Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha rekao je da ukrajinska strana još nije dobila odgovor Moskve na prijedlog da se primirje produži do 30 dana.

“Međutim, glavno pitanje je to što je juče Ukrajina predložila produženje primirja poslije ponoći. Spremni smo za 30-dnevni potpuni prekid vatre ako Rusija uzvrati. Još uvijek nismo čuli nikakav odgovor iz Moskve”, naveo je Sibiha na platformi X.

On je napomenuo da iako je juče, uoči Uskrsa, i danas došlo do blagog smanjenja borbenih aktivnosti, ruske trupe nastavljaju da napadaju ukrajinske položaje.

Sibiha je ocijenio da će ruske akcije poslije ponoći, sutra, 21. aprila i tokom cijele nedjelje pokazati pravi stav Moskve prema mirovnim naporima SAD i prijedlozima za 30-dnevni potpuni prekid vatre.

“Oni će pokazati da li je Rusija ozbiljna po pitanju mira ili su Putinove jučerašnje izjave bile samo manipulacija”, dodao je Sibiha. Putin je uoči Uskrsa na sastanku sa načelnikom Generalštaba ruske vojske Valerijem Gerasimovim najavio prekid vatre duž cijele linije fronta koji važi od 19. aprila u 18.00 časova po moskovskom vremenu do ponoći, odnosno ukupno 30 sati.

Istovremeno, Putin je pozvao rusku vojsku da bude spremna da odbije eventualna kršenja primirja od ukrajinskih oružanih snaga. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će Kijev djelovati po principu “ogledala”: “ćutanje kao odgovor na tišinu, udari u odbranu od napada”.

On je takođe predložio da bi, “ako zaista prevlada tišina”, prekid vatre mogao biti produžen za 30 dana.

Evropska komisija je na Putinovu izjavu odgovorila da je Moskva mogla odmah da okonča rat da je htjela. Velika Britanija je takođe pozvala Rusiju na potpuni prekid vatre u Ukrajini, a ne samo na jednodnevnu pauzu, prenosi tanjug.

Američki ministar odbrane Pit Hegset podijelio je osjetljive informacije o napadu na Hutije koje podupire Iran u Jemenu tokom marta, i to u grupnom četu aplikacije Signal u kojem su bili njegova supruga, brat i lični advokat, rekao je izvor upućen u slučaj za Rojters.

Otkriće još jednog četa dodatno pojačava sumnje oko Hegsetovog korištenja neklasifikovanih komunikacijskih kanala za dijeljenje strogo povjerljivih sigurnosnih informacija – u trenutku kada se suočava s unutrašnjom krizom u Pentagonu, nakon što su prošle sedmice visoki zvaničnici smijenjeni zbog curenja informacija.

U drugom četu Hegseth je, prema istom izvoru, iznio detalje o napadu koji su slični onima objavljenima prošlog mjeseca u časopisu “The Atlantic”. Taj je časopis došao do informacija nakon što je njegov glavni urednik Džefri Goldberg greškom dodan u posebni čet, čime je došlo do neugodne situacije u kojoj su učestvovali najviši bezbjednosni zvaničnici predsjednika Donalda Trampa.

Osoba upućena u slučaj, koja je govorila pod uslovom anonimnosti, rekla je da je drugi čet obuhvatao oko 12 osoba i bio je otvoren tokom procesa potvrde Hegsetove nominacije, prvenstveno kako bi se raspravljalo o administrativnim pitanjima, a ne o operativnim vojnim planovima. Ipak, u toj grupi navodno su dijeljeni i podaci o vremenskom rasporedu vazdušnih napada.

Porodične veze

Hegsetova supruga Dženifer, bivša producentica Foks Njuza, prema fotografijama koje je objavio Pentagon, prisustvovala je i osjetljivim sastancima s inostranim vojnim zvaničnicima. U martu je, na primjer, sjedila odmah iza njega tokom sastanka s britanskim ministrom odbrane u Pentagonu.

Hegsetov brat je inače službeni predstavnik Ministarstva domovinske sigurnosti pri Pentagonu.

Administracija Donalda Trampa poznata je po agresivnom progonu curenja informacija, što Hegset snažno podržava otkad je postao ministar odbrane.

Portparol Pentagona Šon Parnel izjavio je, bez dokaza, da su mediji “oduševljeno prigrlili žalopojke nezadovoljnih bivših zaposlenika kao jedini izvor za svoje članke”.

“Mediji koji mrze Trampa i dalje su opsjednuti rušenjem svih koji se bore za njegovu agendu. Već smo učinili toliko za američke vojnike i nećemo stati”, poručio je Parnel u izjavi na platformi Iks.

Portparol Bijele kuće Ana Keli rekla je: “Oni koji su nedavno otpušteni zbog odavanja informacija i dalje izvrću istinu kako bi nahranili svoj ego i sabotirali predsjednikovu politiku.”

Demokrate traže ostavku

Demokratski poslanici poručili su da Hegset više ne može obnašati dužnost.

“Stalno otkrivamo kako je Pit Hegset dovodio živote u opasnost”, objavio je lider senatske manjine Čak Šumer na Iksu. “Ali Tramp je i dalje preslab da ga smijeni. Pit Hegset mora otići.”

Senatorica Tami Daksvort, ratna veteranka iz Iraka koja je teško ranjena u borbi 2004., rekla je da Hegset “mora podnijeti ostavku u ovoj sramoti”.

Jedan američki zvaničnik u Pentagonu takođe je doveo u pitanje kako Hegset uopšte može zadržati svoju poziciju nakon novih otkrića.

Ove informacije dolaze samo nekoliko dana nakon što je jedan od Hegsethovih ključnih savjetnika, Dan Kaldvel, izbačen iz Pentagona nakon što je identifikovan kao osoba povezana s curenjem podataka u Ministarstvu odbrane. Iako nije poznat široj javnosti kao neki drugi dužnosnici, Kaldvel je imao ključnu ulogu u Hegsetovu kabinetu i bio je označen kao glavna kontakt osoba za Pentagon u prvom četu na Signalu.

“Nevjerovatno smo razočarani načinom na koji je završila naša služba u Ministarstvu odbrane”, napisao je Kaldvel u subotu na Iksu. “Anonimni zvaničnici Pentagona klevetali su nas besmislenim napadima”, dodao je.

Nakon njegovog odlaska, manje istaknuti zvaničnici Darin Selnik, nedavno imenovan zamjenikom šefa kabineta, i Kolin Karol, šef kabineta zamjenika ministra odbrane Stiva Fajnberga, stavljeni su na administrativni dopust i u petak su otpušteni.

Ukrajina je pod pritiskom da ove nedjelje odgovori na niz prijedloga Trampove administracije o tome kako da se okonča rat, uključujući potencijalno američko priznanje ruske aneksije Krima 2014. i konačnu odluku o tome da Ukrajina ne postane članica NATO saveza.

Ideje su iznijete u povjerljivom dokumentu koji su visoki zvaničnici Trampove administracije predstavili ukrajinskim kolegama u Parizu u četvrtak. Oni su takođe podijeljeni visokim evropskim zvaničnicima na sastanku.

Tramp postavio uslove Ukrajini

SAD sada čekaju odgovor Kijeva, za koji se očekuje da će stići na sastanku američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika u Londonu kasnije ove nedjelje. Onda, ako dođe do približavanja američkih, evropskih i ukrajinskih stavova, predlozi bi mogli biti upućeni Moskvi.

Da bi izvršio pritisak na Ukrajinu i Rusiju, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da bi Trampova administracija mogla da prekine svoje mirovne napore ako se ne postigne napredak u ključnim pitanjima u narednih nekoliko nedjelja, prenosi WSJ.

Američki diplomatski pritisak ima za cilj da:

-Postavi teren za prekid vatre, koji bi se uglavnom odvijao duž trenutnih borbenih linija

-Konačno mirovno rješenje

Amerika uskoro očekuje odgovor Kijeva

Visoki zvaničnik Stejt departmenta je predstavio ideje Ukrajincima kao opcije za Kijev, a ne kao prijedlog uzmi ili ostavi. Zvaničnik je rekao da je “lista potencijalnih opcija” otvorena “za diskusiju i povratne informacije”.

Rubio, kao i Trampovi specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Kit Kelog, sastali su se u četvrtak u Parizu sa visokim ukrajinskim zvaničnicima, uključujući Andrija Jermaka, šefa kabineta Zelenskog, ministra odbrane Rustema Umerova i ministra spoljnih poslova Andrija Sibihu.

Rubio, Vitkof i Kelog planiraju da prisustvuju predstojećem sastanku u Londonu. Nakon toga, Vitkof bi mogao ponovo da otputuje u Rusiju i predstavi predlog Vladimiru Putinu.

Ukoliko Amerika zaista prizna aneksiju Krima, to bi označilo preokret u decenijskoj politici koju je vodio Vašington. Ideje koje su SAD predstavile u Parizu takođe uključuju odbacivanje članstva Ukrajine u NATO.

“NATO nije na stolu”
– NATO nije na stolu – rekao je Kelog na “Foks njuzu”.

Još nema riječi o tome koje vrste bezbjednosnih garancija bi Ukrajina mogla da dobije ako pristane na mirovno rješenje. Trampova administracija nije jasno saopštila da li je spremna da pruži bilo kakvu vojnu podršku evropskim zemljama ako pošalju trupe u Ukrajinu kao dio snaga za odvraćanje buduće ruske agresije.

Kremlj je, sa druge strane, signalizirao da postoji interes za ukidanje američkih sankcija i za obnavljanje ekonomskih veza sa SAD tokom razgovora u Moskvi i Saudijskoj Arabiji koje je vodio Putinov specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev.