponavlja da je neozbiljno izlaziti sa procjenama.

“U toku je procedura izbora najboljeg ponuđača koji će raditi sve analize i studije procjene za finalnu cijenu. Te analize će pokazati koliko to vrijedi. To će raditi konsultantska kuća koja ima licencu i koja radi po međunarodnim metodologijama i faktorima i zaista je paušalno i neozbiljno davati procjene. U ovom trenutku se ne zna ništa”, naveo je Vranješ.

O svemu nije želio da govori ni Diko Cvijetinović, v.d. direktora RiTE Ugljevik.

“Mi smo u kapitalnom remontu. Imamo određenih informacija o toj temi, ali to je posao koji vode Vlada RS i GAS-RES i oni su adresa”, rekao je Cvijetinović za “Nezavisne”.

Nakon što bude završen kapitalni remont, a to je početkom juna, za RiTE će biti od velikog značaja da li će imati mogućnost da sa radnim mašinama uđu u ležište uglja Ugljevik – Istok 2, a koje je trenutno u rukama “Comsara”. Ukoliko tako ne bude, rad jednog od najvećih proizvođača električne energije u Srpskoj biće krajnje neizvjestan.

Odlično upućeni u ovaj slučaj tvrde da je propusta bilo sa svih strane.

“Nama su izvori potvrdili da je ‘Comsar’ zaista tražio 300 miliona KM za otkup koncesije, ali i da se na to nije pristalo bez analize i revizije. U taj izvor nemamo nikakve sumnje da je pouzdan”, kaže Andrijana Pisarević, novinarka portala “Capital”.

Odluka Vlade RS da isplati “Comsaru” 58 miliona KM rezultat je, kaže, nesposobnosti.

“Nesposobni da planiraju ili loši rukovodioci, dopustili su da elektrana ostane bez uglja, a onda upali u koncesiono polje i krenuli da kopaju ugalj samo da bi održali proizvodnju. Ovo je navodno primarni razlog zbog čega su morali da odriješe kesu građana i dobro plate dio i to na neviđeno”, navodi Pisarevićeva.

“Nezavisne” su više puta pisale da se “Comsar” posljednjim aneksima ugovora koje je potpisao sa Vladom RS zaštitio od mogućnosti da Srpska jednostrano raskine ugovor ukoliko on ne ispunjava svoje obaveze, te da bi eventualno pokretanje arbitražnog spora Republiku Srpsku koštalo i milijardu maraka. Ipak, pojedini smatraju da su se ugovori i te kako mogli raskinuti, pogotovo ako jedna ili nijedna od strana ne izvrši svoje obaveze.

Pitanja o tome još u februaru smo poslali i Pravobranilaštvu RS, ali odgovore nismo dobili.

“Vlada RS je mnogo puta davala pogodnosti i produžavala rokove izgradnje ‘Comsaru’, a sada im pogoduje otkupljujući od njih ono što je u osnovi već naše. Niko tu nije ispravan, ni Vlada, ni investitor, a ceh plaćaju građani”, ističe Pisarevićeva.

Kompletan slučaj, po mišljenju mnogih, ima dodatnu težinu zbog činjenice da je u priču u određenom svojstvu upleten i Duško Perović, šef Predstavništva Republike Srpske u Rusiji.

Naime, Perović je bio zastupnik u preduzeću “Comsar Energy Republika Srpska”, a sada je u Nadzornom odboru GAS-RES-a.

Svega dan nakon što je Poljska otvorila proceduru sankcija za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, za isti potez se odlučila i Litvanija.

Ovaj podatak je objavljen na zvaničnoj stranici Odjela za migracije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Litvanije.

Osim predsjednika Republike Srpske, na listi sankcija Litvanije našli su se i premijer Republike Srpske Radovan Višković i predsjednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić.
Sankcije koje je pokrenula Litvanija, kako prenosi “Avaz”, znače zabranu ulaska u zemlju do 18. aprila 2030. godine, a očekuje sa da će značiti i zabranu korištenja vazdušnog prostora.

Ovaj podatak je objavljen na zvaničnoj stranici Odjela za migracije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Litvanije.

Proceduru uvođenja iste vrste sankcija juče je prema Dodiku pokrenula i Poljska.
Ambasada Republike Poljske u Sarajevu potvrdila je danas da je, po nalogu ministra spoljnih poslova Radoslava Sikorskog, pokrenuta procedura zabrane ulaska i boravka (uključujući tranzit) na teritoriju Republike Poljske za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

“Odluka ministra Sikorskog donesena je zbog ozbiljnog kršenja integriteta Bosne i Hercegovine od strane Milorada Dodika, koja je priznata kao subjekt međunarodnog prava”, naveli su iz Ambasade.

Politički savjet Partije demokratskog progresa (PDP) izrazio je duboku zabrinutost zbog načina na koji se sprovodi projekat digitalnog nadzora u Republici Srpskoj, ocijenivši da je riječ o opasnom potezu bez presedana koji uključuje kineski softver, rusku praksu i izraelsku obuku, a odvija se u potpunoj netransparentnosti.

Prema navodima iz istraživačkog teksta portala Kapital, Vlada Republike Srpske je bez javnog tendera i bez ikakvog uključivanja stručne zajednice sklopila ugovor vrijedan 57 miliona KM sa kineskom firmom “ELINC”, koja je povezana sa vojno-industrijskim sektorom Narodne Republike Kine i nalazi se na američkoj „crnoj listi“.

– Ovim potezom Republika Srpska se svjesno dovodi u delikatan međunarodni i geopolitički kontekst. Takvo djelovanje ne samo da je zabrinjavajuće, nego je i opasno po građane i po budućnost Srpske – upozorila je Adriana Basara, član Političkog savjeta GrO PDP i potpredsjednik Gradskog odbora PDP Banjaluka.

Basara ističe da se sve sprovodi bez pravnog okvira i zakonskih garancija za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

– PDP smatra da je potpuno nedopustivo da se sistem digitalnog nadzora uvodi bez zakona, bez ikakve kontrole, i da se ovakvi projekti sakrivaju od očiju javnosti. Posebno zabrinjava najava “nulte tolerancije” na “loše vijesti” u medijima, što otvoreno ukazuje na pokušaj uvođenja cenzure i političkog disciplinovanja medijskog prostora – poručuje Basara.

Ona dodaje da se borba protiv sajber kriminala i zaštita djece ne smiju koristiti kao izgovor za represiju prema građanima, novinarima i političkim neistomišljenicima.

– Ovo je jasna prijetnja osnovnim demokratskim principima i slobodi govora. PDP će uložiti sve napore da se ova opasna praksa zaustavi i da se zaštite prava svih građana – zaključila je Basara.

PDP poziva institucije, građane i međunarodne partnere da ne ignorišu ovu ozbiljnu situaciju koja može imati dugoročne posljedice po slobodu i sigurnost svih u Republici Srpskoj.