Oružni sudija Ričard Berman odbio je zahtjev Ministarstva pravde SAD da se objave zapisi velike porote koja je optužila pokojnog finansijera Džefrija Epstajna za seks trefiking, navodeći da je materijal manje značajan u poređenju sa gomilom dokumenata koje vlada ima o slučaju, ali ga nije objavila.

Odluka sudije sa Menhetna uslijedila je dok predsjednik Donald Tramp pokušava da ublaži nezadovoljstvo svoje konzervativne baze pristalica zbog odluke njegove administracije da ne objavi dosijee slučaja.

Sudija je napisao da bi bilo logičnije da vlada direktno objavi ogromnu količinu informacija koje je prikupila tokom istrage o Epstajnu nego da podnosi zahtjev sudu da objavi ograničenije materijale velike porote, čija je tajnost zaštićena zakonom. “Vladinih 100.000 stranica dosijea i materijala o Epstajnu zasjenjuje oko 70 stranica materijala velike porote o Epstajnu. Svjedočenje velike porote je samo djelić glasina o navodnom ponašanju Džefrija Epstajna”, napisao je Berman.

Tramp je vodio predizbornu kampanju za drugi mandat 2024. obećavajući da će objaviti dosijee vezane za osuđenog pedofila Džefrija Epstajna i optuživao demokrate da prikrivaju istinu.

Međutim, Ministarstvo pravde u julu je odbilo da objavi dodatni materijal iz svoje istrage slučaja i navelo da ranije sporna lista Epstajnovih klijenata ne postoji, što je razljutilo Trampove pristalice. Linker
Dokazi koje je vidjela i čula velika porota, koja radi iza zatvorenih vrata kako bi se spriječilo miješanje u krivične istrage, ne mogu biti objavljeni bez odobrenja sudije.

Tramp je u julu naložio državnoj tužiteljki Pam Bondi da traži odobrenje suda za objavljivanje materijala velike porote iz Epstajnovog slučaja.

Velika porota koja je optužila Epstajna saslušala je samo jednog svjedoka, agenta Federalnog istražnog biroa (FBI), navelo je Ministarstvo pravde u sudskom podnesku u julu.

Epstajn je izvršio samoubistvo 2019. godine dok je čekao suđenje po optužbama za seks trefiking. Izjasnio se da nije kriv, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Njegova smrt u zatvoru i prijateljstva sa bogatim i moćnim izazvali su teorije zavjere da su i druge istaknute ličnosti bile umiješane u njegove navodne zločine i da je ubijen.

Glavni medicinski istražitelj grada Njujorka utvrdio je da je Epstajnova smrt bila samoubistvo vješanjem.

Drugi sudija sa Menhetna Pol Engelmajer odbio je 11. avgusta sličan zahtjev Ministarstva pravde da se otkriju svjedočenja pred velikom porotom i dokazni materijali iz slučaja Džilejn Maksvel, Epstajnove dugogodišnje djevojke.

Maksvelova služi 20-godišnju zatvorsku kaznu poslije osude iz 2021. za regrutovanje maloljetnih djevojčica za Epstajnovo zlostavljanje.

Engelmajer je napisao da javnost neće saznati ništa novo iz objavljivanja materijala velike porote u slučaju “Maksvel” jer je veliki dio dokaza objavljen na njenom jednomjesečnom suđenju prije četiri godine.

“Svjedočenje pred velikom porotom nije sadržalo dokaze o drugima osim Epstajna i Maksvelove, koji su imali seksualni kontakt sa maloljetnicima”, napisao je Engelmajer.

Maksvelova se izjasnila da nije kriva. Nakon što joj je odbijena žalba, tražila je od Vrhovnog suda SAD da preispita njen slučaj, piše Reuters.

U julu je sudija sa Floride odbio zahtjev administracije da se otkriju zapisi velike porote iz federalnih istraga protiv Epstajna 2005. i 2007. godine.

Epstajn je odslužio kaznu od 13 mjeseci pošto se 2008. izjasnio krivim po optužbi za prostituciju na nivou te države, u okviru sporazuma za koji se sada smatra da je bio previše blag prema njemu.

Gotovina još uvijek nije nestala iz svakodnevnog života, ali njen značaj ubrzano opada.

