Connect with us

Svijet

NEVINA PROVELA 43 GODINE U ZATVORU: Pravi ubica bio policajac, vezana i drogirana priznala zločin

Žena koja je iza rešetaka provela posljednje 43 godine, mora da bude puštena na slobodu u roku od 30 dana osim ako tužioci ne odluče da joj ponovo sude, rekao je sudija.

Žena iz Misurija koja je bila u zatvoru više od 40 godina zbog navodnog ubistva puštena je nakon što je sudija pronašao “jasan i ubjedljiv” dokaz da je ona nevina za ubistvo o kome je riječ. Sandra „Sandi“ Hem (63) je bila osuđena na doživotni zatvor za – ubistvo Patricie Jesče, bibliotekarke u Sent Džozefu, u Misuriju, 1980. godine, nakon što je Hem dala izjave policiji u kojoj je sama sebe inkriminisala dok je bila psihijatrijski pacijent. .

U petak, okružni sudija Livingstona Rajan Horsman presudio je da „dokazi direktno“ povezuju ubistvo Jesče sa lokalnim policajcem, koji je kasnije otišao u zatvor zbog drugog zločina i umro.

Hem, koja je iza rešetaka provela posljednje 43 godine, mora da bude puštena na slobodu u roku od 30 dana osim ako tužioci ne odluče da joj ponovo sude, rekao je sudija. Presuda je donijeta nakon saslušanja u vezi sa dokazima u januaru gdje je Hemin pravni tim iznio argumente koji podržavaju njen iskaz. Njena zatvorska kazna označava najdužu poznatu pogrešnu osudu jedne žene u istoriji SAD, rekli su njeni advokati iz Projekta nevinosti – neprofitne organizacije za krivično pravo.

“Zahvalni smo Sudu što je priznao tešku nepravdu koju je gospođa Hem trpila više od četiri decenije“, naveli su njeni advokati u saopštenju. Hem se u početku izjasnila krivom za ubistvo u zamjenu za izbjegavanje smrtne kazne. Ali njena osuda je odbačena u žalbenom postupku, navodi Asošijeted pres. Ponovo je osuđena 1985. godine nakon jednodnevnog suđenja u kojem je jedini dokaz protiv nje bilo njeno „priznanje“.

U peticiji od 147 stranica u kojoj se traži njeno oslobađanje od odgovornosti, advokati su tvrdili da su vlasti ignorisale njene „divlje kontradiktorne“ i „činjenično nemoguće“ izjave dok je bila pacijent u psihijatrijskoj bolnici. Hem, tada 20-godišnja, bila je na liječenju od slušnih halucinacija, derealizacije i upotrebe droga kada je bila meta policije, rekli su njeni advokati. Veći deo svog života, počevši od 12. godine, provela je na bolničkom psihijatrijskom lečenju.

Tokom niza višesatnih intervjua, Hemme je dala oprečne izjave o ubistvu dok je bila liječena antipsihoticima, rekli su njeni advokati. “U nekim trenucima, bila je jako pod uticajem lijekovima da nije mogla čak ni da drži glavu i bila je vezana za stolicu“, napisali su.

Detektivi su primetili da je Hem djelovala „mentalno zbunjeno“ i da nije u stanju da u potpunosti razumije njihova pitanja. Stiven Fjuston, penzionisani detektiv policije u Sent Džozefu, svedočio je da je prekinuo jedan od intervjua jer „nije delovala potpuno koherentno“. Policija je „iskoristila njenu mentalnu bolest i primorala je da daje lažne izjave dok je “bila pod sedativima i liječena antipsihoticima“, rekli su Hemeovi advokati.

Oni su tvrdili da su vlasti u to vrijeme potisnule dokaze koji su uključivali Majkla Holmana, tada 22-godišnjeg policajca koji je pokušao da iskoristi kreditnu karticu žrtve. Holmanov kamion je primijećen u blizini mesta zločina, a par minđuša koje je identifikovao otac ubijene bibliotekarke pronađen je kod Holmana.

Holman je u to vrijeme bio osumnjičen i ispitan je. Mnogi detalji otkriveni tokom istrage o Holmanu nikada nisu dati advokatima osuđene žene. Holman je bio pod istragom zbog prevare u osiguranju i provala i proveo je vrijeme u zatvoru. Umro je 2015. godine. U svojoj presudi u petak, Horsman je napisao da “nikakvi dokazi osim nepouzdanih izjava gospođe Hem ne povezuju je sa zločinom”, dodajući da su te izjave “uzete dok je bila u psihijatrijskoj krizi i fizičkim bolovima”.

Nasuprot tome, „ovaj sud smatra da dokazi direktno povezuju Holmana sa ovimzločinom“, napisao je Horsman. On je rekao da tužioci nisu uspjeli da objelodane dokaze koji bi pomogli odbrani Hem i da je njen branilac na suđenju pao “ispod profesionalnih standarda”.

Kancelarija državnog tužioca Misurija, koja se borila da potvrdi njenu osudu, nije odmah prokomentarisala odluku sudije, prenio je Kanzas Siti Star.

