Connect with us

Društvo

NIJE ZA SVAKOGA! Evo koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

Od Kopaonika i Zlatibora do Francuske i Bugarske – cijene smještaja, ski-pasova i aranžmana značajno variraju, a za zimovanje je potrebno izdvojiti ozbiljan budžet.

Vrijeme je da se krene na zimski odmor na planinu. Oni koji su već odabrali destinaciju vjerovatno su smještaj zakupili i platili mnogo ranije, ima i onih koji čekaju da turističke agencije izađu s last minute ponudama, dok se neki odlučuju da na put krenu s nadom da će slobodnih mjesta ipak biti. Sve ove opcije su ostvarive, ali je teško unaprijed precizno reći koliko će zimovanje koštati.

Ono što je sigurno jeste da je za zimski odmor potrebno pripremiti značajan iznos novca. Cijene aranžmana razlikuju se u zavisnosti od vremena polaska, dužine boravka, destinacije i vrste smještaja, a troškovi dodatno rastu kada se uključe i prateće stavke – od prevoza do ski-pasa. Prema riječima direktora Nacionalne asocijacije turističkih agencija YUTA Aleksandra Seničića, interesovanje domaćih turista za zimovanje znatno je manje nego za ljetnje aranžmane, prije svega zato što odlazak na planinu podrazumijeva veće finansijske izdatke.

“Tokom zime praktično imamo dvije vrste ponuda i dva tipa aranžmana – porodično zimovanje i odlazak na skijališta. Porodično zimovanje najčešće podrazumijeva odlazak na planinu tokom školskog raspusta i novogodišnjih praznika. Ovi aranžmani uglavnom ne uključuju skijanje, iako ga, naravno, ni ne isključuju“, kaže Seničić.

S druge strane, tu su turisti koji putuju isključivo zbog skijanja, a to su uglavnom pripadnici više srednje klase, odnosno ljudi koji redovno putuju i skijaju kako u Srbiji, tako i u inostranstvu. On ističe da su u Srbiji najtraženije zimske destinacije Kopaonik, Stara planina i Zlatibor.
Linker
“Domaći turisti koji se odlučuju za zimovanje ili skijanje u inostranstvu često biraju skijališta u Bugarskoj zbog dobrog odnosa cijene i kvaliteta. Često se bira i Jahorina, dok dio turista odlazi i u poznata evropska skijališta“, objašnjava Seničić.

Odlazak na skijanje svakako nije malo ulaganje. Ponude se mogu pronaći kako u turističkim agencijama, tako i putem interneta, ali cijene zavise od velikog broja faktora. Zbog toga je važno detaljno uporediti ponude, jer nije rijetkost da zimovanje u Srbiji košta više nego boravak u pojedinim evropskim zemljama, poput Francuske.

Ne mora uvijek skijanje

Za one koji nisu ljubitelji skijanja postoje i druge opcije za putovanja krajem godine. Tako je, na primjer, za petodnevni aranžman u Solunu, koji uključuje dva noćenja s doručkom i autobuski prevoz, potrebno izdvojiti 135 evra, dok isti takav aranžman u Ljubljani košta 189 evra. Putovanje u Pariz takođe je bilo dostupno krajem decembra – polazak 29. decembra, četiri noćenja s doručkom i avionski prevoz koštali su 599 evra.
Koliko koštaju domaće planine?

Boravak na Zlatiboru tokom zimske sezone za šest noćenja za dvije osobe košta od oko 340 evra naviše (oko 40.000 dinara), pri čemu je to samo cijena smještaja, bez uračunatog prevoza, hrane i ski-pasa. U hotelima su cijene znatno više, a ponuda zavisi od vrste usluge – polupansiona, spa-centra i dodatnih sadržaja. Tako je za pet noćenja u hotelu sa četiri zvjezdice potrebno izdvojiti od oko 750 evra pa naviše.

Smještaj na Tari u prosjeku je povoljniji nego na Zlatiboru, pa se cijena za šest noćenja kreće od oko 240 evra naviše (oko 28.000 dinara), dok je na Divčibarama potrebno izdvojiti od oko 205 evra pa naviše (oko 24.000 dinara).

Na Kopaoniku je već sada u hotelima teško pronaći slobodan krevet, a cijene se kreću od oko 60 evra po osobi dnevno pa naviše. Najam apartmana za sedam noćenja košta od oko 555 evra pa naviše (oko 65.000 dinara), piše Dnevnik.

Za noćenje u hotelima na Bohinju u Sloveniji potrebno je izdvojiti od oko 94 evra po noći (oko 11.000 dinara), pri čemu većina ponuda uključuje doručak. Bugarski Borovec raspolaže velikim brojem smještajnih kapaciteta, a cijena hotelskog smještaja iznosi oko 65 evra po danu.

Kada je riječ o najpoznatijim evropskim ski-centrima, cijene su uglavnom znatno više. U pojedinim destinacijama sedmodnevni boravak može koštati i više od 7.000 evra. Ipak, postoje i povoljnije opcije – u nekim francuskim skijalištima zakup apartmana kreće se od oko 340 evra po osobi, pri čemu su apartmani predviđeni za najmanje četiri osobe. U cijenu aranžmana, koji uključuje sedam noćenja, uračunati su i troškovi autobusnog prevoza iz Srbije do skijališta u Francuskoj, kao i šestodnevni ski-pas.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature, a vrlo slaba kiša moguća je ponegdje na zapadu, dok na planinama može provijavati slab snijeg.

Jutro će biti oblačno, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje s maglom. Na istoku će biti vrlo hladno uz umjeren dok jak mraz, a u ostalim predjelima očekuje se viša temperatura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, tokom dana na sjeveru i zapadu umjeren do jak, jugozapadni i zapadni.

Minimalna temperatura vazduha od minus 14 na istoku do minus jedan na zapadu i jugu, a maksimalna od dva do osam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BIJELJINA U LEDENOM HAOSU! Nema grijanja, ulice zatrpane snijegom, smeće preplavilo grad

Grijanja u Bijeljini ponovo nema jer je sada, prema obavještenju Gradske toplane, došlo do kvara na oba kotla.

Gradska toplana je jutros preko svog sajta obavijestila korisnike, koji ovih ledenih dana muku muče sa grijanjem, da je do prekida u isporuci toplotne energije došlo zbog kvara na oba kotla.

“Svi radnici su angažovani na popravci, te očekujemo da će kvar biti otklonjen u najbržem mogućem roku”, naveli su iz Toplane.

Stanovnici Bijeljine, koji su korisnici usluga Gradske toplane, od 15. oktobra kada je počela sezona grijanja više dana su bili bez grijanja nego što ga nisu imali.

Kao objašnjenja su navodili kvarove i “nedostak uglja” iako bi Toplana sezonu grijanja trebalo da dočeka spremna, odnosno sa dovoljnom količinom uglja, ali u Bijeljini ni u januaru nisu uspjeli da ga nabave, pa su za najveći hrišćanski praznik građani bili u hladnim stanovima.

Direktor Gradske toplane Goran Vučković je prije dva dana rekao novinarima da je “situacija teška, da nedostaje uglja, da postoje kvarovi, ali da je dobra vijest da ponovo rade oba kotla”. Međutim, nakratko.

Grad Bijeljina ne muči muku samo sa grijanjem, nego i sa neočišćenim ulicama na kojima snijeg i led čekaju sunce da ih otopi, a gradonačelnik Ljubiša Petrović građanima poručuje da “dijele sudbinu regiona”.

Zbog neočišćenih ulica komunalno preduzeće ne vrši odvoz smeća i tako će, kako su najavili, trajati dok se za to ne stvore rezultati. A do tada, deponije na ulicama svakog dana sve su veće.

Nastavi čitati

Društvo

BIH KLIZI KA DEMOGRAFSKOJ KATASTROFI! Za deset godina 100.000 novih penzionera, ko će to platiti?

Penziju za novembar primilo je 464.203 korisnika u FBiH, što znači da je broj penzionera u samo mjesec dana porastao za 1.712 u odnosu na oktobar, kada je isplata izvršena za 462.491 korisnika. Finansijski teret istovremeno raste, pa je tako za oktobarske penzije bilo potrebno 314,5 miliona KM, a za novembarske isplate 315,6 miliona KM.

Broj penzionera u Federaciji raste znatno brže od broja zaposlenih. Razlika između zaposlenih i penzionera odavno se kreće oko 85.000, što znači da doprinosi više nisu dovoljni za pokrivanje ukupnog iznosa penzija te se sistem sve više oslanja na direktne intervencije Vlade FBiH.

U Republici Srpskoj situacija je dodatno nepovoljna jer je broj penzionera premašio broj radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2025. bilo je 289.328 zaposlenih, što je manje u odnosu na mart 2024. (289.755 zaposlenih). Trend pada se nastavio- do septembra 2024. broj zaposlenih smanjen je za 66, a od septembra 2024. do marta 2025. za još 361 radnika.

Dok broj zaposlenih opada, broj penzionera u RS konstantno raste. U septembru 2024. penzija je isplaćena za 287.079 korisnika, dok je u septembru 2025. taj broj narastao na 292.349, što predstavlja povećanje od 5.270 korisnika u jednoj godini.

ŠTA SLIJEDI U GODINAMA KOJE DOLAZE

Za samo deset godina, broj penzionera u Bosni i Hercegovini povećan je za više od 100.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2014. godine u zemlji je bilo 640.560 korisnika penzija.

U decembru 2024. godine, prema informacijama entitetskih fondova, taj broj iznosio je oko 742.000.

A sa svakom narednom godinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.

Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine“, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.

Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.

Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine, piše Byka.

Nastavi čitati

Aktuelno