U zemljama evrozone sve više građana koristi kartice, pametne telefone i aplikacije za plaćanje, dok papirni novac i kovanice imaju sve manju ulogu u svakodnevnim transakcijama.

Za Evropsku centralnu banku (ECB) ova digitalna transformacija otvara ključno pitanje: kako sačuvati ulogu javnog novca u svijetu koji se sve više okreće bezgotovinskom plaćanju? Odgovor je – digitalni evro, nova valuta centralne banke osmišljena da funkcioniše kao gotovina, ali u digitalnom obliku, piše Euronews.

“Glavni razlog za uvođenje digitalnog evra je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu”, izjavio je u Pjero Čipolone, član Izvršnog odbora ECB-a.

“Da bismo to postigli, moramo fizičku gotovinu nadopuniti digitalnim oblikom.” Linker
Dok je gotovina jednostavna, univerzalno prihvaćena i nezavisna od bankarskih računa i naknada, digitalna plaćanja uglavnom prolaze kroz privatne sisteme – uglavnom američkih karticnih kompanija ili tehnoloških giganata – što nosi rizike u pogledu naknada, praćenja podataka i isključivanja ljudi bez bankovnih usluga.

Rizik po monetarni suverenitet

Udio gotovine u plaćanjima u eurozoni pao je sa 68 odsto u 2019. godini na 40 odsto u 2024. po broju transakcija, i sa 40 odsto na svega 24 odsto po vrijednosti. Ako ECB ne uvede digitalni evro, raste rizik da monetarni suverenitet Evrope ugrožavaju privatna, često neevropska rješenja.

Čipolone upozorava da nemogućnost korišćenja gotovine u onlajn plaćanjima ili digitalnim transakcijama smanjuje konkurenciju, otpornost i slobodu potrošača da sami biraju kako će plaćati.

Potrošači i mala preduzeća još uvek cijene gotovinu

Iako trend ide u pravcu digitalizacije, gotovina ostaje poželjna u mnogim malim i srednjim preduzećima. U Austriji više od 50 odsto preduzeća i dalje preferira plaćanje u kešu, u Italiji oko 40 odsto, a ukupno u evrozoni skoro trećina.

Ekonomisti upozoravaju da bez standardizovane javne platforme poput digitalnog evra postoji opasnost da evropsko tržište potpuno preuzmu privatni i strani sistemi plaćanja.

Kako će funkcionisati digitalni evro?

Korisnici će mu pristupati preko digitalnog novčanika koji će biti dostupan putem banaka ili javnih tijela. Plaćanja će biti trenutna, besplatna i dostupna i onlajn i oflajn. Sredstva će se moći uplaćivati sa bankovnog računa ili u kešu, a predviđena su i ograničenja iznosa kako bi se sprečio odliv kapitala iz banaka.

ECB naglašava da neće pratiti lične kupovine ili privatne podatke građana, čime bi se očuvala privatnost korisnika. Jedan digitalni evro uvek će vrijedeti kao jedan evro u gotovini.

Kada se može očekivati uvođenje?

ECB je trenutno u pripremnoj fazi koja traje do oktobra 2025. godine. Tek nakon zakonodavnih procesa može biti donijeta odluka o nastavku projekta.

Čak i uz “zeleno svjetlo”, razvoj će trajati još dve do tri godine, što znači da je realno očekivati digitalni evro između 2027. i 2029. godine.

Uticaj na globalne finansije

Iako se često spekuliše o uticaju digitalnih valuta na dominaciju američkog dolara, iz ECB-a ističu da digitalni evro nije geopolitički instrument već sredstvo za maloprodajna plaćanja unutar Evrope.

Dolar i dalje dominira svjetskom trgovinom i finansijama zahvaljujući povjerenju i globalnim mrežama, ali digitalni evro bi mogao ojačati jedinstvenu valutu unutar same Evrope, prenosi Capital.

Zemljotres magnitude 7,5 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se u Drejkovom prolazu, između Južne Amerike i Antarktika, saopšteno je iz Američkog zavoda za geološka istraživanja.

Seizmolozi navode da se potres dogodio na dubini od 10,8 kilometara.

Meteorološka služba SAD izdala je upozorenje na cunami.

Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama niti o materijalnoj šteti.