Izraelska vojska je u ranim jutarnjim satima u srijedu ubila još osam Palestinaca u novim napadima na Pojas Gaze, javila je zvanična palestinska novinska agencija Wafa, prenosi Anadolu.

Tri Palestinca su poginula, a više osoba je ranjeno u izraelskom zračnom napadu na porodičnu kuću u gradu Džabaliji, na sjeveru Gaze.

Još pet osoba je stradalo u drugom napadu, koji je ciljao šator za raseljene unutar škole u naselju Al-Tufah, u sjeveroistočnom dijelu grada Gaze.

Paljba na stambena područja

Izraelska vojska je takođe otvorila paljbu prema stambenim područjima u istočnom dijelu Gaze, kao i prema istočnim dijelovima izbjegličkog kampa Al-Magazi u centralnoj Gaz

Izrael je obnovio svoju ofanzivu na Pojas Gaze 18. marta, nakon što je prekinuo primirje i sporazum o razmjeni zarobljenika koji je bio na snazi od januara.

Od oktobra 2023. godine, izraelske snage su ubile gotovo 51.300 Palestinaca u Gazi, većinom žene i djecu.

Nalozi ICC za hapšenje

U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se takođe suočava s optužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svog rata protiv Gaze.

Evropska prestonica se suočava sa ozbiljnom krizom: grad bez vlasti, rastući dugovi, nasilje na ulicama i politička paraliza.

Serija smrtonosnih pucnjava povezanih s narkoticima u centru Brisela, gdje se nalaze institucije EU, pokazala je koliko je ovaj grad propao – finansijski, politički i bezbjednosno. Samo u prvih mjesec i po dana ove godine zabilježeno je 11 pucnjava, u kojima su dvije osobe poginule, a četiri povrijeđene.

Napadi koji su nekada bili nezamislivi sada su svakodnevica, dok grad tone u haos bez ikakvog političkog vođstva. Belgija ima komplikovanu višeslojnu političku strukturu, a Brisel je trenutno najgori primjer kako sve može da se blokira – devet mjeseci nakon izbora, još uvek nema nove vlasti.

Zbog političkog zastoja ne trpi samo bezbjednost. Kasni izgradnja socijalnih stanova, projekti infrastrukture stoje, subvencije za NVO i kulturne organizacije su zamrznute, a finansiranje socijalnih službi, policije i lokalnih vlasti visi o koncu. U međuvremenu, javni dug raste, kao i gomile smeća na ulicama.

“U pitanju je bukvalno opstanak Brisela kao grada”, kaže centristički poslanik Kristof De Bekeler.

Brisel duguje preko 14 milijardi evra, a ove godine bi mogao da doda još 1,6 milijardi. Svakog dana deficit raste za četiri miliona evra.

Pokušaji da se formira vlada propadaju zbog neslaganja između frankofonih i flamanskih partija. Svaka strana ima svoje uslove i isključuje potencijalne partnere. Na francuskoj strani su se brzo dogovorili. Međutim, na flamanskoj strani situacija je složenija: Zeleni, socijalisti, liberali i nacionalisti su postigli dogovor, ali frankofoni socijalisti odbijaju saradnju sa flamanskim nacionalistima, a liberali ne žele vladu bez njih.

Sve to dodatno komplikuje činjenica da Brisel ima 19 opština i šest policijskih snaga. Savezna vlada želi da ih objedini, ali lokalni političari to odbacuju, tvrdeći da nije problem u organizaciji, već u nedostatku finansija.

U jednom trenutku pomenuta je i mogućnost da Brisel dođe pod direktnu kontrolu savezne vlade, što bi bilo ekvivalentno “nuklearnom rješenju” – iako to pravno vjerovatno nije moguće.

Dok se političari svađaju, u Briselu i dalje odjekuju pucnji – posljednji se desio prije samo nekoliko dana, prenosi Mondo.

“Stidim se ovog političkog cirkusa”, rekao je De Bekeler.

Mirovni pregovori o Ukrajini, koji su bili zakazani za danas u Londonu i koje je trebalo da vodi britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami, odloženi su, saopštilo je britansko ministarstvo spoljnih poslova.

Usaopštenju Forin ofisa se navodi da se “sastanak o mirovnim pregovorima o Ukrajini sa ministrima spoljnih poslova zakazan za danas (srijeda) odlaže”, ali da će se razgovori na zvaničnom nivou nastaviti iza zatvorenih vrata, bez prisustva medija“, prenosi Gardijan.

Diplomate iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država trebalo je da danas u Londonu održe novu rundu pregovora u cilju postizanja primirja u trogodišnjem ratu između Ukrajine i Rusije.

Prethodna runda mirovnih pregovora o Ukrajini održana je u Parizu, a prisustvovali su joj predstavnici SAD, Francuske, Velike Britanije, Nemačke i Ukrajine.