Connect with us

Društvo

KASNE IM PLATE: Radnici Nacionalnog parka “Sutjeska” najavljuju PROTEST U BANJALUCI

Radnicima Nacionalnog parka „Sutjeska“ kasni nekoliko plata, zbog čega najavljuju podizanje kolektivne tužbe i protest pred zgradom Vlade Republike Srpske.

Nacionalni park „Sutjeska“ u teškoj je dubiozi već duže vremena, kasne sa izmirivanjem obaveza prema bankama, računi su im donedavno bili blokirani, a radnici su prošle godine bili u tromjesečnom štrajku zbog neisplaćenih plata.

Vlada Republike Srpske nudila je razna obećanja za probleme u NP „Sutjeska“, ali, prema riječima sagovornika, rješenje do danas nije pronađeno.

Nedavno je Vlada odlučila da će garantovati za 320.000 KM kredita Nacionalnog parka, što nije ni blizu iznosa od tri miliona maraka, koliko je „Sutjeska“ putem tendera koji je raspisan sredinom novembra zatražila.

Drakul: Ne vidimo izlaz iz teške situacije
Predsjednik Sindikalne organizacije NP „Sutjeska“ Dragomir Drakul tvrdi da zaposlenima u ovom preduzeću kasne čak četiri plate.

„Nama su preskočene dvije plate, za maj i jun od prošle godine, zbog sezonaca, i za novembar i decembar nam kasne plate“, rekao je Drakul.

Ističe da su prošle godine od Vlade dobijali obećanja da će se uključiti u problem finansiranja NP „Sutjeska“, ali da do danas ništa od toga nije bilo.

„Prvo smo imali obećanje da ćemo ući u neku investiciju u neko privatno partnerstvo, ali od toga se odustalo, pa smo imali obećanje da ćemo dobiti pet miliona KM kredita, pa da ćemo dobiti tri miliona KM kredita, da bi Vlada na kraju garantovala za 320.000 KM“, naglasio je Drakul.

Kaže da su radnici u jako teškoj situaciji, na ivici siromaštva, te da im doprinosi nisu uplaćeni od januara prošle godine.

„Ne vidim neki izlaz iz ove situacije, dosta se tih plata nagomilalo. Svaka plata dođe sa nekim kašnjenjem. Sutjeska je u velikim kreditima i dosta kasni sa svojim obavezama, tako da nam se obračunavaju zatezne kamate“, upozorio je on.

Prema njegovim riječima , sindikalni odbor je u stalnom zasjedanju i sve opcije su otvorene, moguć je čak i novi štrajk.

„Veću podršku imamo da odemo pred zgradu Vlade i da tamo izrazimo zadovoljstvo, a razmišljamo i o kolektivnim tužbama jer zaista više ne možemo trpjeti da se plate ne isplaćuju i da stalno kasne“, naveo je Drakul.

Blagojević: Plate će biti isplaćene narednih dana
S druge strane, Veljko Blagojević direktor NP „Sutjeska“ kazao je da su plate koje su preskočene iz perioda kada on nije bio na čelu NP „Sutjeska“, ali da će biti isplaćene narednih dana.

„Kada je u pitanju plata za decembar ona ne kasni jer je tek januar i nije joj ni vrijeme da bude isplaćena, a sve plate će biti isplaćene u narednim danima“, naveo je on.

Međutim, nakon pitanja kako se planiraju snaći sa 320.000 KM za koje je Vlada RS garantovala s obzirom na to da su tražili da im se odobri tri miliona maraka kredita, te koji su planovi NP „Sutjeska“ za budućnost, Blagojević više nije bio spreman za razgovor.

„Sva ta pitanja uputite pismeno na Nacionalni park i dobićete odgovore“, rekao je on.

Podsjećanja radi, „Sutjeska“ je već duže vrijeme u teškoj dubiozi, a radnici su prošle godine štrajkovali 90 dana zbog neisplaćenih plata.

S druge strane, prema ranijim pisanjima medija, dok su radnici štrajkovali uprava je sebi isplaćivala pozamašne akontacije, prenosi capital.ba.

Društvo

PROSJEČNA CIJENA NIKAD VIŠA: U Srpskoj u posljednja tri mjeseca prodata 742 stana

U Republici Srpskoj su u trećem tromjesečju ove godine završena i prodata 742 nova stana, ukupne korisne površine od 41.894 metara kvadratnih, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Broj završenih prodatih novih stanova u trećem tromjesečju ove godine veći je za 3,1 odsto nego u istom periodu prošle godine, dok je ukupna korisna površina veća za 4,2 odsto.

Od ukupnog broja završenih prodatih stanova u Srpskoj u trećem tromjesečju u Banjaluci ih je bilo 287, sa ukupnom korisnom površinom od 16.234 metara kvadratnih.

Prosječna cijena kvadrata stana u Srpskoj u trećem tromjesečju ove godine bila je 2.937 KM, dok je u Banjaluci prosječna cijena metra kvadratnog stana bila 3.618 KM.

Prosječna cijena kvadrata prodatog stana u Srpskoj u trećem tromjesečju veća je za 8,9 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Proizvođačke cijene u stanogradnji u Srpskoj u trećem tromjesečju ove godine u poređenju sa istim prošlogodišnjem periodom veće su za jedan odsto.

Nastavi čitati

Društvo

NEDAVNE POPLAVE u BiH napravile štetu od oko 180 MILIONA KM

Federalna uprava civilne zaštite dostavila je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine preliminarnu informaciju o razornim poplavama koje su u noći s 3. na 4. oktobar pogodile dijelove Bosne i Hercegovine i u kojima je stradalo 27 osoba.

Izvještaj je Vlada FBiH proslijedila Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.

U njemu se, između ostalog navodi da je, procijenjeno da je ukupno 1.148 domaćinstava pogođeno ovom prirodnom nepogodom i to prema podacima organizacija Crvenog krsta iz Jablanice, Konjica, Fojnice, Kiseljaka, Kreševa i Drvara.

Preliminarna procjena štete

SBK
Srednjobosanski kanton je na propisanim obrascima iskazao ukupan iznos preliminame procjene štete na području ovog kantona u ukupnom iznosu od 55.200.000,00 KM.

Fojnica
U Fojnici je prema podacima FUCZ je u potpunosti uništen jedan stambeni objekat dok je njih 500 oštećenih i ukupna šteta na području ove lokalne zajednice iznosi 20.000.000,00 KM.

Kiseljak
U Kiseljaku je procijenjena šteta u ukupnom iznosu od 12.000.000,00 KM, a najveći dio se odnosi na štete na stambenim objektima u iznosu od 4.286.800,00 KM.

Kreševo
Kada je riječ o opštini Kreševo ukupni iznos štete u ovoj lokalnoj zajednici iznosi 23.000.000,00 KM. Prema podacima FUCZ ukupno je uništeno 10 i oštečeno 150 stambenih objekta.

HNK
Ukupan iznos preliminame procjene štete na području Hercegovačko-neretvanskog kantona iznosi 123.281.000,00 KM.

Najveći dio navedenog iznosa odnosi se na Grad Konjic u iznosu od 71.200.000,00 KM.

Konjic
Od ukupnog iznosa štete u iznosu od 71.200.000,00 KM najveći dio odnosi se na štete na vodnoj infrastrukturi u iznosu od 33.400.000,00 KM. Ukupno je 20 uništenih i 200 oštećenih stambenih objekata.

Jablanica
Na području Jablanice gdje je stradao najveći broj osoba njih 19 ukupna procjena štete iznosi 46.920.000,00 KM. Uništeno je 49 a oštećeno 181 stambeni objekat. Također, oštećeno je 100 vozila.

Mostar
U Mostaru iznos štete je procijenjen na 5.161.000,00 KM. Uništen je jedan stambeni objekat a oštećeno je njih 30.

Prema neslužbenim podacima dobijenim od direktora Kantonalne uprave Zeničko-dobojskog kantona ukupan iznos preliminame štete je 1.100.000,00 KM (za opštinu Vareš), dok je u Kantonu 10 iznos preliminarne štete 400.000,00 KM (za opštinu Drvar).

Šteta na infrastrukturi
Trenutno je u prekidu željeznički saobraćaj prema luci Ploče i zbog oštećenja pruge čiji iznos prema podacima Federalnog ministarstva saobraćaja i veza procjenjena je u iznosu 3.750.000,00 KM. Šteta na magistralnim cestama M17, M16.2 i M17.5 procijenjena je u iznosu od 2’l .500.000,00 KM, prenosi N1.

Nastavi čitati

Društvo

ISTINA ILI MARKETINŠKI TRIK: Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

Prividna ili ne, sniženja povodom “crnog petka” na kraju svakog novembra u tržne centre širom svijeta, pa tako i Republike Srpske, privuku veliki broj šopingholičara, koji na rafovima i policama radnji traže proizvod baš za sebe po nižim cijenama.

Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra, kada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao “crni”.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na “crni petak”, međutim, mi nemamo još razvijenu svijest da ne podižemo cijene prije tog dana, a onda ih spuštamo.

“Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu, pa je onda ta cijena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’, nego podižemo cijene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno, dok većini neće, jer su to i dalje visoke cijene”, objašnjava Marićeva.

Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cijene koje su bile ranijih mjeseci, a koje su za “crni petak”, a nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.

“Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača”, kaže ona za “Nezavisne novine”, apelujući da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.

Marićeva podsjeća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom “crnog petka”, pa očekuje da će ova popularna platforma uzeti dio kolača trgovcima.

Iako smatra da sniženja za “crni petak” nisu prava, već prividna, Banjalučanka Branka M. u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ipak ode u tržni centar kako bi nešto pazarila po nižoj cijeni.

“Kupujem uglavnom odjeću koju ranije stavljam na svoju listu želja. Na izlozima radnji piše da je popust od 50 do 70 odsto, međutim, kada se uđe u radnje, to i nije neki popust koji se isplati pretjerano i koji se očekuje”, govori iskreno ona i dodaje da zbog malih plata, a visokih cijena, svi čekamo taj jedan dan u godini, kada bar prividno kupujemo jeftinije i trošimo manje novca na ono što želimo kupiti.

Prema njenim riječima, može se pronaći ponešto po prihvatljivim cijenama, a mnogi kupuju i zbog same euforije koja vlada tih dana.

I Branka smatra da se cijene povećavaju prije “crnog petka”, a da se pred sam taj dan snize na staro, odnosno na cijenu koja je bila i ranije.

S psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne novine” da je “crni petak” postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.

“Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama, koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža, gdje slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osjećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.

“Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice, od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja”, navodi Savanović Zorićeva.

Ona poziva na svjesniji pristup kupovini i da procijenimo da li nam nešto stvarno treba.

“‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osjećaja sniženja, tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osjećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.

Nastavi čitati

Aktuelno