Connect with us

Biznis

NIKŠIĆ OTKRIO: Srpska, FBiH i Srbija postigli dogovor o GRADNJI HE BUK BIJELA

Nermin Nikišić, predsjednik Vlade Federacije BiH, je u emisiji Klix Studio izjavio da je postignut dogovor oko izgradnje Buk Bijele, hidrocentrale na Drini koju bi zajedno trebalo da izgrade BiH i Srbija.

Kako je rekao Nikšić, postigao je dogovor s Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlade Republike Srpske, da dvije elektroprivrede u BiH dobiju po 25 odsto udjela u ovom objektu, a da Republika Srbija dobije preostalih 50 odsto.

“To je nešto što radimo da bi bilo na planu osiguranja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora”, rekao je Nikšić i precizirao da je ovaj projekt važan jer će pomoći BiH da njeni privrednici nemaju smetnji prilikom izvoza svoje robe u EU koja će uskoro biti dodatno oporezovana ako se proizvodi iz energetskih izvora koji nisu obnovljivi.

“Mi ćemo po svaku cijenu nastojati da zadržimo suverenitet snabdijevanja električnom energijom kad su u pitanju Federacija i BiH. A naravno da to podrazumijeva da se i druga strana složi i da to zajedno odrade”, rekao je Nikšić.

Biznis

ZA IZGRADNJU SOLARNIH ELEKTRANA u “Alumini” i “Boksitu” 16 miliona

Kompanija “Alumina” iz Zvornika planira veliki projekat izgradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za vlastite proizvodne potrebe, vrijedan 16 miliona KM, najavljuje direktor ovog privrednog društva Zoran Stevanović.

Stevanović ističe da će u fabričkom krugu biti izgrađena solarna elektrana instalisane snage šest megavata, što će stvoriti uslove da se obezbijede značajne količine električne energije za potrebe rada fabrike.

“Realizacija ovog projekta dio je sveobuhvatnog programa koji planiramo da realizujemo u pogledu zelene energije vodeći se principima održivog razvoja, pa je tako u narednoj fazi planirana izgradnja solarne elektrane i u firmi ‘Boksit’ iz Milića, koja, zajedno sa ‘Aluminom’ i ‘Pavgordom’, čini grupaciju naših uspješnih kompanija”, kaže Stevanović za Srnu.

On navodi da će vrijednost ulaganja u ove projekte iznositi 16 miliona KM, od kojih je za “Aluminu” predviđeno šest, a za “Boksit” 10 miliona KM.

Trenutno se izvode radovi na montaži solarnih panela na objektima u bivšoj firmi “Metalno”, gdje je u toku izgradnja novog savremenog objekta za tehnički pregled vozila i terminala za teretna vozila. Riječ je o investiciji čiji je nosilac kompanija “Alumina”, saopštila je danas Služba komanije za odnose s javnošću.

“Moramo pratiti trendove kakvi su zastupljeni u EU, uz što veće učešće u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Ugradnja solarnih panela je posebno bitna i u pogledu racionalizacije poslovanja s obzirom na to da električna energija čini značajnu stavka u troškovima proizvodnje ove kompanije”, ukazuje Stevanović.

Direktor sektora Elektroodržavanje i automatika u kompaniji “Alumina” Zoran Šakotić kaže da je do sada u bivšoj zvorničkoj firmi “Metalno” ugrađeni paneli instalisane snage oko 700 kilovat-pikova, dok je plan da se na sve krovove u “Metalnom” postave paneli ukupne snage 1.300 kilovat-pikova.

“Ukupna površina krova na koju će biti postavljeni solarni paneli u ‘Metalnom’ iznosi 6.500 metara kvadratnih”, navodi Šakotić i dodaje da je za potrebe solarne elektrane u krugu “Metalnog” izgrađena i postavljena trafostanica dva puta po 1.600 kilovolt-ampera.

Na postojećim objektima “Alumine”, kao i na objektima koji su u izgradnji – višenamjenski objekat kod teretne kapije fabrike, objekat skladišta gotovih proizvoda, nadstrešnica prema pogonu za proizvodnju fino precipitiranih hidrata, biće postavljeni solarni paneli ukupne snage 4.700 kilovat-pikova.

“Ukupna površina krova u krugu ‘Alumine’ na koje će biti postavljeni solarni paneli iznosiće oko 25.000 metara kvadratnih, dok je plan da se u krugu ‘Boksita’ instaliraju solarni paneli od 10.000 kilovat-pikova”, kaže Šakotić.

Nastavi čitati

Biznis

EKONOMSKA STAGNACIJA: Njemačke kompanije sve opreznije PRILIKOM ZAPOŠLJAVANJA novih radnika

Njemačke kompanije su sve opreznije prilikom zapošljavanje novih radnika zbog ekonomske stagnacije u zemlji, navodi se u danas objavljenom izvještaju Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena za jul.

Indikator koji mjeri spremnost njemačkih kompanija na zapošljavanje je u julu pao sa junskih 95,9 poena na 95,4 poena, objavljeno je na veb stranici IFO.

– U kompanijama koje imaju manjak narudžbina ne postoji potreba za zapošljavanjem novih radnika – prokomentarisao je šef istraživanja IFO Klaus Volrabe.

Mnoge kompanije u njemačkoj proizvodnji razmatraju otpuštanja radne snage, što važi i za sektor maloprodaje.

U građevinarstvu uprkos krizi za sada neće biti novih otkaza, dok je spremnost na zapošljavanje prisutna jedino u sektoru usluga, ali manje nego u prethodnom mesecu.

Savezni zavod za statistiku (Destatis) je juče objavio da je godišnja stopa inflacije u Njemačkoj, prema preliminarnim podacima, u julu neočekivano porasla sa junskih 2,2 odsto na 2,3 odsto.

Nastavi čitati

Biznis

PAD PLANIRANE STANOGRADNJE u BiH za više od 50 odsto

U junu 2024. u Bosni i Hercegovini je zabilježen značajan pad izdatih dozvola za gradnju kako kod visokogradnje tako i kod niskogradnje.

Pad broja predviđenih stanova za gradnju mogao bi dodatno zaoštriti stanje na ionako još uvijek pregrijanom tržištu nekretnina, koje karakteriše niska ponuda i visoka potražnja.

Tako je u poređenju s junom 2023. broj izdatih odobrenja za građenje niži za 26,6 posto, a u odnosu na prоsјеčаn brој izdаtih оdоbrеnjа zа grаđеnjе u 2023. taj broj je manji za 29,3 posto. Brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u junu 2024. gоdinе u оdnоsu nа brој prеdviđеnih stаnоvа zа gradnju u 2023. gоdini manji је zа 54 posto, а u оdnоsu nа jun 2023. manji је zа 57 posto.

Ako se uporede podaci za prvih šest mjeseci 2024. s istim periodom prošle godine, broj izdatih dozvola za građenje veći je za 8,8 posto. Međutim, ovaj rast je posljedica povećanja broja izdatih odobrenja od 29,4 posto za projekte niskogradnje. Kod objekata visokogradnje broj izdatih dozvola je veći za 1,4 posto, s tim što odobrenja za gradnju stambenih objekata bilježe pad od 0,9 posto.

Sektor građevinarstva će u Adria regionu imati mješovit učinak u ostatku godine, naveli su analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi.

Rast aktivnosti u građevinskom sektoru gurat će izgradnja javne infrastrukture, ali će izgradnji stambenog prostora ići nešto lošije zbog još uvijek visokih kamatnih stopa, ali i manjka kvalifikovane radne snage.

“Što se tiče cijena nekretnina, očekujemo stagnaciju ili veoma blag rast u nekim zemljama na kraju 2024. godine. Ovdje ne mislimo na cijenu zemljišta, koja će nastaviti rasti. Na sporiji rast će također uticati manja tražnja, naročito po pitanju stambenih nekretnina”, naveli su analitičari.

Pad prodaje stanova
Prema podacima portala za promociju i prodaju nekretnina Nađi stan, u 2023. godini je u sarajevskim opštinama prodano ukupno 1.765 stanova, što je za 30 posto manje u odnosu na 2022., kada je prodano ukupno 2.506 stanova. Najviše stanova u 2023. je prodano u opštinama Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo i Centar Sarajevo, dok je u ostalim opštinama broj prodanih stanova znatno manji. Do smanjenja prodaje stanova je došlo u svim opštinama osim Vogošće, u kojoj je prodano 26 posto više nego u 2022. godini.

“Kod nas je već neko vrijeme veća potražnja nego ponuda, što je rezultat nekoliko faktora. Između ostalog, imali smo smjenu vlasti i sporiji proces dobijanja građevinskih dozvola, ali to se polako mijenja”, kazao je za Bloomberg Adria Start Minet Musić, direktor MM Real Estate.

Ističe da su podaci o padu prodaje stanova od 30 posto u prošloj godini pokazatelj potrebe za korekcijom cijena, što je u određenoj mjeri i uticalo na prošlogodišnje trendove. Međutim, ono što je u najvećoj mjeri doprinijelo padu prodaje jeste nedostatak ponude.

“Od korone i vrhunca inflacije u 2022. imamo stalni rast potražnje. U posljednjoj godini u BiH i Sarajevu smo prodavali po rekordno visokim cijenama, međutim ponuda je bila vrlo skromna”, ističe Musić.

Nastavi čitati

Aktuelno