Connect with us

Društvo

NESTAŠICA LJEKOVA: Pacijenti idu od jedne do druge apoteke

U apotekama širom BiH potvrđuju česte slučajeve nestašice pojedinih lijekova pa pacijentima preporučuju zamjene, ali se dešava da oni na njih nerado pristaju.

U jednoj apoteci u Mrkonjić Gradu su nam ispričali da je problem što nekih lijekova uopšte trenutno nema u nabavci.

“Imamo zamjenske lijekove za one koji nedostaju, ali pacijenti na to ne pristaju. Oni hoće lijek koji im je propisan, nijedan drugi. Onda obiđu sve apoteke, zovu na sve strane, ali se uvjere da nema rješenja. Tada se jave doktoru ili uzmu zamjenu u slučajevima kada mi zamjenu možemo dati. A uglavnom ih vraćamo doktorima da oni odluče”, ispričala nam je apotekarka u Mrkonjić Gradu.

Da pojedine lijekove nemaju u svojoj ponudi potvrdili su nam i u jednoj apoteci u Prnjavoru.

“Dešava se da nam mušterija traži lijek koji nemamo. Postoje i lijekovi za koje nemamo ni paralele. Evo, recimo, ventolina nema, niti ima paralele”, potvrdila je za “Nezavisne novine” apotekarka u Prnjavoru.

Sa sličnim problemima susreću se i apotekari u FBiH. Tako nam je radnica u apoteci u Ključu ispričala da postoji više primjera da nemaju ni lijek ni zamjenu.

“Postoje sigurno dva-tri lijeka koja nemamo, niti imamo zamjenu. Ne znam ni sama kako se pacijenti snalaze”, ispričala nam je apotekarka u Ključu.

Radnica u apoteci u Širokom Brijegu kaže da je i ranije bilo slučajeva da nekog lijeka nema, a takvo je stanje i sada.

“Postoje druge terapijske opcije. Ide se kod doktora obiteljske medicine ili kod specijaliste, kako bi se propisala neka druga terapija. Ako nema opcije da se neki lijek nabavi, pacijenti pristaju na zamjenu”, ispričali su nam u apoteci u Širokom Brijegu.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH na naš upit nisu odgovorili do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”, ali su za Fenu potvrdili da na bh. tržištu povremeno dolazi do prekida u snabdijevanju pojedinim lijekovima.

Navode da veliki broj lijekova ima zamjenu, u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.

“To je razlog što zasad nije bilo većih problema u snabdjevenosti tržišta”, ocijenili su iz Agencije, ali nisu precizirali kojih tačno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu.

BiH nije usamljena kada je u pitanju nedostatak pojedinih lijekova. Takav primjer se bilježi, recimo, i u Njemačkoj.

Njemački Savez ljekara za djecu i omladinu BVKJ upozorio je na velike nedostatke lijekova za djecu i omladinu. Po cijeloj Njemačkoj nedostaju lijekovi kao što je antibiotik penicilin.

“To je zato opasno jer je penicilin najbolji antibiotik kod infekcija streptokokom”, izjavio je predsjednik Saveza Michael Humbann.

U Hrvatskoj nema tableta protiv kašlja koje idu isključivo na ljekarski recept. Magistra farmacije Marina Marušić Fojs rekla je tamošnjim medijima da je trenutno registrovano svega nekoliko lijekova, ali je nestašica.

“Tablete u jačoj dozi za odrasle su u nestašici. Sirup za djecu na recept je također u nestašici, imamo jedino slabije tablete i bezreceptni sirup”, navela je ona.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Društvo

DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM

Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.

Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.

I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.

Od dvorane do zatvorenog bazena

Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.

Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.

Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.

Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.

Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.

Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.

Vlada Srpske daje još tri miliona

Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.

Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.

Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.

Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.

Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.

„Zidaju kao Skadar na Bojani“

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.

„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.

Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.

Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.

Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna

Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.

Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.

Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.

Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.

Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.

Koliko će na kraju koštati?

Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.

Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.

To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.

A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.

Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.

Nastavi čitati

Aktuelno