Related Topics:

Svijet

PIONIR ROBOTIKE UPOZORAVA: „Ne prilazite hodajućim robotima bliže od tri metra – mogu vas ozbiljno povrijediti!“

Rodni Bruks, pionir robotike i suosnivač iRobota, upozorava da današnji hodajući roboti mogu biti opasni za ljude. Savjetuje da im se ne prilazi bliže od tri metra dok su u pokretu, jer kinetička energija kojom održavaju ravnotežu može da izazove ozbiljne povrede.

Bruks, profesor emeritus na MIT-u i jedan od osnivača kompanije iRobot, autor je eseja “Zašto današnji humanoidi neće naučiti spretnost”, u kojem kritikuje pravac u kojem ide razvoj humanoidnih robota. Upozorava da su dvonožne mašine još uvijek daleko od toga da budu bezbjedne za rad u prostoru gdje se nalaze ljudi.

Naglašava da današnji roboti koriste snažne elektromotore i algoritam poznat kao “zero moment point” koji pumpa ogromne količine energije da bi ostali u ravnoteži. To ih čini nestabilnim i opasnim ako padnu ili ako neko dođe u kontakt sa njihovim ekstremitetima dok se kreću. Kako objašnjava Bruks, ako se veličina robota udvostruči, njegova masa se uvećava osam puta, a time i kinetička energija pri padu, što povećava rizik od povreda.

Roboti bez čula dodira i sa ozbiljnim fizičkim ograničenjima

Bruks smatra da industrija robota promašuje suštinu jer pokušava da humanoide nauči spretnosti posmatranjem video-snimaka ljudi dok obavljaju zadatke. Takav pristup zanemaruje činjenicu da je za ljudsku spretnost ključno čulo dodira. Ljudska ruka ima oko 17.000 mehanoreceptora, a čak 1.000 ih je koncentrisano u svakom prstu, dok današnji roboti nemaju ni približnu senzornu preciznost.

On podsjeća na istraživanja koja pokazuju da, kada se ljudski prsti anesteziraju i izgube čulo dodira, jednostavan zadatak poput paljenja šibice traje četiri puta duže nego inače.

Opasnost iz ličnog iskustva

Bruks je ispričao da je prije nekoliko godina bio previše blizu robota Digit kompanije Agility Robotics kada je ovaj izgubio ravnotežu i pao. Od tada ne prilazi nijednom hodajućem robotu dok je u pokretu.

Predviđa da će roboti koje ćemo zvati humanoidima za 15 godina izgledati sasvim drugačije: umjesto nogu imaće točkove, senzore na neuobičajenim mjestima, pa čak i kamere u rukama. Današnje dvonožne verzije, kaže, nisu praktične ni bezbjedne da rade rame uz rame sa ljudima.

Nastavi čitati

Svijet

BRNOVIĆ: „Duboka država“ neće Srbina za ambasadora!

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za spoljne poslove.

ako je Brnovićevo imenovanje i preuzimanje dužnosti u Beogradu odavno najavljeno i dugo očekivano, do njega na kraju ipak nije došlo, a mi smo kontaktirali bivšeg državnog tužioca Arizone u pokušaju da saznamo razloge za ovakvu odluku.

Mark Brnović, međutim, nije želeo da za Serbian Times govori o detaljima zbog kojih je povučena njegova nominacija za ambasadora u Srbiji.

-Želim da se zahvalim predsedniku na nominaciji, ali kako se proces odugovlačio, postalo je jasno da birokratije „duboke države“ (Deep state) ne žele da u Srbiji služi neko sa mojim političkim, etičkim i verskim poreklom. Konačno verujem da je ostanak blizu porodice i prijatelja u Arizoni i pronalaženje prilika da odigram veću ulogu na domaćem političkom planu najbolji put u ovom trenutku, izjavio je Brnović za naš portal.

Tramp je krajem marta nominovao Brnovića, člana Republikanske stranke i bivšeg državnog tužioca i kandidata za senatora Arizone, za ambasadora u Beogradu.

UMESTO BEOGRADA IDE U VAŠINGTON? Da li će predsednik Tramp ponuditi drugu poziciju Marku Brnoviću

Iako je nominacija ubrzo stigla u Odbor Senata za spoljne poslove, Brnović se nije pojavio pred tim telom koje potvrđuje imenovanja.

SAD nemaju ambasadora u Beogradu od januara ove godine, kada je tu poziciju napustio Kristofer Hil, po povratku Trampa u Belu kuću.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOKANTAN POTEZ: Tramp povukao nominaciju Marka Brnovića za ambasadora Srbije

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za inostrane poslove.

Razlozi povlačenja Brnovićeve nominacije nisu navedeni.

Donald Tramp je krajem marta za ambasadora u Beogradu nominovao Brnovića, člana Republikanske stranke i bivšeg državnog tužioca Arizone.

FOTO: SCREENSHOT
FOTO: SCREENSHOT

Funkciju ambasadora SAD u Srbiji do januara i povratka predsjednika SAD Donalda Trampa u Bijelu kuću obavljao je Kristofer Hil.

Brnović je rođen je 1966. godine u Detroitu, Mičigen. Njegovi roditelji su bili Srbi doseljeni iz bivše Jugoslavije, otac iz Crne Gore, a majka iz Splita.

Rekao je da je njegova majka emigrirala u Sjedinjene Države da bi pobjegla od komunizma. Brnović i njegova porodica preselili su se u Arizonu kada je bio mlad. Oni su članovi lokalne srpske pravoslavne parohije u Feniksu, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno