Snimak drona koji je “New York Times” dobio na uvid pokazuje koliko su teški uslovi u kojima ukrajinski vojnici pokušavaju obraniti Konstantinovku.

Grad se nalazi na udaru ruske ljetne ofanzive u Donjeckoj oblasti, gdje su ruske snage posljednjih mjeseci ostvarile najveći teritorijalni napredak od 2022. godine.

Rusija sada kontroliše više od dvije trećine Donjecka. Ali, da bi zauzela ostatak, mora osvojiti gradove koji su još pod ukrajinskom kontrolom i ključni su za vojnu logistiku.

Zato je Konstantinovka jedan od glavnih ciljeva. Ona je južni ulaz u lanac gradova koji čine zadnju veću obrambenu liniju Ukrajine u Donjecku. Ako padne, gotovo svi gradovi sjevernije biće na dometu ruskih dronova. Time bi Moskva bila korak bliže svom cilju – potpunom osvajanju Donjecke oblasti.

Ruske snage stvorile su džep dubok 16 kilometara oko ukrajinskih jedinica koje brane Konstantinovku, djelimično ih opkolivši s istoka, juga i zapada. Svaki pokret unutar tog područja ruski dronovi prate danonoćno, kažu ukrajinski vojnici i oficiri.

Jedinice su često zarobljene sedmicama bez rotacije i bez mogućnosti da se ranjeni evakuišu.

“Izuzetno je teško dostaviti zalihe, zamijeniti vojnike – zapravo bilo šta napraviti”, rekao je Makas, oficir iz 12. brigade Azov, prenosi Index.hr.

Ukrajina se priprema za mogući konačni ruski napad na Konstantinovku, iako bi se borbe mogle otegnuti mjesecima. Pitanje je hoće li Rusija napasti direktno, kao u Bahmutu 2023, ili će pokušati zatvoriti obruč i prisiliti Ukrajince na povlačenje, kao što je učinila u Avdejevki prošle godine.

U svakom slučaju, ukrajinski vojnici kažu da Rusija sada ima veliku prednost jer koristi dronove u puno većem obimu nego prije.

“Prije su mogli pogoditi ciljeve unutar dva-tri kilometra”, rekao je Oleksandr, komandant jedinice iz 93. brigade koja upravlja bespilotnim vozilima.

“Sada udaraju svakih 10 do 20 minuta, i to na udaljenosti od 15 kilometara od prve linije. Sve unutar tog područja se uništava”, dodaje on.

Kad ih se pita što je promijenilo situaciju, svi ukrajinski vojnici navode isti naziv: Rubikon – elitna ruska jedinica za dronove.

Ove godine istakli su se u ruskoj Kurskoj oblasti, gdje su spriječili ukrajinsko napredovanje stalnim napadima na glavnu cestu snabdijevanja. U proljeće su premješteni kod Konstantinovke i primijenili istu taktiku: sistemski napadaju ceste, vozila i antene.

“Igra se promijenila kad su oni stigli”, rekla je Rebeka Maciorovski, američka volonterka koja vodi medicinsku jedinicu u 53. mehanizovanoj brigadi Ukrajine.

Napadi oko Konstantinovke toliko su česti da ukrajinski vojnici više ni ne izlaze iz svojih skloništa.

“Šalimo se da je odlazak na WC sada gotovo herojski čin”, rekao je Mikola, vojnik koji se bori jugoistočno od grada.

Guverner Donjecke oblasti prošlog je mjeseca pozvao stanovnike na evakuaciju, rekavši da je to “pitanje preživljavanja”.

Ali ruska nadmoć u vazduhu sve više otežava evakuaciju nekoliko hiljada civila koji su ostali u Konstantinovki, nekadašnjem gradu od 70.000 stanovnika.

Put kojim se dolazi do Konstantinovke puna je ožiljaka ruskih napada – izgorjeli automobili i razrušene zgrade. Na jednom dijelu razapeta je mreža koja bi trebala zaustaviti dronove. Na ulazu u grad sjeverne strane stoji natpis: “Dobrodošli u pakao.”

Ruske snage često masovno bombarduju gradove kako bi oslabili ukrajinsku obranu prije napada. Makas, oficir iz 12. brigade Azov, rekao je da ne vjeruje da će Rusija napasti Konstantinovku direktno i tako rizikovati ulične borbe. Smatra da će je pokušati zaobići, napredujući sa sjevera s obje strane džepa koji su stvorili, prije nego što zatvore obruč oko grada.

“Ovo je pravi pakao”, opisuju ukrajinski vojnici stanje oko grada.

Stručnjak za kibernetičku bezbjednost upozorio je korisnike Facebooka i tvrdi da popularna društvena mreža tajno skenira privatne fotografije na njihovim telefonima pomoću umjetne inteligencije.

Prema pisanju portala Daily Mail Online, ova promjena, koja je uvedena gotovo neprimjetno, ostavila je mnoge korisnike zabrinutima za svoju privatnost.

Kejtlin Sarijan, na društvenim mrežama poznata kao @cybersecuritygirl, otkrila je kako korisnici, često i ne znajući, daju Facebooku dopuštenje da koristi njihove fotografije za stvaranje novog sadržaja.

“Facebook sada pristupa fotografijama na vašem telefonu koje još niste ni objavili kako bi generisao ideje za ‘Storyje”’, objasnila je Sarijan.

“To znači da skeniraju našu galeriju, lica, lokacije, vremenske oznake i još mnogo toga – a vi možda niste ni svjesni da ste na to pristali”, dodala je.

Ova nova funkcija, koja se trenutno testira na određenom broju korisnika, pojavljuje se u obliku poruke koja se pojavi prilikom stvaranja nove objave ili “Storyja”. Poruka traži od korisnika da omoguće “obradu u oblaku” (cloud processing) kako bi dobili “kreativne ideje stvorene za vas iz vaše galerije”. Te ideje mogu uključivati kompilacije, sažetke objava, kolaže ili različite stilizacije fotografija pomoću umjetne inteligencije.

U poruci doslovno piše:

“Kako bismo stvorili ideje za vas, kontinuirano ćemo birati medije iz vaše galerije i prenositi ih u naš oblak, na temelju informacija poput vremena, lokacije ili tema.”

To znači da će Meta, krovna firma Facebooka, moći uzeti fotografije s vašeg telefona, prenijeti ih na svoje servere te ih analizirati i uređivati pomoću AI tehnologije.

Međutim, veći problem leži u činjenici da davanje dopuštenja za “obradu u oblaku” automatski podrazumijeva i prihvaćanje Metinih uslova korištenja za AI usluge. Ovi uslovi daju Meti izuzetno širok raspon dopuštenja za pristup, pohranu i korištenje vaših fotografija.

Uslovi korištenja navode:

“Jednom podijeljene, slažete se da će Meta analizirati te fotografije, uključujući crte lica, koristeći umjetnu inteligenciju. Ova obrada omogućuje nam da ponudimo inovativne nove karakteristike, uključujući sažimanje sadržaja fotografija, modificikovanja fotografija i generisanje novog sadržaja na osnovu fotografija”.

Isti ugovor takođe daje Meti pravo da “zadrži i koristi” sve informacije koje ste podijelili kako bi personalizirala svoje AI interakcije.

Srećom, ova postavka trenutačno zahtijeva vaš pristanak.

Ako niste prihvatili poruku, vaši se podaci ne bi trebali automatski dijeliti. Ipak, ako želite biti sigurni da Meta nema više pristupa nego što je nužno, slijedite ove korake:

– Provjerite postavke unutar Facebook aplikacije – otvorite Facebook i idite na Izbornik (donji desni ugao)

– Skrolajte dolje do Postavke i privatnost, a zatim odaberite Postavke

– U traku za pretraživanje na vrhu upišite “dijeljenje fotografija iz galerije”

– Pojaviće se dvije opcije: “Primajte prijedloge iz galerije dok pregledavate Facebook” i “Primajte kreativne ideje dopuštanjem obrade galerije u oblaku”

– Provjerite jesu li obje opcije isključene

Ograničite pristup fotografijama na nivou telefona – za dodatnu sigurnost. Sarijan preporučuje potpuno ograničavanje pristupa fotografijama. Na svom telefonu idite u Postavke -> Aplikacije -> Facebook. Pronađite opciju Dozvole ili Pristup fotografijama. Odaberite “Nijedna” ili “Ograničen pristup” kako biste spriječili aplikaciju da pristupa vašoj galeriji bez dodatnog dopuštenja, prenosi Poslovni dnevnik.

AmeričkI predsjednik Donald Trump najavio je da će od 1. avgusta uvesti visoke, jedinstvene carine na uvoz robe iz najmanje 14 zemalja.

U objavama na društvenoj mreži Truth Social podijelio je skenirana pisma poslana liderima tih zemalja, među kojima su BiH i Srbija, u kojima se navode nove carinske stope.

Prema objavljenim dokumentima:

25 % carine uvodi se na robu iz Japana, Južne Koreje, Malezije, Kazahstana i Tunisa

30 % carina na uvoz iz Južnoafričke Republike i Bosne i Hercegovine

32 % carine za Indoneziju

35 % carine za Bangladeš i Srbiju

36 % carine za Kambodžu i Tajland

40 % carina na robu iz Laosa i Mjanmara

Tramp je u pismima dodao da će SAD “možda razmotriti” prilagođavanje carinskih stopa, “zavisno našem odnosu s vašom zemljom”.