Connect with us

Svijet

Netanjahu objelodanio izraelski plan za Gazu “NAKON HAMASA”

Izrael je u danas poslao pregovarački tim, predvođen direktorom Mosada Dejvidom Barneom, u Pariz da nastavi razgovore o potencijalnom prekidu vatre

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu predstavio je plan Gazu “nakon Hamasa”, koji uključuje “potpunu demilitarizaciju” enklave, zatvaranje južne granice sa Egiptom, kao i reviziju civilne administracije i obrazovnog sistema Gaze. CNN je dobio kopiju plana, koji je Netanjahu predstavio članovima izraelskog bezbjednosnog kabineta u četvrtak uveče.

Istovremeno, Izrael je u danas poslao pregovarački tim, predvođen direktorom Mosada Dejvidom Barneom, u Pariz da nastavi razgovore o potencijalnom prekidu vatre i sporazumu o oslobađanju talaca. Eventualni dogovor bi mogao da stavi tačku na četvoromjesečni rat.

Podsjetimo, više od 29.000 ljudi je ubijeno u Gazi od početka sukoba, saopštilo je ministarstvo zdravlja u Gazi. U napadu Hamasa 7. oktobra u Izraelu je poginulo 1.200 ljudi, saopštile su izraelske vlasti.

U dokumentu su navedeni brojni principi, od promjena na bezbjednosnom i civilnom nivou do dugoročnijih planova o tome ko upravlja teritorijom. Plan uključuje zatvaranje južne granice Gaze sa Egiptom, čime bi Izrael imao potpunu kontrolu nad ulaskom i izlaskom iz enklave. Trenutno Egipat kontroliše pristup južnoj granici Gaze preko prelaza Rafa.

U Netanjahuovvom planu se navodi da će Izrael sarađivati „što je više moguće“ sa Egiptom, u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama. Nije jasno da li je Izrael dobio saglasnost Egipta na taj ili neki drugi dio plana, ali izraelski zvaničnik rekao je za CNN da je prijedlog „usklađen“ sa SAD.

Izrael traži kontrolu nad Gazom i Zapadnom obalom
U planu se tvrdi, kako je Netanjahu ranije rekao, da će „Izrael imati bezbjednosnu kontrolu nad čitavim područjem zapadno od Jordana“, što uključuje čitavu Zapadnu obalu i Izrael, kao i Gazu. Palestinci dugo traže nezavisnu državu na okupiranoj Zapadnoj obali, istočnom Jerusalimu i Gazi. Izrael će biti odgovoran za „realizaciju i nadgledanje“ demilitarizacije pojasa Gaze, navodi se u planu, ne računajući naoružanje koje je potrebno za održavanje javnog reda.

Na civilnom nivou, Netanjahu detaljno opisuje reviziju administracije i obrazovnog sistema u Gazi, uključujući prekid finansiranja Gaze iz Кatara – što je prethodna Netanjahuova vlada odobrila i omogućila. Lokalni subjekti koji vode državnu službu „neće se identifikovati sa zemljama ili entitetima koji podržavaju terorizam i neće primati isplatu od njih“, piše u planu.

Iako je to vjerovatno referenca na Кatar, nije jasno da li bi se to odnosilo i na Palestinske vlasti, za čiju revitalizovanu verziju su SAD rekle da bi trebalo da upravlja Gazom u budućnosti. Netanjahuov plan takođe poziva na „deradikalizaciju“ obrazovnog sistema. Izrael i njegovi saveznici dugo optužuju školstvo u Gazi da promoviše antisemitizam i mržnju prema Izraelu.

U planu se ponavlja da će Izrael raditi na zatvaranju UNRWA, glavne agencije Ujedinjenih nacija koja podržava palestinske izbjeglice, i raditi na tome da je zamijeni „odgovornim međunarodnim agencijama za pomoć“. Izrael optužuje desetak zaposlenih u UNRWA da su direktno umiješani u napad Hamasa 7. oktobra. Agencija zapošljava oko 13.000 ljudi u Gazi.

Кonačno, plan ponavlja izraelsko insistiranje da ga međunarodna zajednica neće prisiljavati da prizna palestinsku državu. “Izrael potpuno odbacuje međunarodne diktate u vezi sa trajnim rješenjem sa Palestincima“, kaže Netanjahu, ističući da bi sadašnje priznanje palestinske države bilo „ogromna nagrada terorizmu bez presedana“.

Related Topics:

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno