Connect with us

Svijet

POGOĐENA I BIH: EU usvaja zakon o lakšem vraćanju viza

Evropski parlament je podržao zakonodavstvo kojim će se olakšati oduzimanje prava na bezvizna putovanja u EU državama koje predstavljaju bezbjednosni rizik, krše ljudska prava, ako imaju povećan broj zahtjeva za azil iz tih zemalja, i drugih razloga.

Na glasanju u utorak, poslanici Evropskog parlamenta usvojili su reformu mehanizma za suspenziju bezviznog režima za 61 zemlju čiji građani trenutno mogu da putuju u šengenski prostor bez vize.

Ovaj mehanizam omogućava Evropskoj komisiji da ponovo uvede vize za određenu zemlju kada postoje bezbjednosne sumnje, prvo privremeno, dok traje istraga i dijalog, a zatim trajno, ako se problemi nastave.

“Razlozi uključuju prijetnje unutrašnjoj bezbjednosti, uključujući porast teških krivičnih djela koje počine državljani te zemlje, kao i značajan porast neuspješnih zahtjeva za azil, odbijenih ulazaka ili broja ljudi koji prekorače dozvoljeni boravak”, pojašnjeno je.

Zakon uvodi nove razloge za pokretanje suspenzije, kao što su hibridne prijetnje, poput državom sponzorisane instrumentalizacije migranata, šeme za dobijanje “zlatnih viza” koje mogu dovesti do bezbjednosnih rizika, neusaglašenost sa viznom politikom EU, kršenja Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog prava ljudskih prava ili humanitarnog prava; te nepoštovanje odluka međunarodnih sudova. Zlatne vize predstavljaju šemu po kojoj državljanstvo EU zemlje može dobiti osoba koja uloži određen kapital u tu zemlju, ili kupi skupu nekretninu.

“Ove dopune usklađuju razloge za suspenziju sa razlozima za odobravanje bezviznog režima, s ciljem da se stvori efekat odvraćanja. Postojeći razlozi, uključujući bezbjednosne zabrinutosti i nedostatak saradnje u readmisiji, ostaju na snazi”, naglašeno je.

Kako bi se spriječile treće zemlje da krše uslove dogovora o bezviznom režimu, novi zakon daje EU veću fleksibilnost da suspenduje bezvizni režim za vladine zvaničnike koji mogu snositi odgovornost za kršenje ljudskih prava ili druge prekršaje.

Zakon, o kojem su se Parlament i Savjet prethodno neformalno dogovorili, usvojen je sa 518 glasova za, 96 protiv i 24 uzdržana. Još ga treba formalno usvojiti Savjet. Stupiće na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu EU.

Prema novim pravilima, Evropska komisija na prijedlog zainteresovane države članice ili po sopstvenoj inicijativi, uzimajući u obzir informacije bilo koje institucije EU, može započeti proces suspenzije bezviznog režima za određene treće zemlje, najprije privremeno, a zatim trajno ako se problemi ne riješe.

Ovim zakonom bilo bi olakšano i uvođenje viza i BiH, ako, naprimjer, ne bude bilo problema s državljanima BiH koji traže azil, ili drugih prijetnji koje EU ocijeni ozbiljnim. Kao neposredan povod za ovu mjeru najvjerovatnije je stanje u Gruziji, za koju EU ocjenjuje da se sve više udaljava od evropskih vrijednosti.

Related Topics:

Svijet

PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.

Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.

Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.

Nastavi čitati

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Aktuelno