Connect with us

Društvo

NIKAD KRAJA UDARIMA NA MEDIJE Novi zakon šalje novinare u zatvor TRI GODINE

Novinari u FBiH ogorčeni su zbog najava da će Krivični zakon FBiH biti izmijenjen na, kako tvrde, njihovu štetu, kako se to prethodno desilo i u Srpskoj

Naime, prema dostupnim informacijama, u parlamentarnu proceduru u FBiH predat je prijedlog za izmjene Krivičnog zakona koji predviđa da će onaj ko “neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi… ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži” biti kažnjen novčano ili zatvorom do tri godine, pišu Nezavisne.

U praksi bi to moglo značiti da bi novinar koji objavi fotografiju nekog političara u nezakonitim radnjama mogao biti u problemima jer je, praksa je pokazala, tanka linija između privatnog i službenog.

Amarildo Gutić, predsjednik Društva novinara BiH, tvrdi da je i prilikom usvajanja izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske rekao da je pitanje vremena kada će se slična ideja i inicijativa pojaviti i u FBiH. Bio je u pravu.

“Siguran sam da će oni pokušati da istraju na tome. Koliko će pritisci novinarskih udruženja i medija, nevladinih organizacija i svih dobromislećih ljudi uticati da se ti stavovi promijene? Nisam optimista. Pokušaće to oni izvesti do kraja. Ovakvim odredbama otvara se prilika da se prije svega novinari i slobodnomisleći mediji ušutkaju”, kaže Gutić za “Nezavisne novine”.

On kaže da je neupitno da su ove izmjene usmjerene na ono što pišu mediji, odnosno rade novinari.

“Oni će pod krinkom ovih odredbi pokušati podvući da sve ono što mediji istražuju o njima potpada pod privatnost. A kada uđete u politiku, morate biti svjesni da je tanka linija između javnog i privatnog. Siguran sam da im je namjera da ušutkaju novinare koji bi o njima otvoreno, dosljedno i argumentovano pisali”, kaže Gutić.

I novinar Zoran Krešić smatra da Prijedlog izmjena Krivičnog zakona FBiH predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi medija i javnom interesu.

“Kao novinar, smatram da je ovaj zakon nejasan i potencijalno opasan, jer pojmovi poput ‘sadržaja osobnog karaktera’ i ‘bez pristanka’ otvaraju vrata zloupotrebama. Ovakve izmjene mogu ograničiti izvještavanje o korupciji, zloupotrebi položaja i drugim pitanjima koja su ključna za demokratsko društvo”, ističe Krešić.

Ovo, kako je dodao, podsjeća na prakse autoritarnih režima gdje se zakoni koriste za gušenje kritičkih glasova, umjesto da se štite prava građana.

“BiH treba težiti standardima EU, gdje su sloboda medija i pravo na informiranje temeljne vrijednosti, a ne represivnim mjerama kakve viđamo u Bjelorusiji. Zaštita privatnosti je važna, ali ne smije služiti kao izgovor za cenzuru i uvođenje straha među novinare. Ovo je korak unazad za demokratski razvoj naše zemlje”, ocjenjuje Krešić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Udruženje “Umbrella” izrazilo je takođe ozbiljnu zabrinutost zbog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, posebno člana koji predviđa novčane kazne ili kazne zatvora do tri godine za osobe koje objave ili prikažu spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi.

Široka i nejasna formulacija spornog člana, navode, “ostavlja prostor za različita tumačenja i potencijalne zloupotrebe, te bi mogla biti iskorištena za ciljano suzbijanje istraživačkih novinara i zviždača koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, posebno o korupciji, zloupotrebi moći i drugim oblicima nepravilnosti”.

O ovoj temi danas je bilo govora i na konferenciji “Reforme na čekanju: Sloboda medija u BiH i evropski standardi”, održanoj u Sarajevu u organizaciji Mediacentra Sarajevo, Savjeta za štampu i online medije BiH te organizacije “JaBiHEU”.

“Vidimo da se donose zakonska rješenja koja ulaze duboko u oblast slobode izražavanja i slobode medija”, rekla je izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović.

Ukoliko bi se usvojile predložene izmjene Krivičnog zakona, kako je navela, to bi značilo da nijedan novinar i nijedna redakcija, bez prethodne saglasnosti, ne može objaviti dokumente koji mogu biti u interesu javnosti.

Dan ranije se oglasio i Upravni odbor Udruženja “BH novinari”, a koji zahtijeva   povlačenje iz parlamentarne procedure sporni prijedlog zakona budući da, kako su naveli, sadrži odredbe čije bi usvajanje i primjena mogli ograničiti pravo na slobodu izražavanja, te onemogućiti svakodnevni rad novinara i medija u interesu javnosti.

“Upravni odbor ‘BH novinara’ smatra kako bi uvođenje krivičnih sankcija i zatvorskih kazni za objavljivanje fotografija, snimaka i spisa, bez prethodne saglasnosti osoba na koje se navedeni dokumenti odnose, moglo ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesionalni rad medija, ali i legalizovati cenzuru kroz neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući i osobe na državnim i drugim javnim funkcijama, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne funkcije”, naveli su iz “BH novinara”.

Treba naglasiti da je, kako je objavio Raport, Slaven Raguž, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, uputio amandman na predložene izmjene Krivičnog zakona. On, naime, predlaže da se u prijedlog doda i stav u kojem se navodi da nema krivičnog djela ako su radnje učinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je važniji od interesa zaštite privatnosti osobe koja je predmet objave i prikaza, te ako se radi o informacijama prikupljenim u skladu s Kodeksom o programskim sadržajima Regulatorne agencije za komunikacije i Kodeksom za štampane i online medije Savjeta za štampu i online medije BiH.

Related Topics:

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI TREND U SRPSKOJ! Rast broja pacijenata sa moždanim udarom

Na Odjeljenju neurologije bijeljinske bolnice za devet mjeseci liječeno je 179 pacijenata sa moždanim udarom, od kojih je 11 bilo mlađe od 65 godina, što ukazuje na porast broja oboljelih u radno aktivnoj populaciji, saopšteno je iz Bolnice “Sveti vračevi”.

Kod 154 pacijenta je u roku od tri sata od prijema urađen je CT ili MR glave, čime je omogućeno brzo postavljanje dijagnoze i pravovremeni početak liječenja.

Trombolitičku terapiju primili su svi pacijenti kod kojih je postojala medicinska indikacija — unutar 4,5 sata od nastanka simptoma, što predstavlja 100 odsto sprovođenje preporučenog terapijskog protokola.

Rana fizikalna terapija započeta je kod 154 pacijenta, čime se značajno doprinosi bržem oporavku i smanjenju trajnih posljedica bolesti, navedeno je u saopštenju.

Kako ističu, Odjeljenje neurologije raspolaže savremenom dijagnostičkom opremom za EEG, EMNG i kolor dopler ultrazvučne preglede krvnih sudova vrata i mozga, a stručni tim čine iskusni neurolozi i medicinsko osoblje posvećeni stalnom unapređenju dijagnostike, terapije i rehabilitacije pacijenata.

U susret Svjetskom danu moždanog udara, koji se obilježava 29. oktobra, Odjeljenje za neurologiju Bolnice “Sveti vračevi” u Bijeljini organizovalo je ovog vikenda dodatne kolor dopler ultrazvučne preglede krvnih sudova vrata za 50 pacijenata koji imaju potrebu za ovom dijagnostičkom metodom.

Na ovaj način omogućena je brža dostupnost pregleda i ukazano na značaj redovne kontrole i ranog otkrivanja faktora rizika koji mogu dovesti do moždanog udara, bolesti koja predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta u svijetu.

Nastavi čitati

Društvo

DJECA ODRASTAJU UZ MIŠEVE I BUBAŠVABE Kuća u kojoj živi porodica Krstić se raspada i tone, u strahu čekaju zimske dane

U selu Ratkovo kraj Odžaka živi šestočlana porodica Krstić u kući koja se raspada i tone pod težinom vremena. Četvoro mališana odrasta okruženo vlagom i svakodnevnim nevoljama, dok roditelji pokušavaju da prežive i sačuvaju djecu od svega što kuća i život donose.

Iako nemaju ni osnovne uslove za život, a zima im se približava, djeca i dalje pronalaze načine da se igraju i sanjaju, dok roditelji ulažu sve što imaju da porodicu održe na okupu. Njihova svakodnevica je borba za osnovno – ali i priča o upornosti, ljubavi i nadi koja ne prestaje.

– Imamo miševe, one velike crne bube što smrde i bubašvabe, a nekad se u vodi pojave i crvi. Ali ne bojimo se, navikli smo – jako dugo živimo tako… Meni najteže pada što nosim jednu te istu trenerku tri dana, pa kad ne idem u školu mama opere i onda nosim opet tu trenerku. A nemam ni majica – dve tri, tako – tužno je započeo priču Rado Nikola (11), grleći sestricu Milenu (6).

Pored Nikole i Milene, porodicu Krstić čine još Radoslav (2), Rade Rajko (13), majka Mira i otac Danijel. Stariji sinovi iz porodičnih razloga nose po dva imena, a najmlađi je ime dobio na radost, jer su prije toga, nažalost, izgubili blizance u sedmom mjesecu trudnoće.

– Prije par meseci jaka oluja je oborila kalkan koji je povukao i dio krova na ulicu, prava je sreća da niko nije poginuo. Pomogli su nam da nekako zakrpimo, ali nije bezbijedno – u toj sobi spavamo, pa strahujemo od svakog vjetra. Kad ležim, čujem kako to krcka… Zbog ogromne vlage na par mjesta kuća propada u zemlju i tone, ne znam kako to da objasnim, a prozori pucaju od napregnutosti – nadovezao se najstariji sin Rade Rajko. Sve je krenulo nizbrdo pre šest-sedam godina kad su krenuli očevi zdravstveni problemi. Jedna operacija, druga, treća, bruh, tumor, štitna žlijezda, slabljenje vida, depresija…Majka čak kaže da ona ne smije ni da ode kod doktora, boji se šta će joj sve naći jer se osjeća jako loše već neko vrijeme.

– Bio je planina od čoveka, ali se prelomio. Iako ne bi smio, radi i dalje šta god može – kosi, malteriše, kreči, pomaže u crkvi… Ja radim u autoindustriji, šijemo sjedišta. Plata je mala, a sad je i ne primam jer je banka uzima. Imamo i nešto životinja u dvorištu, bez toga ne bismo mogli da preguramo. Stvarno se borimo oboje, ali sve je teže i teže. Koliko puta djeci damo da jedu, a mi kad legnu uzmemo hljeba i masti – ispričala je majka Mira koja je prošla kroz četiri carska reza i pobačaj s posljedicama. Otac Danijel je imao jako teško djetinjstvo. Odrastao je u selu pored Brčkog, a rat je počeo kad je bio prvi razred. Uslijedilo je svašta, što možda najbolje oslikava njegova priča kako su se igrali s gelerima i praznim čaurama.

Doživio je da mu danas djeca nemaju ni makar svoje krevete. Najteže je zimi, još kad ponestane drva, pa se skupe svi u istoj prostoriji oko smederevca, a on legne u svoju vojničku vreću.

– Svaki dan sam ustajao u pet, jurio, radio, činio ljudima u nevolji, nikad nisam tražio pomoć, ali sad više nemamo gdje. Prinuđen sam da molim za svoju djecu – njima je hitno potrebno da se urade te zidine. Daće dragi Bog, živimo za to da ne budemo više u ovoj ruševini – ispričao je on. Najmlađi Krstići su prepametna djeca. Uprkos ogromnoj nemaštini, imaju razna interesovanja i velike snove. Najstariji Rade Rajko obožava pecanje, dok se ostali igraju u pijesku i dijele jedan mobilni telefon.

– Od igračaka imamo samo polomljenu biciklu i jednu gumu – rekla je Milena.

Pomozimo porodici Krstić
Humanitarna organizacija Srbi za Srbe poziva dobre ljude širom svijeta da podrže novu akciju pomoći – za porodicu Krstić kod Ratkova. Hajde da mališanima obezbijedimo siguran krov nad glavom prije zime, piše Blic.

Srbija

SMS na 7763 (200 dinara)

Račun: 160-0000000279491-71

Pay Pal

Devizni račun

Republika Srpska

Poziv na broj 17763 iz fiksne i mobilne telefonije (3 KM)

Račun: 56201281300241-58 (NLB razvojna banka)

Pay Pal

Crna Gora

Račun: 510-91548-03 (Crnogorska komercijalna banka)

Pay Pal

SAD

Donatorska platforma (kreditne kartice, tekući račun)

Pay Pal

ZELLE: szsamerika@gmail.com

Lični ili biznis ček na: Serbs for Serbs, Po Box 34206 Chicago, IL 60634

*svi donatori ostvaruju pravo na poreske olakšice

Kanada

Pay Pal

Putem čeka na: Serbs for Serbs Canada, 635 The Queensway, Lower Level, Toronto, ON, M8Y 3B3

E-transfer na: donate@serbsforserbs.ca

*svi donatori ostvaruju pravo na poreske olakšice

Njemačka

IBAN: DE97 7606 9559 0002 7519 92

Pay Pal

*svi donatori ostvaruju pravo na poreske olakšice

Patreon platforma

Prikupljanje preko Fejsbuka

Bitkoin i Etereum

(Srbi za Srbe)
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE SVETA PETKA! Veliki praznik i crveno slovo

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju veliki praznik – Svetu Petku, zaštitnicu žena, djece, starih i bolesnih. Vjeruje se da čim se ustane na Svetu Petku, svaki vjernik treba da joj se pomoli za zdravlje i blagostanje, kako sebe, tako i svoje porodice.

Na današnji dan upokojila se prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka – velika zaštitnica žena, siromašnih i bolesnih.

Mnogobrojni vjernici Svetu Petku obilježavaju kao krsnu slavu, dok je drugi poštuju kao preslavu. Na ovaj veliki praznik vjernici je prizivaju u pomoć, pale tamjan i zalivaju slavski hljeb crvenim vinom, pominjući u molitvama Petkovicu. Nakon toga, popiju vodu sakupljenu sa izvora uz manastire posvećene njoj. Tom vodom u ponoć treba ugasiti i svijeću koja se tog dana drži upaljena 24 sata. Svijeća se čuva do naredne slave, jer ima svojstvo zaštitnika.

Baš zato što je Sveta Petka toliko cijenjena, postoje brojni običaji i vjerovanja koja bi valjalo ispoštovati.

Narodna vjerovanja i običaji

Narodna vjerovanja kažu da se danas ne smiju raditi teži poslovi – da se pere veš, šije, mijesi, čisti, kako u kući tako i napolju. Ovo važi za sve, a posebno za žene.

Vjeruje se da se na Svetu Petku dešavaju čuda, pa ljudi sa zdravstvenim problemima ovaj dan čekaju vjerujući da će im svetiteljka pomoći.

Prema starom običaju, mlade djevojke treba da naberu cvijeće kojim će ukrasiti dom, da bi u njemu vladali harmonija, ljubav i mir. Vjeruje se i da na ovaj praznik djevojčicama treba obući nove haljinice, kako bi ih u narednoj godini pratila radost.

Nastavi čitati

Aktuelno