Connect with us

Zanimljivosti

NEVJEROVATNA ŽIVOTNA PRIČA BIJELJINKE: Gadafiju bila frizerka i obezbjeđenje

Rođena je u Bijeljini, zavoljela friziranje i šminkanje, a onda kao u nekom filmu postala dio ličnog obezbjeđenja libijskog vladara Moamera Gadafija.

Tako ukratko izgleda priča o Srpkinji Dijani Stevanović.

“Moja mama je medicinska radnica. Ja nisam nikad ni mislila da ću da se bavim tim poslom. Jako sam kreativna i uvijek sam odmalena željela da budem frizerka. Ja sam i profesionalna šminkerka, završila sam Akademiju u Londonu”, kazala je Dijana za portal InfoBijeljina, prenosi Nova.rs.

Namjera joj je bila da se bavi tim poslom i otišla je u Libiju.

Onda jednog dana u njen studio na friziranje dolazi djevojka koja je u tom trenutku, kao bliska saradnica, zaposlijena u rezidenciji porodice Gadafi. Gospođa Safija Farkaš Gadafi, oduševljena novim stajlingom koji je na njoj vidjela, insistira da upozna kreativnu stilistkinju. I tako je sve počelo.

„Gospođa Farkaš je preko svojih ljudi insistirala da se upoznamo. S obzirom na to da mi tada nije rečeno ko me zapravo zove, nego samo da se radi o VIP osobi, bila sam skeptična i obazriva i nisam htjela da pristanem. Nakon nekoliko insistiranja, ali i kada mi je rečeno o kome se radi, pristala sam. Vrlo brzo našla sam se u rezidenciji gdje sam uljepšavala frizuru prvoj dami Libije. Osim mojim profesionalnim radom, gospođa Farkaš je bila oduševljena i mojim odličnim poznavanjem arapskog jezika“, ispričala je Dijana.

Njena majka je godinama kao medicinska radnica radila u vojnoj bazi u Iraku. U Libiju je otišla 1988. godine gdje je takođe radila.

„Kada je kod nas počeo rat, sestra i ja smo otišle kod mame gdje smo ostale oko četiri godine, dok se kod nas nije smirila situacija. U Libiji smo pohađale školu i tako sam naučila arapski jezik“, kaže Dijana koja pored arapskog tečno govori još ruski i engleski jezik.

Kad sam prvi put videla Gadafija, ruke su mi se toliko tresle da nisam mogla da ga ošišam

Od tada svaki drugi dan je odlazila u predsjedničku rezidenciju u kojoj je živjela porodica Gadafi.

„Ubrzo sam, pored brige o frizuri gospođe Farkaš, počela da uljepšavam i ćerke Ajšu i Hanu, ali i lidera Libije Moamera Gadafija,“ priča Dijana.

Ona se prisjetila i prvog susreta sa njim.

„Madam Farkaš, kako su je svi zvali, u jednom momentu me je pitala da li šišam i muškarce. Nakon što sam potvrdila, zamolila me je da se zadržim još malo kako bih ošišala još nekoga. Iskreno, očekivala sam da će to biti jedan od njihovih sedam sinova, ali sam se iznenadila kada je u prostoriju ušao vođa Libije, i to u pratnji svog ženskog obezbjeđenja. U istom trenu me je obuzela trema. On me samo pozdravio na arapskom jeziku i sjeo je na stolicu. Ja sam uzela makaze, ali toliko su mi se tresle ruke da nisam bila uopšte u stanju da ga ošišam.“

Kako su joj se ruke i dalje tresle od treme, odugovlačila je sa šišanjem.

„U jednom trenutku me je pitao da li imam namjeru da počnem, a ja sam se i dalje tresla. Rekla sam mu da bih ja počela da radim, ali da bih rado malo sjela i došla sebi. Začuđeno me je pogledao i obezbjeđenju naredio da mi donesu stolicu. Kad sam sjela, okrenuo se prema meni i rekao da njega nikad nije niko pitao da li može da sjedne, uvijek su svi čekali da im on to dozvoli. Tada mi je kroz osmjeh čestitao na smjelosti i hrabrosti. Na tečnom arapskom sam mu rekla da je pametnije da malo sjednem i dođem sebi nego da mu odsiječem uvo i završim u zatvoru. On se na to ponovo glasno nasmijao. Sjedili smo kratko i razgovarali“, seća se Dijana.

Pričali su tada o bivšoj Jugoslaviji pošto je Gadafi bio veliki poštovalac Tita. Znao je i dosta naših riječi jer je veliki broj ljudi iz SFRJ, a kasnije iz Srbije bio zaposlijen u rezidenciji – od kuvara, domaćice rezidencije, sofredžije, pa sve do domara, bebisiterke i zdravstvenih radnika.

Nabavljala skupocenu kozmjetiku za vladarsku porodicu

Nakon tog razgovora konačno je uspjela da ošiša Moamera Gadafija.

„Odmah poslije toga sam postala zvanični frizer rezidencije, a uz to su išle mnogobrojne povlastice. Svaki zaposleni naravno prolazi i detaljne provjere, koje znaju da traju i po godinu dana. Nakon godinu dana rada kao frizer u rezidenciji dobijam zaduženje za nabavku i uvoz svih higijenskih i kozmetičkih preparata za porodicu Gadafi, a po njihovoj želji, najviše sam sarađivala sa brendovima poput La Prairie, Shiseido i Dior. Svi preparati su morali da prođu detaljne laboratorijske kontrole i tek nakon toga su dobijali zvanične deklaracije i pečat rezidencije, a taj posao je nosio veliku odgovornost. Kada radite u rezidenciji, vi pored svog osnovnog posla obavljate i druge zadatke koji vam se provjere, a vaši zadaci se konstanto šire,“ kazala je Dijana.

Zanimljivo je da su Dijani ubrzo predložili usavršavanje na prestižnoj londonskoj akademiji „London school of beauty & make-up“, što je ona i prihvatila.

„Pohađala sam odličnu i poznatu akademiju u Londonu, troškovi mog boravka i školovanja su u potpunosti bili pokriveni. To je za mene bilo jedno nevjerovatno profesionalno iskustvo i ja sam porodici Gadafi izuzetno zahvalna na tome,“ priznaje.

A nakon povratka u Libiju dočekalo ju je iznenađenje. Saopštili su joj je da je u pripremi otvaranje bjuti centra čiji će vlasnik biti upravo ona, a koji je namijenjen VIP klijenteli Libije, pripadnicima diplomatskog kora i delegacijama koje dolaze u posjetu Gadafiju i njegovoj porodici.

Pošto su njene poslovne obaveze rasle i postale vrlo zahtjevne, u rezidenciju su dolazili i drugi frizeri, čak i iz Srbije, ali za sve bitne događaje ona je bila zadužena.

„Zahvaljući mom poslu za porodicu Gadafi, posjetila sam mnoge zemlje u Aziji, Africi, Evropi. U ličnoj pratnji Gadafija bila sam 11 godina, skoro na svakom njegovom poslovnom putu. Ta putovanja su znala da traju od tri, pa do 15-20 dana. Dok sam radila za njih, imala sam privilegiju da upoznam mnoge svjetske moćnike, od Berluskonija, Žaka Širaka, Tonija Blera i njegove supruge i mnoge druge svjetske zvaničnike.“

Šokirala sam se kad mi je Gadafi ponudio da mu budem lično obezbjeđenje

Onda se desio novi preokret – u jednom momentu joj je lično Gadafi rekao da kreću nove obuke za obezbjeđenje i da bi volio da ona postane dio tog tima.

“Došli smo sa putovanja koje je trajalo nekih 12 dana, smjestili smo se u rezidenciju i ja sam dobila poziv da se javim šefu, to je bilo u toku noći, u pola jedan otprilike. Mislila sam da se nešto desilo. Došla sam u kancelariju i on je meni rekao – sjedi da pričamo, treba da budu nove obuke za obezbjeđenje, ja bih volio da ti, uz to što već radiš, pređeš u obezbjeđenje. Ja sam bila malo u šoku”, kaže Dijana.

Obuke su, kako kaže, kretale sutradan, a ona ga je pitala kad mora da odgovori na ponudu. Kazao je „odmah“ i Dijana je pristala.

U Libiji je provela 18 godina i za to vrijeme je bilo i kritičnih situacija, gdje je i ona morala lično da reaguje.

Onda je krenuo rat i Dijana je jedva uspjela da se evakuiše s porodicom.

„Na ulazu u avion se zadesio jedan od mojih kolega iz rezidencije. Pošto je striktno bilo naređeno da iz zemlje može da izađe samo moja majka, dijete i suprug, on je okrenuo glavu kako bih u zadnjem minutu i ja ušla u avion. Bio je to 27. februar 2011. godine. Sletjeli smo na aerodrom u Sarajevo i vratili se u Bijeljinu bez ičega, ali živi i zdravi.“

Godinu dana nakon povratka iz Libije Dijana je dobila ponudu iz Katara.

„Ponudili su mi da budem menadžerka poznatog velnes lanca. Međutim, ja nisam imala volje da krećem ponovo ispočetka i odlučila sam da sa svojom porodicom ostanem ovdje i pokušam da pokrenem posao. U tome sam i uspjela. Smatram da uvijek može da se digne sidro ponovo i ja zaista i dalje imam uslove, tj. ponude, ali svim srcem želim da budem ovdje sa svojom porodicom i svojim narodom. Kod kuće je najljepše“, ističe Dijana.

Ona i danas sugrađanke uljepšava u svom salonu, a u međuvremenu je osnovala privatnu kompaniju u Libiji.

Poseban začin u ovoj interesantnoj priči je i to što je Dijana dvije godine nakon što se vratila iz Libije dobila poziv od emira Katara šeika Hamada i njegove supruge Moze bint Naser da bude zadužena za frizuru njihove ćerke kada se vjerila.

„Pripreme u kojima sam i sama učestvovala trajale su sedam dana. Oni ne dozvoljavaju da se sve to fotografiše, ali sam ih zamolila da bar dio ambijenta slikam. I u Maleziji sam radila jednu svadbu, takođe preko preporuke prijatelja, to mi je bio prvi dodir sa azijskim svadbenim običajima. Bila sam tada u Kuala Lumpuru sedam dana“, kazala je Dijana.

Zanimljivosti

NAJTRAŽENIJE LJETNE DESTINACIJE: Na prvom mjestu grad u kome stalno pada kiša

Treću godinu zaredom, Delta Air Lines je objavila svoju godišnju listu najtraženijih destinacija koje strani turisti najviše pretražuju za ljetno putovanje.

Ova godina je uzbudljiva za Deltu, sa povećanom učestalošću letova na nekim od najpopularnijih mjesta, kao i uvođenjem novih linija, uključujući i prvi ikada let ka Siciliji u Italiji. Ipak, čini se da njihove mušterije i dalje više zanimaju druge destinacije za putovanje.

Bez daljeg odlaganja, pogledajmo kojih je to 5 najtraženijih ljetnih destinacija ove godine prema Delti i koliko su zapravo popularne:

5. Atina, Grčka
Na petom mjestu nalazi se Atina, istorijska prijestonica Grčke, dom slavnih znamenitosti kao što su Partenon – hram star 2471 godinu, smješten na brdu, kameni Odeon Heroda Atičkog iz 1. vijeka i impresivni, potpuno mermerni Panatenejski stadion. Mogli bismo naširoko da pišemo o drevnim čudima Atine, ali, suprotno opštem mišljenju, ovaj grad nudi mnogo više od samo “nekih starih ruševina”. Naši ljudi ga obožavaju, ali i stranci ga često biraju za odmor.

Plaka je kaldrmisani kvart ispunjen porodičnim tavernama sa bogatom gastronomskom ponudom. Užurbani trg Monastiraki savršen je za kupovinu neobičnih suvenira, dok je Atinska rivijera prošarana šarmantnim primorskim mjestima i slikovitim plažama. Ako tražite skriveni dragulj daleko od gužve, posjetite Anafiotiku, mirno naselje na sjeveroistočnoj padini Akropolja, sa bijelim kućama u ostrvskom stilu, šarenim kapcima i bakama i dekama sa svojim mačkama, kako uživaju na suncu.

4. Kankun, Meksiko
Ispostavlja se da Kankun ipak nije najpopularnija međunarodna destinacija za Amerikance koji lete u inostranstvo tokom ljeta, barem ne kada je Delta u pitanju, ali četvrto mjesto nije loše. Bilo da ste i sami bili tamo ili znate nekoga ko jeste, vjerovatno vam je poznat koncept.

Prostrani karipski grad fokusiran na blistav, moderni dio poznat kao Zona hotela, koji se prostire duž jedne od najljepših plaža koje možete vidjeti. Između mekog bijelog peska i tirkiznog mora, kao i niza luksuznih hotela uz obalu, sa svojim klubovima na plaži i restoranima koje vode vrhunski kuvari, Kankun je savršen izbor za one koji žele samo da se opuste. Nije baš jeftino provesti nedkelju dana ovdje, ali budite sigurni da ćete dobiti ono što plaćate.

3. Rim, Italija
Vraćamo se u Evropu. Ovo je vaš omiljeni evropski grad za vožnju vespe, sladoled od lješnika i večere na otvorenom uz muziku uličnih svirača. Možda je pretjerano reći da je Rim na listi želja svakog stranog putnika, ali sigurno zauzima visoko mjesto kod korisnika Delte, jer se već treću godinu zaredom nalazi među prva tri mjesta. I da budemo iskreni, neće uskoro sići sa te liste.

Od istorijskog značaja Koloseuma i Rimskog foruma, do boemskih ulica Trasteverea, gdje svaki korak vodi do još jedne uličice sa pastelnim zgradama i vinskim barovima, pa do Vatikana, ovo je grad iz snova.

2. Pariz, Francuska
Prelijepa Ajfelova kula, veličanstveni bulevari, zeleni parkovi sa ukrašenim fontanama, veličanstvena i obnovljena katedrala Notr Dam i redovi, redovi, redovi… Ovo je Pariz, ovdje ljudi jednostavno žive. Voljeli ga ili mrzeli, ne može se poreći da je prijestonica Francuske neprikosnovena kada je riječ o arhitekturi i umjetnosti. Prema podacima Delte, turisti dolaze u velikom broju.

Ove godine broj pretraga je porastao za 16 odsto u odnosu na 2024, što znači samo jedno – Pariz će ljeti biti pun kao i uvijek. Ako želite da pobjegnete od gužve, provedite popodne u srednjovjekovnom zamku i obližnjim šumama na istoku Pariza, znate šta vam je činiti.

1. London, Engleska

I evo pobjednika: krunu ove godine nosi London, kao najtraženija destinacija na zvaničnom sajtu Delte za ljeto 2025. Većina stranih putnika ne planira da zamijeni London za neki drugi evropski grad u skorije vrijeme. Pored selfija ispred Big Bena i Bakingemske palate, i šetnji uz rijeku Temzu ka Tauer bridžu, obavezno svratite na sjever do Camden Town-a na uličnu hranu. Za još lokalniji doživljaj, posjetite Portobello Road Market u Noting Hilu tokom vikenda, pravo mjesto za pronalaženje starinskih predmeta i knjiga.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Nije ni poljubac ni intimni odnos: Novi neoprostivi oblik prevare!

Digitalno doba donelo je nove oblike bliskosti, ali i nove načine na koje povjerenje može da bude narušeno i to bez fizičkog kontakta. Iako svi znamo šta znači prevara, postoje situacije koje nisu tako crno-bijele i koje izazivaju podijeljena mišljenja, a jedna od njih je i pretplata na OnlyFans.

Naime, u velikoj anketi sprovedenoj u Australiji, na uzorku od 54.000 ljudi, 50 odsto ispitanika smatra da je pretplaćivanje na sadržaj za odrasle na toj platformi definitivno prevara. Još 42 odsto kaže da to “zavisi od vrste interakcije” koju partner ima sa kreatorom sadržaja, dok samo 8 odsto veruje da je to normalan dio savremene veze, piše UNILAD.

Ovi rezultati pokazuju koliko se granice u vezama danas razlikuju od osobe do osobe, ono što je za neke crvena linija, za druge je potpuno prihvatljivo.

Digitalno doba donijelo je nove načine zbližavanja, ali i nove načine da se povjerenje naruši, i to bez fizičkog dodira. S druge strane, neki ljudi čak ni određeni fizički kontakt, poput poljupca, ne smatraju prevarom.

Slično je i s lajkovanjem tuđih objava na Instagramu – dok neki to doživljavaju kao pretnju vezi, drugima je to možda neukusno, ali ne i razlog za optužbu za prevaru. Ipak, sve zavisi od konteksta, namjere i komunikacije. Ako se jedan od partnera zbog nečega oseća izdato, važno je o tome razgovarati – bez obzira da li je riječ o lajku, poruci ili pretplati.

Ali gdje povući granicu kada je u pitanju OnlyFans? Model i kreatorka sadržaja sa te platforme, Madi Miler, koja zarađuje oko 19.000 dolara mjesečno, izjavila je za news.com.au da za nju takva pretplata jeste prevara.

“Povjerenje je ključno, zbog čega sam raskinula sa bivšim nakon što sam ga uhvatila kako gleda fotografije drugih golih žena dok je bio sa mnom u krevetu. Da me pitao da zajedno pogledamo nešto ili mi rekao da je radoznao, mogli smo da razgovaramo o tome. Ali činjenica da je u tajnosti gledao porno sadržaj osoba koje lično poznajem, to nije bilo u redu”, ispričala je Miler.

Njena priča pokazuje da se ovdje ne radi samo o sadržaju, već o povredi povjerenja i osjećaju isključenosti.

S druge strane, se*sualna radnica i vlasnica agencije Million Billion Media, Lusi Benks, spada u onu grupu koja smatra da sve zavisi od odnosa i nivoa iskrenosti u vezi.

“U svijetu OnlyFansa sam još od vremena prije pandemije i vidjela sam kako je od sporedne zanimacije postao pravi sistem koji je promijenio čitavu industriju za odrasle”, kaže Benks.

Dodaje da su se s tim promenili i odnosi, pa su danas otvorena komunikacija, emocionalna inteligencija i iskrenost važniji nego ikad.

“Da li je prevara ako ti se partner pretplati na OnlyFans? Sve zavisi od vašeg odnosa”, zaključuje ona, ističući da je važno da se partneri u vezi osećaju sigurno, poštovano i cijenjeno, prenosi Večernji list.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U Hrvatskoj održano takmičenje u jedenju ćevapa, BOKSER IZ SPLITA POJEO ČAK 90!

Po prvi put u Hrvatskoj i to u Strožancu održano je takmičenje “Tko može pojesti više ćevapa”.

Pobjednik takmičenja je 23-godišnji student i sportaš Ivan Vrdoljak iz Splita, koji je u četiri navrata pojeo ukupno 90 ćevapa, navodi RTL.

– Planirao sam pojesti okrugli broj, a to je stotinu ćevapa. Mislio sam ići i na 200, ali su moji protivnici odustali pa sam i ja stao. Da je trebalo, bez problema bih pojeo 200. Kao student i sportaš, u ime svog kluba, Boksačkog kluba Torcida, nisam mogao izgubiti. Ne gubimo, a i mogu pojesti – rekao je Ivan.

Drugo mjesto osvojio je Nino Veić s nešto manjim brojem pojedenih ćevapa, dok je trećeplasirani bio Valentin Jurlina.

Takmičenje se održavalo pod jasno definisanim pravilima – nije bilo dopušteno piti vodu, ćevapi su se morali temeljito žvakati, a tok natjecanja nadzirala je komisija koja je brojala preostale komade na tanjirima.

Prva nagrada iznosila je hiljadu evra i pehar, druga 500 i medalju, a treća 200 i takođe medalju.

Za takmičenje je bilo spremno 100 kg ćevapa.

Nastavi čitati

Aktuelno